Slom hrvatske poljoprivrede: Snažno raste ovisnost o uvozu hrane

Hrvatska se u poljoprivredi već godinama nalazi između dva suprotna trenda – s jedne strane raspolaže značajnim prirodnim resursima i potencijalom za proizvodnju hrane, a s druge strane bilježi rastuću ovisnost o uvozu. U jednom sektoru imamo višak proizvodnje dok istodobno bilježimo ozbiljne manjkove u drugima. Samo Slavonija mogla bi bez problema hraniti Hrvatsku, a upravo je “hrvatska žitnica” drastično opustjela posljednjih desetljeća.

Ovih dana pojavilo se pitanje ostaje li Hrvatska bez domaćeg krumpira? Zbog suše i rasta troškova, domaći su proizvođači krumpira pred slomom. Poručuju da Hrvatska uskoro neće imati ni 40 posto vlastitog krumpira.

Analiza novijih podataka iz 2025. i početka 2026. godine pokazuje da se pitanje samodostatnosti ne samo nije riješilo, nego se u nekim segmentima dodatno produbilo.

> Ružica Vukovac o aferama Žalac i ministra Jakovine, nepravednoj dodjeli poljoprivrednog zemljišta i smanjenju broja OPG-ova

Duboka ovisnost o stranim tržištima

Hrvatska u pojedinim proizvodima ostvaruje višak proizvodnje – primjerice u žitaricama. Međutim, problem se javlja kod otkupne cijene žitarica koja se u proteklih 20 godina tek neznatno mijenjala. Iako imamo viškove u žitaricama svaki drugi kruh na hrvatskim je policama uvezen. Istodobno bilježimo ozbiljne manjkove u proizvodima više dodane vrijednosti. Pekarski su proizvodi u 2024. srušili čak i svinjsko meso s prvog mjesta po ukupnoj vrijednosti uvoza.

Slično je i s uljaricama (soja, suncokret, uljana repica), koje u velikom dijelu izvozimo kao sirovinu, dok istovremeno uvozimo prerađeno ulje.

> DZS: Pala proizvodnja goveda, svinja, ovaca, koza i mlijeka

> Muke po hrvatskoj poljoprivredi: Čega proizvodimo za tri Hrvatske, a čega nemamo niti za trećinu svojih potreba?

Ne proizvodimo dovoljno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za podmirenje domaćih potreba. Uvozimo sve veće količine mesa, mlijeka, voća i povrća, zbog čega je u 2024. u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarila povijesno rekordni vanjskotrgovinski deficit od 2,4 milijarde eura. Upravo ti sektori danas predstavljaju najveći izazov za domaću proizvodnju.

Struktura vanjskotrgovinske razmjene dodatno naglašava problem. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u prvih jedanaest mjeseci 2025. uvoz je dosegnuo oko 40,8 milijardi eura, dok je izvoz iznosio 23,1 milijardu eura. Ovakav disbalans ukazuje na duboku ovisnost o stranim tržištima, uključujući i sektor hrane.

Uvoz vina u Hrvatsku u 10 godina narastao za 155%

Površine pod vinogradima u Hrvatskoj i dalje su u padu, a najveći pad zabilježen je u Dalmaciji.

> Vinogradarstvo u krizi: Padaju proizvodnja i izvoz, raste uvoz

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, koje je obradio Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), 2024. godina donosi novi skok uvoza. Hrvatska je te godine uvezla čak 336 tisuća hektolitara vina, što je povećanje od 155 posto u odnosu na 2013. godinu. Najviše uvozimo iz Sjeverne Makedonije, dok je Bosna i Hercegovina destinacija najvećeg izvoza naših vina, navodi Agroklub.

Hrvatska jedan od najvećih uvoznika hrane unutar EU-a

Najnoviji podaci potvrđuju nastavak negativnih trendova. Tijekom 2025. godine Hrvatska je zabilježila snažan rast uvoza hrane i pad samodostatnosti. Stručnjaci upozoravaju da je država postala jedan od većih uvoznika hrane unutar Europske unije te da bi, u slučaju zatvaranja granica, opskrba hranom bila ozbiljno ugrožena već u vrlo kratkom roku.

