(VIDEO) Djevojčica uz Sarnavku čitala poruku o silovanju. Je li to iskorištavanje djeteta? Što kaže pravobraniteljica?

Foto: Snimka zaslona, Fah; Fotomontaža: Narod.hr

Tijekom zagrebačkog prosvjeda “Pravda za djevojčice” u službenom programu nastupile su maloljetne djevojčice, a aktivistica Sanja Sarnavka s još mlađom maloljetnom djevojčicom pročitala je pismo podrške silovanima.

Prenosimo ga u cijelosti:

Draga,

Ne znam ti ime, ali znam da si tamo i da čitaš. Znam i da nisi jedna. Ne znam kako se zoveš ni kako izgledaš. Ne znam voliš li čokoladu, vodiš li dnevnik, imaš li psa ili kanarinca, čitaš li rado ljubavne romane, voliš li fotografiju. Ne znam što si sve u životu prošla ni što te sve čeka. Ne znam kako si se osjećala proteklih godinu dana. U moru svih koji će vikati da znaju, kleti se da si sigurno ovakva ili onakva, komentirati te kao da nisi ljudsko biće nego književni lik kojeg pod nastavom interpretiraju za ocjenu – ja priznajem da o tebi ne znam ništa. U vrevi osuda, zgražanja, zazivanja pravde i odmazde – većinom razumljivih i opravdanih – ja ti pišem pismo kako bi znala da u svoj toj galami nismo zaboravile na tebe.

Draga… Ne znam ti ni ime, ali ti vjerujem. Vjerujem da nisi kriva. Vjerujem da nisi odgovorna. Vjerujem da si djevojka – i pametna i blesava i ćudljiva i nježna i hrabra – kao sve druge, te da nijedna druga nije upravo tako i pametna i blesava i ćudljiva i nježna i hrabra kao ti. Ja ti vjerujem. Vjerujem ti da nisi izazvala to što ti je učinjeno, da to nisi “tražila”; da nisi trebala biti “bolja”. Vjerujem ti, i želim da vjeruješ i ti meni: nisi kriva. Nisi trebala jedno, mogla drugo, smjela ili ne smjela treće. Žao mi je što si silovana. Žao mi je što si toliko puta izdana i povrijeđena. Žao mi je što uopće postoji mogućnost da se negdje u tvoj um uvukao crv sumnje, pa i najmanje, da si kriva ili odgovorna. Društvo u kojem živimo odgaja djevojke da misle da su odgovorne za tuđe reakcije na njihova tijela. To nije istina. Nitko ne zaslužuje nasilje. Nitko nije odgovoran za postupke druge osobe. Tko god te i kako povrijedio, to je bila njegova odluka, njegova odgovornost.

Duboko je nepravedno to što ti se dogodilo, i iako bi najlakše, najlogičnije i najpravednije bilo da se dobrim ljudima događaju dobre, a lošima loše stvari, to, nažalost, nije tako. I kada se nešto tragično nepravedno dogodi, kada nas drugi povrijede na način koji nam je bio nezamisliv, normalno je tražiti uzroke, povode i razloge – makar i u svom ponašanju. Ipak, uzrok nije u tebi, nego u onima koji su donijeli odluku biti nasilni. Neću te pitati što si nosila. Neću te pitati što si rekla, kako si se ponašala, jesi li se i koliko odupirala. Nisi kriva, nisi odgovorna. Neću te pitati zašto si šutjela. Da si mogla, progovorila bi. Vjerujem ti da te bilo strah. Vjerujem ti da nisi znala kako. Vjerujem da nisi mislila da možeš, smiješ. Vjerujem ti da si zbunjena, bijesna, razočarana, hrabra, tužna, prazna, prestrašena, odlučna, umorna… Važno mi je da me čuješ: svaka od emocija koje osjećaš posve je u redu. Većina ih, vjerujem, nije ugodna, ali osjećati svaku od njih, čak i u kaotičnoj, zaglušujućoj mješavini, posve je normalno. Normalno je, također, da svi ti osjećaji traju duže nego što je ugodno. Duže nego što možda i sama misliš da je normalno. Uzmi si vremena i budi nježna prema sebi. Dug je put pred tobom; nadam se da je to put iscjenjelja i oporavka, put nove izgradnje povjerenja u sebe, svoju okolinu, sustav u kojem živiš. Zaslužuješ moći se osjećati kako god se osjećaš i zaslužuješ svo vrijeme i resurse potrebne da se s tim osjećajima suočiš i nosiš.

