(VIDEO) Ministar Bošnjaković: ‘Udruge su zahtijevale da se redefinira silovanje’

Foto: Snimka zaslona

Jačanje zaštite od nasilja pooštravanjem kazni, ubrzavanje kaznenog postupka i bolje razlikovanje prekršaja od kaznenog djela nasilja u obitelji, ciljevi su izmjena i dopuna paketa kaznenih zakona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spolni odnos bez pristanka briše se i prelazi u kazneno djelo silovanja, za što su kazne pooštrene. Socijalni radnici i učitelji postaju službene osobe – napad na njih kazneno je djelo. Propisuje se i nova mjera opreza – zabrana pristupa internetu. Hoće li rigorozniji pristup pravosuđa odvratiti potencijalne nasilnike od njihova nauma?

> Marija Slišković o zločinima tijekom Domovinskog rata: ‘Institucije i politika sve znaju, ali namjerno prešućuju’

> (VIDEO) Pogledajte potresno svjedočanstvo žene silovane u Domovinskom ratu na prosvjedu u Vukovaru: ‘Silovatelje susrećem na ulici’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Ivan Hrstić: Oni koji iskreno žele kažnjavanje ratnih silovatelja, neće prozivati vukovarskog gradonačelnika koji odbija ćirilicu

> Odvjetnica Pinter: ‘Veljača traži nešto što je nemoguće ispuniti, koja je onda svrha prosvjeda’

> (VIDEO) Djevojčica uz Sarnavku čitala poruku o silovanju. Je li to iskorištavanje djeteta? Što kaže pravobraniteljica?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nakon što smo vidjeli sve što se događa u javnosti, pa i nakon ovih prosvjeda što su bili dogovorili smo s udrugama civilnog društva da formiramo radne skupine u koje bi ušle i predstavnici civilnih udruga koje se u svom radu i bave potporom žrtvama nasilja”, rekao je u emisiji HRT-ovoj “Otvoreno” ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

“Htjeli smo iznaći rješenja koja bi bila dobrodošla u borbi protiv nasilja. Želimo pooštriti kaznenu politiku, želimo stvoriti normativni okviru u kojima bi pravosudna tijela izricala oštrije kazne kada se nasilje dogodi. Ono što je važno je da postupak bude brži. To nije nešto što će samo po sebi dovesti do rješenja. Cijelo društvo se mora uključiti u preventivnom dijelu. Kada nešto dođe do suda, onda se to već dogodilo, a kada se dogodilo onda je tu pravosuđe važan dionik”, istaknuo je Bošnjaković.

Bošnjaković: Silovanje je redefinirano

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovarajući na pitanje urednika i voditelja Branka Nađvinskog da istakne nešto posebno bitno, Bošnjaković je kazao da su udruge zahtijevale da se redefinira silovanje.

“Tražili su da ugasimo kazneno djelo “spolni odnos bez pristanka”. To je očito izazivalo veliku frustraciju i kod žrtava i kod javnosti, pa smo mi to brisali iz Kaznenog zakona, ali smo zapravo ono što štitimo, stavili u kazneno djelo silovanja”, rekao je Bošnjaković i dodatno objasnio.

Napomenuo da su povećane kazne u odnosu na one koje su do sada bile propisane.

Psihologinja Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe – centra za seksualna prava, rekla je da je ključno da zakonodavac šalje poruku o tome da su kazne pooštrene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Radim ovaj posao 25 godina. Nije zakon promijenjen preko noći kako se to često kaže. Već je to učinjeno sustavno, malo po malo. Uključivanje javnih osoba, koje su mogle privući druge javne osobe, samo je pomoglo da se svijest javnosti okrene prema tom problemu. Moje iskustvo u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje i njima bliskim osobama je takvo da moram reći da oni ne znaju zakone”.

Tatjana Brozić Perić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb, kazala je da njima dolaze ljudi koji su u velikom problemu.

“Pomoći će nam to da ćemo dobiti status službene osobe. Nećemo biti u nekom osnovnom strahu, što mu je sad u džepu, a što mu je u glavi”, kazala je Brozić Perić i dodala da su s veseljem dočekali nove mjere zaštite (detektori metala).

Lana Peto Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za djecu i mladež, govorila je o visinama kazni.