> Bivši Milanovićev ministar Jakovina ulovljen u švercu cigareta: Sjetite se njegovog lika i djela

> Ružica Vukovac za Narod.hr: Ministarstvo poljoprivrede krši odredbe Ustava

> Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore: ‘Uvozimo staro i jeftino smrznuto meso’

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović upozorava da se negativan trend rekordnog uvoza iz 2024. nastavio i u 2025. što, kako kaže, “samo pokazuje da se država i dalje ne bavi ključnim problemima u poljoprivredi – kako zaustaviti pad proizvodnje u gotovo svim sektorima (osim ratarstva) te kako od zemlje izvoznice jeftinih sirovina postati država koja izvozi proizvode dodane vrijednosti.”

Upozorava da je Hrvatska postala jedan od najvećih uvoznika hrane u EU-u. Stoga ne čudi što stručnjaci i sektorska udruženja sve glasnije govore da smo pred slomom poljoprivrede.

“Ocjene idu tako daleko da neki kažu kako bismo, kada bi se danas zatvorile granice, za sedam dana bili gladni“, upozorava Kuskunović za Dnevnik.hr.

Napominje i kako s uvozom hrane dolazi i uvozna inflacija, pa imamo visoke cijene hrane, a na udaru su posebno mali proizvođači, koji zbog niske produktivnosti (na oko 40 posto smo prosjeka EU) te slabe konkurentnosti teško dolaze do polica i tržišta, te proizvode sve manje i odustaju od proizvodnje.

Posebno zabrinjavajuće stanje u stočarstvu

Posebno zabrinjava stanje u stočarstvu, koje je ključni segment prehrambene sigurnosti. U 2026. godini procjenjuje se da je ukupna samodostatnost u proizvodnji mesa oko 63 posto. Dugoročni trendovi pokazuju pad samodostatnosti u gotovo svim kategorijama – govedina je pala s 90 na 58 posto, svinjetina sa 67 na 50 posto, a perad s 81 na 73 posto, navodi Poslovni dnevnik. Razlog tome je kombinacija smanjene domaće proizvodnje i istodobnog rasta potrošnje, koja se sve više pokriva uvozom.

> Ministarstvo potvrdilo prvi slučaj bolesti plavog jezika: O čemu se radi?

Valja imati na umu da se kod nas poljoprivredom i stočarstvom i dalje većinom bave starije generacije, upozorio je nedavno Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Stočari imaju problem s bolestima i kupovinom zemlje. Hrvatska i dalje nema funkcionalan zakon o poljoprivrednom zemljištu što dodatno pogoršava situaciju.

Niska produktivnost 

Hrvatska raspolaže kvalitetnim zemljištem, povoljnim klimatskim uvjetima i rastućom potražnjom za domaćom i ekološkom hranom.

> Mostovci pozvali Vladu da odbije sporazum EU i Mercosura i zaštiti poljoprivrednike

> Udruga ‘Hrvatski krški pašnjaci’ oštro po Vladi: Cilj im je gašenje domaće proizvodnje

Problem, međutim, produbljuje niska produktivnost. Hrvatska poljoprivreda doseže tek oko 30 posto prosjeka Europske unije, a gospodarstva su u prosjeku mala i rascjepkana. Takva struktura otežava konkurentnost i povećava troškove proizvodnje. Domaći proizvodi zbog toga često ne mogu cjenovno konkurirati uvoznima.

Nedostatak poljoprivredne strategije

Prof. dr. sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), ističe u razgovoru za Agroklub, da je jedan od najvećih problema hrvatske poljoprivrede samodostatnost. “Ako ne proizvodite dovoljno hrane, kao što je slučaj kod nas, to rezultira velikom uvoznom ovisnošću. Ona, zajedno s turističkom potražnjom i rastom plaća, dodatno generira inflaciju i rast maloprodajnih cijena hrane“.

Unatoč značajnim ulaganjima, uključujući europska sredstva, nema značajnih rezultata. Najnovije analize iz 2026. upozoravaju da, iako se u poljoprivredu ulaže znatan novac, hrvatsko tržište i dalje dominantno opskrbljuje uvozna roba.

Iako Hrvatska ima kapacitete za veću samodostatnost, aktualni podaci iz 2025. i 2026. jasno pokazuju da je ona i dalje izrazito ovisna o uvozu hrane. Bez jasne poljoprivredne politike, strukturnih reformi i dugoročne strategije, jaz između potencijala i stvarnosti mogao bi se dodatno produbiti. Uz sve veće posljedice za gospodarstvo i sigurnost opskrbe hranom.

Izvor: narod.hr