Žao mi je što dijeliš iskustvo tolikog broja žena. Žao mi je što si kroz svoje iskustvo prolazila tako prokleto, jezivo sama. Žao mi je što živimo u društvu u kojem nasilje nad ženskim tijelom postoji. Nije pošteno što ženu ili djevojku, nakon proživljenog nasilja, društvo poziva na odgovornost. Nije fer što svaki samoprozvani stručnjak ima pravo iznova te maltretirati svojim riječima, sakriven iza tipkovnice i internetske veze. No iako živimo u društvu u kojem je takvo ponašanje često, to nije, niti smije biti, opravdanje za nasilje. Pojedinci koji su ti naudili odgovorni su za svoje postupke i tu odgovornost moraju snositi. Ali u ovom se pismu ne radi o njima. Radi se o pokušaju da do tebe dođe poruka: nisi sama.

Draga djevojčice, nisi sama. Želim da znaš da postoje osobe koje ti mogu pomoći, ako to trebaš i želiš. Želim da znaš da imaš vremena. Imaš sebe. Silovanjem ti to nisu oduzeli. Želim da znaš da ima nas koje ti vjerujemo. Ne mogu ti reći da znam kako ti je; to bi prvenstveno bilo netočno, a zatim i omalovažavajuće za tvoje jedinstveno iskustvo. Ne mogu ti obećati da će sve biti u redu jer ne znam hoće li, ali mogu ti obećati da ćemo se sve nastaviti boriti – kako znamo i koliko možemo – i da smo na tvojoj strani.

Tvoja nepoznata prijateljica“, pročitala je uz Sarnavku i djevojčica.

Aktivističko-političke poruke

“Svaki spolni odnos bez pristanka je silovanje”, “Silovanje nije milovanje”, “Bez pristanka=silovanje”, “Patrijarhat ubija”, “Institucije koje štite zlostavljače su zlostavljači”, “Ženski sud za muško nasilje”, “Bijesne i borbene”, “Seksualno obrazovanje u škole”, “End Rape Culture”, “Krivosuđe: Glavna drolja u HDZ-ovom bordelu”, “Vjeronauk u crkve – građanski odgoj u škole”, bile su samo neke od aktivističko-političkih poruka protekle subote na prosvjedima pod nazivom “Pravda za djevojčice” održanima u 12 hrvatskih gradova uz središnji prosvjed na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju primjerenu zaštitu.

“Zahtijevamo pravdu za sve žrtve silovanja, zahtijevamo da djeca uče o granicama i ravnopravnosti, da učimo kako pomoći i spriječiti. Zahtijevamo društvo koje će dječacima dopustiti da budu nježni i da plaču. Zamijenimo društvo šutnje društvom zajedničke podrške”, riječi su koje su dopirale od organizatora prosvjeda okupljenima među kojima je bio iznimno velik broj djece. Neke od malenih djevojčica koje još vjerojatno ne mogu razumjeti što je spolni odnos, a još manje što znači silovanje, nosile su transparente kojim su poručivale – “svaki spolni odnos bez pristanka je silovanje”.

> Prisegnula nova pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević – što znamo o njoj?

> Predsjednica o problemu blokiranih s pravobraniteljicama: ‘Stvara se „industrija duga“, u čemu sudjeluje i država’

> Pravobraniteljica za djecu predlaže donošenje “lex Milas Klarić” kako bi zaštitila svoju poziciju?

