“Uloga medija, kako tiskanih tako i elektroničkih, u suvremenom društvu nemjerljiva je. Mediji imaju ključnu ulogu u formiranju stavova o pojedinim temama te načinom prenošenja informacija utječu na razvoj svijesti javnosti u pozitivnom ili negativnom smislu. Posebna je važnost i uloga medija u izvještavanju o osjetljivim temama, primjerice, ljudskim pravima, pravima manjinskih skupina, pravima djece, pravima žrtava nasilja i drugo. Izvještavajući o navedenim temama na umu je potrebno imati zaštitu prava i identiteta osoba, posebice djece. Pri tome je bitno imati na umu važnost promišljanja o mogućem učinku svakoga pojedinog teksta prije njegova predstavljanja javnosti te odgovornost koju rad u medijima zahtijeva, misleći pritom i na individualnu etiku cjelokupnoga medijskog sustava” navodi se u Priručniku za medijsko izvještavanje koje je objavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Tijekom zagrebačkog prosvjeda “Pravda za djevojčice” u službenom programu nastupile su maloljetne djevojčice, a aktivistica Sanja Sarnavka s još mlađom maloljetnom djevojčicom pročitala je pismo podrške silovanima. Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA), objavila je veći broj fotografija s tih prosvjeda i video u kojem se vidi nastup maloljetnih djevojčica.
Elektronička publikacija ‘Kako izvještavati (o) djeci i mladima, navodi nekoliko primjera manipulacije djecom u medijima.
Jedan od njih je i korištenje djece kao “dekora” na prosvjedima.
Prosvjed “Pravda za djevojčice” održan je u subotu nakon što je izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zadru u četvrtak slijedom žalbe tužiteljstva petorici osumnjičenika za grupno silovanje maloljetnice odredilo jednomjesečni istražni zatvor.
> Velimir Bujanec o slučaju Zadar, Stanković, Veljača i naslovnici Hrvatskog tjednika…
Objavljene fotografije
Društvenim mrežama ranije su se pojavile fotografije navodnih osumnjičenika za grupno silovanje djevojčice i mjesto iz kojeg su počinitelji, a i žrtva.
Kaznenom progonu kao počinitelj kaznenog djela povrede privatnosti djeteta izlaže se svatko “tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta, što je kod djeteta izazvalo uznemirenost, porugu vršnjaka ili drugih osoba ili je na drugi način ugrozilo dobrobit djeteta”. Dijete je osoba koja nije navršila 18 godina. O težem obliku tog kaznenog djela radi se kad je to učinjeno “putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način”, kad to postane pristupačno većem broju osoba. Moguća je kazna i do dvije godine zatvora.
“O djeci, a to su osobe koje nisu navršile 18 godina, ništa se ne smije objaviti, pa ni vodi li se uopće kazneni postupak protiv njih”, potvrdila je za Večernji list sutkinja Lana Petö Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, dodajući kako se u zadarskom slučaju, prema objavama u medijima, radi o dvojici osumnjičenika koji još nemaju 18 godina te petorici mlađih punoljetnika na koje se također može primijeniti maloljetničko pravo.
“I samo odavanje tajne iz kaznenog postupka kazneno je djelo. Za objave bilo kakvih podataka o djeci ne odgovaraju samo portali i oni koji su prvi objavili fotografije i druge podatke o osumnjičenicima, već i svi oni koji su ih dijelili na društvenim mrežama”, rekla je sutkinja Petö Kujundžić. S tim da i mlađi punoljetnici mogu tražiti odštetu ne samo od svakog medija, već i od komentatora ispod teksta objavljenog na mrežnim stranicama. Roditelji trebaju znati i da njihova djeca mogu kazneno odgovarati kad dijele sporne snimke iz ovog slučaja ili općenito sporne snimke drugih vršnjaka, bez obzira na to kako su došli do njih.
Reakcija pravobraniteljice
Zbog objave fotografija oglasila se i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević apelirajući da se iskreno zapitamo koliko smo spremni doista štititi dječja i ljudska prava.
“Objavom informacija na društvenim mrežama o identitetu djece i mladih ljudi u vezi sa slučajem seksualnog nasilja te o njihovim obiteljskim prilikama i ranijem životu, žrtvu se i dalje ugrožava, a svi prozvani izloženi su velikoj opasnosti od odmazde. To nije čin solidarnosti sa žrtvom, već njezino novo izlaganje pritiscima i povećanje njezine ranjivosti. Javnost ne smije „uzimati pravdu u svoje ruke“ i sama kažnjavati pretpostavljene „krivce“. Osim što produbljuju patnju žrtava, takvi postupci također negativno utječu na tijek sudskog postupka. Golema šteta počinjena je tim objavama i neprimjerenim komentarima na društvenim mrežama i portalima, a postoji i ozbiljna opasnost od pozivanja na „linč“ svih osumnjičenika”, upozorava pravobraniteljica za djecu.
Stoga je pozvale javnost i medije da se suzdrže od iznošenja pojedinosti o bilo kojem djetetu uključenom u ovaj slučaj i da štite njihov identitet te je apelirala da se uklone takve objave, odnosno da se ne dijele na društvenim mrežama kako ne bi i dalje nanosili štetu djeci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa