Povratak saborskih mandata zastupnika koji su izbačeni ili izašli iz stranaka, poništio bi smisao preferencijskog glasovanja

Foto: fah

Nakon što je Darko Milinović izbačen iz HDZ-a, pojavila se klasična mantra stranačkih vlastodržaca koji su pokrenuli priču o vraćanju mandata, iako to zakonom nije predviđeno, odnosno jasno je istaknuto u čl. 74. Ustava Republike Hrvatske kako “Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mišljenje identičnom HDZ-u, tjedan prije, imao je SDP kada su stranački vlastodršci uzaludno zatražili od Bojana Glavaševića da vrati mandat SDP-u, s obzirom da je stranku odlučio napustiti.

Uzaludan zahtjev za povratkom mandata kao verbalna diverzija

Više je razloga zbog čega stranke u Hrvatskoj koje predvode HDZ i SDP potiču na protuustavnu praksu vraćanja mandata pod izlikom da bi to trebala biti ‘moralna obveza’ zastupnika. Kada god stranka ustvrdi kako je određeni zastupnik ušao u Sabor zahvaljujući stranci koja ga je stavila na listu, ona prije svega u javnosti želi skrenuti pozornost s rasprave zbog čega je lojalni stranački vojnik izišao ili izbačen iz stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primjerice, ako vodimo raspravu o tome treba li Darko Milinović treba vratiti stranci mandat jer bez nje ionako ne bi ušao u Sabor, zaboravljamo da je Milinović iz stranke izbačen tokom unutarstranačkih izbora što je presedan u 30-ak godina postojanja Hrvatske demokratske zajednice.

Ako s druge strane, vodimo raspravu o tome treba li Tomislav Saucha vratiti stranci mandat jer bez nje ionako ne bi ušao u Sabor, zaboravljamo da je Saucha optužen zbog krivotvorenja potpisa kao predstojnik ureda Vlade RH nakon čega je odlučio podržati vladajuću stranku čija su uvjerenja i ciljevi (navodno) dijametralno suprotna njegovim.

Obvezujući mandat kao relikt 18. stoljeća opstao jedino u komunizmu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, osim gore opisanih diverzantskih razloga, stranke odnosno njihovi vođe u Hrvatskoj doista bi, budući da nisu naviknuti na parlamentarnu demokraciju, žarko željeli povratak instituta obvezujućeg mandata, koji je dobrim djelom ukinut u davnom 18. i 19. stoljeću, a nanovo je zaživio jedino u komunističkim diktaturama 20. stoljeća.

Kao što znamo, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja svoje zastupnike ne može birati preferencijski, odnosno dozvoljen je samo jedan preferencijski zastupnik po izbornoj jedinici i to samo ako dobije 10% glasova od sveukupnog broja glasova na listi.

Zbog cenzusa od 10%, na izborima u rujnu 2016. godine tek je 11 zastupnika ušlo u Sabor preferencijskim putem, iako je dodatnih 30 zastupnika ostvarilo veći broj glasova od onih koji su ušli u Sabor!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga je građanska inicijativa Narod odlučuje pokrenula prikupljanje potpisa za referendum za pravedniji izborni sustav te je jedna od šest predloženih mjera pravo birača da biraju tri zastupnika po izbornoj jedinici bez cenzusa od deset posto.

Obvezujući mandati poništili bi preferencijsko glasovanje

Niti jedna velika stranka i njihovi partneri nisu podržali referendum zbog toga što stranačkim vlastodršcima odgovara da u potpunosti kroje liste i time kontroliraju Sabor, iako je parlamentarnom demokracijom definirana trodioba vlasti na sudbenu (sudovi), izvršnu (Vlada) i zakonodavnu (Sabor). U Hrvatskoj zbog postojećeg izbornog zakona trodioba vlasti postoji tek deklarativno budući da je zakonodavna vlast uvijek produžena ruka Vlade te radi isključivo po njenom nalogu.

Povratak obvezujućeg mandata, odnosno povratak u 18. stoljeće poništio bi smisao preferencijskog glasovanja, ali i smisao bilo kakve volje saborskih zastupnika budući da bi stranački vlastodršci jednostavno smjenjivali svakoga tko im nije po volji i postavljali svoje ljude.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konačno, povratkom obvezujućeg mandata, stranke ne bi imale nikakvu odgovornost prema javnosti, pa čak ni prema vlastitim članovima jer bi jedino legalno i legitimno mišljenje i djelovanje bilo mišljenje i djelovanje stranačkih vodstava.

Uz povratak stranačkih mandata, stranački vlastodršci poput Andreja Plenkovića, Davora Bernardića i Ivana Vrdoljaka bili bi ‘tigrovi od papira’ jer bi dvadesetak mandata koje su u Saboru izgubili ostvarivanjem ciljeva suprotnih očekivanjima njihovih birača naprosto bili vraćeni u njihove ruke, a svi izbačeni ili izašli članovi stranaka bili bi izbačeni iz Sabora Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.