Porezi u Hrvatskoj: Što svaki građanin treba znati

Porezi su dio svakodnevnog života, iako ih često doživljavamo kao nešto apstraktno ili nejasno. Plaćamo ih kada primimo plaću, kupimo kruh, natočimo gorivo ili platimo kavu. No što su porezi, koje sve vrste postoje i po čemu se razlikuju?

> Vlada povećava neoporezive pragove za studentski rad na 4800 i 12.000 eura

Najkraća definicija poreza glasila bi: porezi su obvezna davanja građana i poduzeća državi. Tim novcem financiraju se javne usluge koje svi koristimo: zdravstvo, mirovine, školstvo, ceste, policija, vatrogasci, socijalne naknade i rad javne uprave.

Porezi i doprinosi

U Hrvatskoj poreze prikuplja Porezna uprava, koja djeluje u okviru Ministarstva financija. Važno je razlikovati poreze od doprinosa. Iako se često spominju zajedno, oni nisu isto. Porezi su opća davanja i ne vežu se izravno uz konkretnu uslugu, dok doprinosi služe za točno određene sustave poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Zbog doprinosa ostvarujemo prava kao što su mirovina i zdravstvena zaštita, dok porez ide u opći državni proračun.

Najpoznatiji porez za većinu građana je porez na dohodak, koji se plaća na novac koji osoba zaradi, najčešće kroz plaću, ali i kroz obrt, samostalnu djelatnost, najam nekretnina, honorare, ugovore, kamate i dividende.

Porez na dohodak je progresivan, što znači da oni s višim primanjima plaćaju veći postotak poreza.

Od 2024. više ne postoji prirez, a gradovi i općine sami određuju stope poreza na dohodak unutar zakonskih granica, zbog čega porez na plaću može biti različit ovisno o mjestu stanovanja. Osim poreza na dohodak, iz svake plaće izdvajaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što znači da bruto plaća znatno odstupa od neto iznosa koji zaposlenik prima na račun.

> Glas poduzetnika o rastu minimalca: Neka se država odrekne prihoda iz doprinosa i poreza

Što je PDV?

Porez na dodanu vrijednost (PDV) prisutan je gotovo u svakoj kupnji. Iako ga formalno obračunavaju poduzetnici, stvarni teret PDV-a snose građani.

U Hrvatskoj postoje tri stope PDV-a, pri čemu standardna iznosi 25%, dok smanjene stope od 13% i 5% odnose se na hranu, ugostiteljstvo, smještaj, novine, osnovne životne namirnice, lijekove i knjige. PDV je primjer neizravnog poreza, jer se ne plaća izravno državi, već kroz cijenu proizvoda i usluga.

Porez na dobit, lokalni porezi i trošarine

Poduzeća u Hrvatskoj plaćaju porez na dobit, odnosno porez na razliku između prihoda i rashoda. Manja poduzeća plaćaju nižu stopu, dok veća plaćaju višu. Ovaj porez ne plaćaju građani izravno, ali posredno utječe na cijene i plaće.

Neki porezi pripadaju gradovima i općinama, a ne državi, kao što su porezi na nekretnine, kuće za odmor, porez na potrošnju ili naknade za korištenje javnih površina, pa porezno opterećenje nije jednako u svim dijelovima Hrvatske.

Posebni porezi, tzv. trošarine, naplaćuju se na proizvode poput goriva, alkohola, cigareta i energenata i uključeni su u cijenu proizvoda, osim prikupljanja prihoda služe i za smanjenje potrošnje štetnih proizvoda.

> Guverner HNB-a Vujčić: Plaće u 2026. godini rast će brže od inflacije

Zaključno o porezima u Hrvatskoj

Porezni sustav u Hrvatskoj kombinira državne i lokalne poreze, izravna i neizravna davanja te različite stope i olakšice, što ga čini složenim, a česte zakonske promjene dodatno stvaraju dojam nejasnoće.

Ipak, osnovna logika je jednostavna – rad i dohodak oporezuju se porezom na dohodak i doprinosima, potrošnja se oporezuje PDV-om i trošarinama, dobit poduzeća porezom na dobit, a imovina lokalnim porezima.

Razumijevanje poreza važno je jer oni izravno utječu na našu plaću, cijene proizvoda i kvalitetu javnih usluga. Iako sustav nije savršen, osnovno znanje pomaže građanima da lakše planiraju osobne financije i bolje razumiju ulogu države. Porezi nisu samo obveza, oni su način na koji zajednički financiramo društvo u kojem živimo.

Gdje je granica koliko bi država trebala uzimati od građana je zasebna tema.

> Poljska ukida porez na dohodak za obitelji s dvoje ili više djece

Izvor: narod.hr