Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, vrijednost poljoprivredne proizvodnje se smanjuje, a potrošači trpe posljedice uvoza poljoprivrednih viškova i visokih maloprodajnih cijena, upozoravaju analitičari u osvrtu na godinu na izmaku te preporučuju ulaganja u dizanje produktivnosti i konkurentnosti.
Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra kako su opravdanja da je pad vrijednosti proizvodnje uzrokovan klimatskim promjenama ili covid krizom, odnosno prekidima u lancima dobave, poremećajima na globalnom tržištu hrane ili zbog uvoza jeftinih sirovina posebice žitarica iz Ukrajine koje su srušili domaće cijene, samo djelomično točna.
– Kada bi se netko ozbiljno pozabavio analizom po svim proizvodnjama te usporedio količine od prije ulaska u EU i one koje su danas, ti bi podaci ogolili našu poljoprivrednu stvarnost, kaže Kuskunović.
Upozorava kako u vrijeme kada hrana postaje oružje i kada sve države gledaju da ostvare prehrambenu suverenost, Hrvatska ima sve slabije proizvodne rezultate i sve više cijene proizvoda za potrošače.
Ne proizvodimo dovoljno hrane
– Temeljni problem hrvatske poljoprivrede je to što ne proizvodimo dovoljno hrane, pa ne stvaramo ni poljoprivredne viškove. Trgovački lanci onda jeftino uvoze hranu, a nama je prodaju skupo jer EU ima višak hrane, a nijedna članica neće smanjivati svoje viškove da bismo mi mogli proizvoditi više. Inflacija uvoza i mala domaća proizvodnja glavni su razlog zašto su cijene sve veće, ističe Kuskunović.
Koliko smo loši, kaže, možda najbolje pokazuju podaci u vanjskotrgovinskoj razmjeni prema kojima je Hrvatska lani ostvarila povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda, i to čak od 1,9 milijardi eura, dok se ove godine očekuje da će deficit premašiti dvije milijarde eura.
Upozorava i kako većina proizvodnji pada ili stagnira te gotovo nema sektora u kojemu su pomaci pozitivnu.
– Iz godine u godinu za loše rezultate optužujemo klimatske promjene, sušu, mraz, dampinški uvoz, globalne poremećaje i slično, a nigdje se ne spominje domaći ljudski faktor, odnosno zašto naši poljoprivrednici ne podižu produktivnosti i konkurentnost, kaže.
Jesi li i oni krivi što smo loši u poljoprivredi, jesu li skloniji uzimati potpore i poljoprivredu i proizvodnju hrane u Hrvatskoj svoditi na socijalnu kategoriju, a ne ozbiljnu proizvođačku granu, pita Kuskunović.
Smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje
Najava da će i ove godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje pasti, samo ukazuje da stvari ne stoje dobro, upozorava.
Naime, prema podacima DZS-a, očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje u ovoj godini biti smanjena za 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosit će 2,83 milijardi eura.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. iznosila je 2,84 milijarde eura, što je u odnosu na prethodnu godinu 12,5 posto manje, pokazuju podaci DZS-a.
Kuskunović smatra i kako potrošače najviše pogađaju i revoltiraju sve veće cijene hrane, koje su, kaže, proteklih godina potvrdile da on nije uzrokovan samo poremećajima na globalnom tržištu, nego upravo našim lošim rezultatima u proizvodnji.
Potrebno je povećanje produktivnosti i konkurentnosti
– Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredi, prioriteti su u nadolazećem razdoblju, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Među rješenjima predlažu inovacije, nove tehnologije i proizvode, potpomognute digitalizacijom i implementacijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Inovacije u prehrambenoj industriji neće biti samo ekonomski imperativ radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti, već ključni alat za rješavanje problema i izazova koji su postavljeni pred proizvodnju hrane, istaknuli su Sektoru za poljoprivredu HGK.
Navode kako Hrvatska kao država koja je zadnja počela koristiti sredstva fondova EU-a i provoditi strukturne reforme, ima kompleksniju situaciju od drugih članica i to zbog naslijeđene nedostatne proizvodnje hrane, prekomjernog uvoza, niske produktivnosti i loše strukture poljoprivredne proizvodnje.
– Ako želimo povećati proizvodnju hrane i konkurentnost poštujući zahtjeve zelene tranzicije, nužna su ulaganja u dugotrajnu imovinu radi povećanja volumena i modernizacije proizvodnje uz primjenu inovativnih rješenja, istaknuli su iz HGK napominjući kako su velika očekivanja i od Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027.
S obzirom na nizak dohodak u poljoprivredi, neizvjesnu i rizičnu proizvodnju (klimatske promjene, nove bolesti i štetnici), nisku likvidnost i visoke troškove ulaganja u proizvodnji hrane, u Komori su mišljenja kako država treba osigurati dostatne potpore za ulaganja.
Uz sredstva EU-ovih poljoprivrednih fondova, državni proračun, kako su kazali, treba osigurati dodatna bespovratna nacionalna sredstva kod investicijskih potpora.
Iz Komore ističu i kako raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem treba konačno kvalitetno riješiti i ne dopustiti da se kroz nove natječaje razbijaju proizvodno-tehnološke cjeline ozbiljnih proizvođača koji su već zatvorili ciklus i uz primarnu proizvodnju imaju stočarstvo i preradu.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.