Odluka Hrvatske da se odrekne svoje valute u korist eura i pridruži se Schengenskoj zoni bez granica EU-a već ima svoje kritičare, uključujući desničarskog čelnika Konfederacije slobode i neovisnosti Krzysztofa Bosaka iz Poljske.
“Danas je još jedna europska država izgubila osnovni atribut suvereniteta: sposobnost vođenja monetarne politike i utjecaja na svoje financijsko tržište. Hrvatska vlada odrekla se vlastite valute, prihvatila euro i tako zemlju dovela pod vlast središnje banke iz Frankfurta na Majni”, rekao je čelnik Konfederacije slobode i neovisnosti Krzysztof Bosak.
Odluka o prihvaćanju eurovalute bila je izuzetno štetna za zemlje poput Španjolske, Grčke, pa čak i Italije. Nakon uvođenja eura, daleko dominantniji proizvodni sektor sjeverne Španjolske, Grčka, pa čak i Italija otada su doživjele ozbiljno oslabljen proizvodni sektor, a nezaposlenost mladih ostala je iznimno visoka.
Zemlje poput Mađarske, Poljske i Češke, koje su zadržale vlastite valute, zadržale su jake proizvodne i izvozne sektore. Međutim, sve tri zemlje bore se s različitim stupnjevima inflacije, dijelom zato što njihove slabije valute čine uvezenu robu procijenjenu u eurima i dolarima daleko skupljom, piše RMX.
Čelnici EU-a hvale Hrvatsku
Za sada, političari iz europskog lijevo-liberalnog bloka slave činjenicu da se samo 10 godina nakon pridruživanja Europskoj uniji, bivša jugoslavenska republika — koja je stekla neovisnost 1991. — 1. siječnja pridružila i eurozoni i schengenskom području bez granične kontrole. I čelnici zemlje i dužnosnici EU-a pozdravili su dvostruko postignuće kao priznanje za korake koje je zemlja s nešto manje od 4 milijuna učinila posljednjih godina.
Ulazak Hrvatske u europodručje i ulazak u schengensku zonu potvrda je marljivog rada i predanosti zemlje, rekla je u nedjelju predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na slovensko-hrvatskom graničnom prijelazu Bregana, gdje je bila u pratnji hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, ministri vanjskih poslova dotičnih država i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, povodom obilježavanja ukidanja graničnih kontrola.
Obraćajući se Zagrebu, predsjednica Komisije rekao je da je Schengen stvar predanosti i međusobnog povjerenja: “Mi smo međuovisni unutar zone, ali znamo da vam možemo vjerovati i na vas se osloniti.”
> Hrvatska u schengenskom prostoru i eurozoni: U Zagreb stigla Ursula von der Leyen, na Bregani ju dočekao Plenković
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je 1. siječnja 2023. povijesni dan na koji su ostvareni strateški politički ciljevi Hrvatske. Istaknuo je da je Hrvatska, koja je jedina na isti dan ušla u europodručje i schengensku zonu, sada jedna od 15 europskih zemalja koje su članice ta dva integracijska projekta i NATO-a.
Plenković je zahvalio ministrima koji rade na ostvarenju tih ciljeva i policiji koja čuva granicu. Poručio je da je policija spremna zaštititi više od 1350 kilometara vanjske granice EU-schengena. No Hrvatska neće graditi ogradu na granici i držat će se tog načela, rekao je.
Orbanova nova prilika
Ulazak Hrvatske u Schengen smatra se svijetlom točkom za konzervativce poput mađarskog premijera Viktora Orbana, budući da se na to gleda kao na novu priliku za obranu vanjske granice Europe.
“Slavimo ulazak Hrvatske u Schengen jer će nam to omogućiti da prebacimo živu silu s hrvatsko-mađarske granice, koja je također do sada morala biti zaštićena, na mađarsko-srpsku granicu. To znači da ćemo biti učinkovitiji nego što smo bili”, rekao je Orbán ranije ovog tjedna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
