Prijevare s poticajima: Što se događa u poljoprivredi?

Razotkrivaju se prijevare s poticajima u poljoprivredi. Tko je u njih uključen? Na čemu se varalo? Na koje se sve načine varalo? Tim je pitanjima, ali i stanju hrvatskoj poljoprivredi bila je posvećena sinoćnja emisija HRT-a Otvoreno.

Postavlja se pitanje i jesu li neki djelatnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi godinama primali mito i je li se i kako varalo na uvećanim površinama i lažiranim programima gnojenja.

Na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu jučer su, u sklopu istrage o mogućoj korupciji i subvencijskim prijevarama povezanim s poljoprivrednim fondovima Europske unije, provedena uhićenja u nekoliko županija. Istragom je obuhvaćeno 12 OPG-ova, navodno je uhićeno 20 osoba.

U emisiji su gostovali Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva; Sandra Benčić, članica saborskog Odbora za poljoprivredu; Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu i, u Studiju Osijek, Petar Pranjić, ratar.

>Koji su razlozi potpunog potopa mljekarstva u Hrvatskoj?

Majdak: Sustav je uočio i prijavio nepravilnosti

Na pitanje što se to istražuje u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, Tugomir Majdak kazao je kako treba naglasiti da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju surađuje s Uredom europskog javnog tužitelja i s OLAF-om, i da upravo temeljem izvida Agencije su najnovije nepravilnosti uočene i od strane Agencije dojavljene EPPO-u te su danas uslijedile akcije.

– Izvidi su u tijeku. Imamo dva smjera nepravilnosti. Jedan je vezan uz korištenje ARKORD sustava, riječ je o evidenciji zemljišta i u okviru toga Agencija provjerava raspoloživost svake parcele u odnosu na poljoprivrednika, kada on prijavi svoje zemljište ili zemljište u zakupu putem valjane isprave Agenciji, on ima pravo na potporu. Potpora ide po hektaru, ima pravo i na potporu po grlu ako se radi o stočarskoj proizvodnji. U tom je slučaju nepravilnost uočena kad se prijavila površina parcela u ARKORD sustav koja nije imala javne isprave. To je naš sustav uočio i izvidi su trajali godinu dana i ta je nepravilnost prijavljena EPPO-u, kazao je Tugomir Majdak.

‘Sustav se ne može prevariti’

Dodao je da se sustav ne može prevariti. Objasnio je da su neki, netom prije završetka upisa u ARKOD sustav upisivali površine, da bi se prije same kontrole ispisivali kako bi zavarali sustav.

– Sustav se ne da zavarati i naše službe unutar Agencije uočile su nepravilnosti i prijavile nadležnim tijelima, kazao je Majdak.

To je, kazao je, prema dostupnim informacijama, radila jedna bivša djelatnica Agencije, koja nije na tom radnom mjestu već tri godine. Majdak je potvrdio da je među 20-ak jučer uhićenih osoba i jedan aktivni djelatnik Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

– Imamo informaciju da je jedan aktivni djelatnik optužen za korupciju, ali dok se to ne potvrdi od strane nadležnih tijela vrijedi presumpcija nevinosti, tako da ne bismo izlazili s tim informacijama, rekao je Majdak.

>Nastavlja se pomor mljekarstva u Hrvatskoj: Pogledajte brojke, dotakli smo novo dno

Nepravilnost korištenja stajskog gnojiva

Dodao je da je uočena i prijavljena nepravilnost vezana za korištenje stajskog gnoja.

– To je mjera koju poljoprivrednici koriste kako bi povećali organsku tvar za tlo pogodno za poljoprivrednu proizvodnju u slučajevima kada nisu imali dokaz da mogu, sukladno svojoj stočarskoj proizvodnji prodavati stajski gnoj drugim poljoprivrednicima, za što isti dobivaju potporu. I tu je sustav uočio pogrešku, i prijavio, rekao je Majdak. Objasnio je da su prodavali gnoj u daleko većim količinama nego što je to moguće na njihovom gospodarstvu.

