Iako se predstavlja kao važan međunarodni akt koji pruža sveobuhvatnu zaštitu žena od nasilja, Istanbulska konvencija zapravo nameće državama strankama opasnu “rodnu ideologiju” čija provedba u društvu ima negativne posljedice za žene. Primjer tih negativnih posljedica provedbe agende “rodne ideologije” jest dovođenje žena u neugodnu situaciju te opasnost u prostorima koji bi trebali biti namijenjeni samo njima – ženskim zahodima, svlačionicama, skloništima…
Američki lanac trgovina odjećom Ross prošle je godine uveo politiku slobodnog izbora garderobe ovisno o “rodnom identitetu” osobe. To znači da osoba može izabrati mušku ili žensku garderobu, ovisno o tome izjašnjava li se kao muško ili žensko. Kako izvješćuje CBS, u svibnju 2016., u trgovini Ross u Mesquiteu (New Mexico, SAD), Lisa Stickles ostala je šokirana te doživjela veliku neugodnost kada je u ženskoj garderobi čula muški glas. Odmah je napustila garderobu te sa situacijom upoznala upravitelja na što je on odgovorio kako se “on [muškarac u garderobi] predstavio danas kao žena” te da “ako se osjeća neugodno s njim u garderobi mora pričekati da on završi”. Lisa je odlučila pričekati te je ostala šokirana kada je vidjela kako muškarac u trapericama, majici i s bradom te dubokim glasom izlazi iz ženske garderobe.
> Milanovićeva želja koju je Plenković slijedio: Što donosi ratifikacija Istanbulske konvencije?
Dok je u navedenom slučaju iz trgovine Ross posljedica bila velika neugodnost i šok, primjer s mnogo gorim i štetnijim posljedicama za žene dolazi iz konkurentske firme Target koja u svojim dućanima također od 2016. godine dopušta “transrodnim” osobama izbor muških ili ženskih prostorija, ovisno o njihovom “rodnom samoodređenju”. Takvu politiku iskoristio je Sean Smith, “transrodna žena”, odnosno muškarac koji se predstavljao kao žena imena Shauna Patricia Smith: ulazio je u ženske garderobe i fotografirao žene dok se presvlače, te je uhićen zbog fotografiranja 18-godišnje djevojke u Targetovom dućanu u gradu Idaho Falls, kako izvješćuje New York Times.
> Posljedice rodne ideologije: Transrodni muškarac napastvovao žene u skloništima za žene u Torontu
Ovi i slični primjeri konkretno pokazuju koliko su opasne i štetne posljedice “rodne ideologije” i provedbe njenih postavki u društvu: da država kao nečiji “spol” u dokumentima priznaje to kako se osoba “rodno” izjašnjava. Zakoni o “rodnom samoodređenju”, doneseni u posljednje 4 godine u nekoliko zemalja (Malta, Irska, Norveška, Danska, Argentina i Belgija), omogućuju gore opisano dovođenje žena u neugodne situacije te opasnost od nasilja usmjerenog prema njima.
U Hrvatskoj se trenutno upravo pod krinkom zaštite žena od nasilja nameće ratifikacija Istanbulske konvencije, koja državama koje su je ratificirale nameće upravo “rodnu ideologiju”. Njenu ratifikaciju traži premijer Plenković iako je prije izbora 2016. javno obećao da se “protivi nametanju rodne ideologije”, nastavljajući tako politiku Vlade Zorana Milanovića, koja je u 2012. započela proces ratifikacije Istanbulske konvencije.
> Zamke rodne ideologije (1.): ‘Žene koje su bili muškarci’ gaze ženske sportašice
Nedopustivo je da jedan međunarodni ugovor kojemu bi cilj trebao biti zaštita žena od nasilja, donosi implementaciju političko-ideološkog koncepta “roda”, koji, kao što je vidljivo u gornjim primjerima, najviše šteti upravo ženama, a bio bi nametan u javnim politikama i u obrazovnom sustavu (što je kroz zdravstveni odgoj već pokušao učiniti SDP-ov ministar Željko Jovanović). Kakva je to politika koja kaže da želi zaštiti žene od nasilja, a izlaže djevojke i žene neugodnostima u prostorima i okruženjima koja su namijenjena samo njima?
U tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije u koju se građani mogu uključiti putem platforme E-savjetovanja, a traje do 3. kolovoza 2017. Udruga U ime obitelji poziva građane da se izjasne protiv ratifikacije Istanbulske konvencije i nametanja opasne i štetne “rodne ideologije” hrvatskom društvu.
S obzirom da hrvatski zakoni već sadrže najsuvremenije odredbe o sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – 7. srpnja 2017. Sabor je donio novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je usklađen s pozitivnim odredbama Istanbulske konvencije – Konvenciju nije neophodno ratificirati kako bi se doprinijelo suzbijanju nasilja nad ženama.
Kako biste se uključili u raspravu potrebno je registrirati se te izraditi korisnički račun na platformi E-savjetovanja putem ove poveznice.
O posljedicama ratifikacije Istanbulske konvencije možete više pročitati na ovoj poveznici.