 

> Dr. sc. Peternel: Stankovića će dotući konsternirana ljevica – kako se usudio njihovoj novoj ikoni postavljati prebezobrazna pitanja?

> (VIDEO) Sukobili se Stanković i Jelena Veljača oko Salme Hayek: ‘Vi ste bijeli heteroseksualni muškarac na poziciji moći’

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

> Peternel: ‘Skoro svi osnivači Zaklade Solidarne, politički aktivisti, prisvojili su Veljaču da preko nje uđu u vaše novčanike’

> Odvjetnica Pinter: ‘Veljača traži nešto što je nemoguće ispuniti, koja je onda svrha prosvjeda’

Obzirom da se radi o prosvjednoj aktivnosti o osjetljivoj temi silovanja, je li izlaganje maloljetne djece bilo nužno i mogu li djeca shvatiti razlog okupljanja? Na ovaj slučaj pravobraniteljica nije reagirala, pa smo joj poslali upit. Odgovor do objave ovog članka nismo dobili.

Reagirala oko zaštite maloljetnika kod Zadra

“Objavom informacija na društvenim mrežama o identitetu djece i mladih ljudi u vezi sa slučajem seksualnog nasilja te o njihovim obiteljskim prilikama i ranijem životu, žrtvu se i dalje ugrožava, a svi prozvani izloženi su velikoj opasnosti od odmazde. To nije čin solidarnosti sa žrtvom, već njezino novo izlaganje pritiscima i povećanje njezine ranjivosti. Javnost ne smije „uzimati pravdu u svoje ruke“ i sama kažnjavati pretpostavljene „krivce“. Osim što produbljuju patnju žrtava, takvi postupci također negativno utječu na tijek sudskog postupka. Golema šteta počinjena je tim objavama i neprimjerenim komentarima na društvenim mrežama i portalima, a postoji i ozbiljna opasnost od pozivanja na „linč“ svih osumnjičenika”, objavila je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević povodom slučaja navodnog silovanja i zlostavljanja maloljetnice kod Zadra i pozvala je javnost i medije da se suzdrže od iznošenja pojedinosti o bilo kojem djetetu uključenom u ovaj slučaj i da štite njihov identitet te je apelirala da se uklone takve objave i ne dijele dalje.

Štrajk u školama

U povodu štrajka u odgojno obrazovnim ustanovama pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević uputila je 10. listopada 2019. preporuku Vladi RH, odnosno ministrici znanosti i obrazovanja te Sindikatu hrvatskih učitelja i Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama, pozivajući ih da u svojem djelovanju vode računa o zaštiti najboljeg interesa djeteta, kako to nalaže Konvencija o pravima djeteta. Pravobraniteljica je apelirala na sve uključene strane da ne dopuste da ijedno dijete ispašta zbog njihovog konflikta i teškoća u postizanju dogovora među njima.

Zaštita djece od seksualnog nasilja

Pozornost su privukli i prijedlozi pravobraniteljice za djecu za izmjene Kaznenoga zakona koje se odnose na zaštitu djece od seksualnog nasilja te zaštitu od grubog zanemarivanja roditeljske brige o zdravlju djece.

Konkretno, uključivši se u javno savjetovanje o izmjenama Kaznenog zakona, pravobraniteljica je predložila pet promjena: zabranu izricanja rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece, automatsko izricanje zabrane rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece, zaštitni nadzor nad osuđenicima nakon što napuste zatvor, gonjenje po službenoj dužnosti zbog spolnog uznemiravanja djece te uvrštavanje djela grubog zanemarivanja brige o djetetovu zdravlju u kaznena djela, stoji na stranicama njezinog Ureda.

Prethodna pravobraniteljica reagirala na slučaj Cesare

U povodu slučaja organiziranih prosvjeda s ciljem sprečavanja prisilne ovrhe sudske odluke o predaji djeteta roditelju, ranija pravobraniteljica  za djecu Ivana Milas Klarić uputila je upozorenje javnosti i medijima.