‘EPPO ima jako puno posla u Hrvatskoj’

Sandra Benčić kazala je kako ovo nije prvi puta da, generalno, postoje problemi sa sredstvima iz fondova Europske unije, jer dodala je, EPPO ima jako puno posla u Hrvatskoj.

– Oni su sami rekli da je Hrvatska upravo jedna od zemalja gdje najviše postupaka moraju pokretati zbog prijevara s EU fondovima, pa tako onda naravno i u poljoprivredi, posebno s obzirom na činjenicu da je u poljoprivredi jako puno sredstava. Međutim, ono što bih ja kao značajno rekla, ono što je meni bitno, kao nekome tko se i u stranci i u tom dijelu bavi, a to je koji su konkretno naši rezultati s sredstvima koja se ulažu u poljoprivredu, i iz Europskog poljoprivrednog fonda, iz Fonda za ruralni razvoj, odnosno Garancijskog fonda i Fonda za ruralni razvoj, kada pogledamo koliko novaca imamo na raspolaganju, koji su efekti na našu prehrambenu samodostatnost. Pa mi gotovo u ničem nismo samodostatni. Mi više ni krumpira ne možemo proizvesti više od 40% naših potreba, rekla je članica stranke Možemo i saborskog Odbora za poljoprivredu.

Benčić: Što s europskim sredstvima za poljoprivredu?

Spomenula je kako je nedavno bila na terenu u Dalmaciji, danas na području Ravnih Kotara, koje je jedno od područja koje bi zaista imalo sve uvjete za cjelogodišnju proizvodnju voća i povrća, posebno stakleničku ili koristeći plastenike, ali se ondje vide ogromna područja koja su se zašumila, više ni nisu poljoprivredno zemljište.

– I razmišljate, što smo mi napravili s tih pet milijardi koje imamo na raspolaganju? Jesmo li samodostatniji? Jesmo li osigurali onima koji zaista nešto proizvode pristup tržištu? Jesmo li im osigurali da imaju u svakoj svojoj regiji logističke centre za pakiranje svoje hrane, da ona stiže zaista na naše police? Jesmo li osigurali barem u javnom sektoru ovo što smo u Zagrebu mi napravili, da u vrtiće, da u škole, da u javne bolnice, staračke domove, koristimo sistem tzv. zelene javne nabave, odnosno nabave kratkog transporta, tzv. sistem od polja do stola, pa da naši lokalni poljoprivrednici barem to tržište imaju? Nismo. Potpuno smo preplavljeni stranim proizvodima, istaknula je Sandra Benčić.

Inflacija na cijenama hrane

Dodala je kako zbog skupih uvoznih proizvoda, imamo s jedne strane ogromnu inflaciju na cijenama hrane, s druge strane nismo samodostatni.

– S treće strane, imali smo 25 milijardi za ovaj period cjelokupnih EU fondova, rezultat je najviša stopa ili među najvišim stopama inflacije u eurozoni i zaista izuzetno loša samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji, upozorila je.

Petir zahvalila poljoprivrednicima

Marijana Petir iskoristila je emisiju kako bi zahvalila svim poljoprivrednicima koji za nas proizvode hranu i svim stanovnicima sela koji za nas čuvaju hrvatski prostor, unatoč svim poremećajima kojima su izloženi.

– Naglasila bih da oni puno kraće vrijeme koriste potpore iz Europske unije nego što to čine stare države članice i njihovi poljoprivrednici, što znači da su u startu u neravnopravnom položaju. I svi oni koji izazivaju ukidanje potpora ustvari ne znaju o čemu govore, jer bez tih potpora teško da bi naši poljoprivrednici uopće držali glavu iznad vode. Kad pogledamo kojim su oni sve poremećajima i izazovima izloženi, od elementarnih nepogoda koje ih nisu štedile, do pandemije COVID-19 koja je izazvala poremećaje u opskrbnim lancima, do izazovnih geopolitičkih i ratnih zbivanja koja su izazvala poremećaje u energentima, što se sve onda manifestira opet preko leđa naših poljoprivrednika. Tako da govoriti o hrvatskoj poljoprivredi na način da vlada totalno crnilo je potpuno pogrešno, istaknula je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.