Javnost koja emocionalno reagira ne pridonosi rješavanju teškoća koje su izazvane puno prije same ovrhe. Odgovornost je i na medijima, koji se u izvještavanju trebaju voditi etičkim i profesionalnim načelima koji ih obvezuju na poštovanje dostojanstva privatnog i obiteljskog života, a posebice zaštite interesa djeteta koje je žrtva obiteljske situacije. Mediji i društvene mreže svakako nisu mjesto za procjenu najboljih interesa djece u delikatnim situacijama poremećenih odnosa njihovih roditelja.”

Pravobraniteljica je upozorila da djeca imaju pravo na pravnu zaštitu protiv miješanja u njihov privatni život i da angažman javnosti ne pomaže djetetu, već samo dodatno otežava njegov položaj.

Osuda manipuliranja djecom na skupu u Srbu

Milas Klarić zatražila je od Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) propitivanje postupanja ravnatelja Osnove škole Bobota zbog uključivanja djece tijekom 2016. godine u Srbu za vrijeme ljetnih školskih praznik.

Djeca, kako se navodi u dopisu MZOS-u, ne mogu shvatiti kontekst u koji su dovedena, procijeniti vrstu političkoga utjecaja te imati kritički odnos prema njemu.

Pravobraniteljica, kako navodi, osuđuje svaki oblik manipulacije djecom i kontinuirano poziva pojedince, političke stranke, skupine, udruge i one koji nadziru političku kampanju, da ne iskorištavaju djecu u političkoj promidžbi.

Djeci, sukladno njihovim pravima, treba omogućiti slobodno sudjelovanje u svim onim aktivnostima koje ih raduju, doprinose njihovom osobnom razvoju te koje su usmjerene razvoju njihovih najviših potencijala, a bez ikakvog utjecaja ili interesa političkih stranaka, navodi se u dopisu.

Vjerski sadržaji

Bivšoj pravobraniteljici za djecu Milas Klarić smetali su i vjerski sadržaji u školama i ‘diskriminirajući sadržaji’ u udžbenicima za vjeronauk.

Milas Klarić je poslala poruku da je “obvezivanje učenika, uključujući i one koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi, da sudjeluju u vjerskim sadržajima u školi ili na misama, upućuje na diskriminaciju djece po osnovi vjere i/ili uvjerenja i povredu Konvencije o pravima djeteta”.

“Uočivši da pojedini sadržaji udžbenika iz vjeronauka omalovažavaju i diskriminiraju djecu koja nisu vjernici, pravobraniteljica za djecu uputila je MZOS-u i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji preporuku da provedu nadzor nad sadržajima udžbenika i poduzmu potrebne radnje radi otklanjanja diskriminatornih sadržaja”, stajalo je u priopćenju pravobraniteljice za djecu.

Milas Klarić je ocijenila kako je odluka Grada Đakova da besplatnim ulaznicama za klizanje nagradi djecu koja redovito pohađaju katoličke mise diskriminatorno postupanje.

Pravobraniteljica smatra neprihvatljivim da grad, kao jedinica lokalne samouprave, čija je zadaća skrbiti o interesima sve djece na svome području, razlikuje djecu po vjerskoj pripadnosti i sudjelovanju u određenim vjerskim aktivnostima, te ih zbog toga nagrađuje bilo kakvom nagradom.

Koje su preporuke pravobraniteljice za djecu

“Dijete neće ugroziti svaka situacija u kojoj je ono u TV emisiji ili na slici u novinama. Ipak, prije objavljivanja, trebalo bi promisliti o mogućoj štetnosti za dijete te prije konačnog predstavljanja nekog medijskog sadržaja procijeniti može li ugroziti ili osramotiti dijete, naštetiti mu, ugroziti njegovu privatnost ili naštetiti osobito ranjivim skupinama djece”, stoji u preporukama pravobraniteljice, koje možete pročitati na dnu članka u cijelosti.

Pročitajte preporuke pravobraniteljice za djecu:

Izvor: narod.hr