Petir: Hrvatska u europskom prosjeku po korištenju sredstava u poljoprivredi

Istaknula je da su potpore su nužne i da je Hrvatska u europskom prosjeku kada je riječ o korištenju sredstava u poljoprivredi na zakonit način.

– Prema informacijama koje je Odboru za poljoprivredu dao Europski revizorski sud, mi relativno dobro stojimo kad je riječ o korištenju sredstava u poljoprivredi na ispravan i zakonit način. Odstupanja Hrvatske su u europskom prosjeku, a europski prosjek je jako dobar, tu ima negdje 2,5% pogrešaka u odnosu, primjerice, kad gledamo koheziju koja se čak penje do 9 ili 10%, rekla je.

Dodala je da ne treba tolerirati nikakve protuzakonite aktivnosti.

– To treba sasjeći u korijenu. Ali ono što je pozitivno jest da je sustav sam otkrio poremećaj, da je sustav to prijavio, da sustav surađuje s institucijama i da će se to procesuirati i da se to ne smije više ponoviti, poručila je Petir.

>Hrvatska poljoprivreda u 2024: Ne proizvodimo dovoljno hrane, pada proizvodnja, raste uvoz

Potrebno povezati poljoprivredni sektor s prerađivačkom industrijom

– Da bi naš poljoprivrednik mogao zadržati sirovinu ovdje i od nje stvarati dodanu vrijednost, potrebno je osigurati poljoprivrednu infrastrukturu i potrebno je povezati poljoprivredni sektor s prerađivačkom industrijom, kazala je Petir govoreći o poljoprivrednoj proizvodnji i smanjenju uvoza poljoprivrednih proizvoda.

Rekla je da su na Odboru u tom smislu potaknuli različita ministarstva. Zahvalila je Ministarstvu obrane i Ministarstvu poljoprivrede što je prihvatilo prijedlog, da se iz onih 1,5% izdvajanja za NATO, iz kojeg će se financirati izgradnja vojno-civilnih objekata infrastrukture, uvrsti i financiranje poljoprivredne infrastrukture.

– To znači i mlinove i silose i distributivne centre i mini-klaonice, ono što je potrebno da bi naš poljoprivredni sektor išao prema naprijed, rekla je Marijana Petir.

Pranjić: Potrebna je stroža kontrola

Ratar Petar Pranjić rekao je kako je rezultat ovoga što se sada događa, kako je kazao, trud komore za ratarstvo koji je unazad tri, četiri godine upozoravao na rasipanje i rastrošnost, da negdje novac curi.

– Ne okrivljujemo mi ovdje nikoga. Slučaj do slučaja imamo. Utvrdit će se tko je to radio, ali doslovce, moramo mijenjati način i sustav, nagrađivati proizvođača, a ne mešetara, kazao je.

Dodao je da se tu treba uključiti i ostale institucije države.

– Ako Porezna uprava zna koliko imate novca, može isto tako iskontrolirati neki OPG kada preda godišnju prijavu. Ako je njemu dohodak veći od 70%, a prihod od primarne djelatnosti 30%, čekajte, tu nešto ne štima. Moramo strožu kontrolu izvršiti, kazao je.

>Poljoprivrednici očajni: Visoke temperature velik su problem za svinjokolju i obradu mesa

‘Naš narod sklon poticajima’

Dodao je da Hrvatska u sustavu poticanja ima više od 82 mjere, i to u golemom prostoru, što se sve potiče, dok je u Njemačkoj 20 jednostavnih mjera za poticaje u poljoprivredi.

– Naš narod je toliko sklon poticajima da bi boškarina ofarbali i crnog bika i uzeli poticaje. Ne može tako. Pa, novci cure na sve strane, rekao je Petar Pranjić.

Kazao je da Agencija za plaćanja u poljoprivredi radi mukotrpan posao, jer mora provjeriti milijun čestica zemljišta i stanje na njima.

Izvor: narod.hr/HRT