“Bilo je govora zadiremo li u neka druga kaznena djela. No bitno je reći da ta kaznena djela nisu beznačajna. Nije to nešto minornije u odnosu na kazneno djelo protiv života i tijela ili kazneno djelo protiv imovine, dodala je i naglasila da je vrlo bitna u čitavom poslu i specijalizacija i povezivanje pojedinih područja, poput policije sa socijalnim radom, ali i to koji državni odvjetnik će “voditi konce””.

Ministar je dodao kako smatra da je “društvo osviješteno”. Naglašava da je važno i da suci budu osviješteni kada vode postupke i kada izriču kazne.

“Čini mi se da smo na dobrom tragu. U slučaju djevojke koja je premlaćena u Zadru, kada smo u stručnim krugovima razgovarali čulo se mišljenje: “Oderali su ga”. Ja sam tada rekao da bih ga oderao i više. Naprosto treba takvo nasilje dobiti adekvatnu kaznu. Ovo je predmet koji je poslao poruku da trebamo biti oštriji”, rekao je ministar.

“Pristanak treba biti svjestan i dobrovoljan”

Mamula je govorila o institutu “spolni odnos bez pristanka”.

“Čula sam puno razloga zašto je to osmišljeno. U skandinavskim državama nije stvar jeste li rekli ne, ili jeste li u mogućnosti reći ne, već jeste li rekli da. Kod nas je to – jeste li u mogućnosti reći ne”, kazala je. Dodala je da pristanak treba biti svjestan i dobrovoljan. “Imate situaciju da osoba nije u stanju dati pristanak jer ste joj npr. ubacili u čašu drogu za silovanje ili leži u nesvijesti itd. I onda je to situacija koja se tumači kao spolni odnošaj bez pristanka”, naglasila je Mamula.

> DVOSTRUKI KRITERIJI: Kad Vesna Pusić optužuje Hrvatsku za agresiju i žrtve silovanja šalje na gay paradu – nije problem…

> Dr. sc. Peternel: Stankovića će dotući konsternirana ljevica – kako se usudio njihovoj novoj ikoni postavljati prebezobrazna pitanja?

> (VIDEO) Sukobili se Stanković i Jelena Veljača oko Salme Hayek: ‘Vi ste bijeli heteroseksualni muškarac na poziciji moći’

> Peternel: ‘Skoro svi osnivači Zaklade Solidarne, politički aktivisti, prisvojili su Veljaču da preko nje uđu u vaše novčanike’

Brozić Perić kaže kako Centri za socijalnu skrb su i locirani tako da su blizu korisnika.

“Mi smo stalno na terenu. Žao mi je što se neki slučaj dogodi i ponovi sedam puta. Mi smo tu, kod nas može doći svatko na savjetovanje. Svi mogu prijaviti neko čudno ponašanje, mi imamo mogućnosti izaći na teren. Mi smo vrlo često u tim obiteljima prisutni po nekim drugim poslovima. Ako nešto prepoznamo, dužni smo iste sekunde to prijaviti, pa i sumnju. Mora se vidjeti promjena ponašanja. Osoba ne jede, otuđena je”, objašnjava Brozić Perić.

Mamula kaže kako je seksualno nasilje često bilo izvan fokusa čak i kad je u pitanju edukacija.

“Svi mi koji smo potencijalno u lancu rada, vidimo da tu stvarno fale ozbiljne količine edukacije, unutar samog fakultetskog obrazovanja, kasnije specijaliziranih edukacija. Ne možemo vjerovati da će netko završiti psihologiju, znati nešto o traumi, da će biti dobar za rad sa žrtvama seksualnog nasilja. Nije dovoljno završiti pravo i biti odličan za to. Zašto mi kao odrasle osobe očekujemo da dijete do 18 godina, prema konvencijama, treba to samo prijaviti?! Mislim da postoji čitav niz sustava uključujući obrazovni koji također treba informacije, plus prevencije. Imali smo klijentice koje su bile pet godina na psihološkoj terapiji i nikad nisu rekle da su bile žrtve seksualnog zlostavljanja. Trebamo imati brz i efikasan postupak i stroge kazne”, smatra Mamula.

Peto-Kujundžić: Od seksualnog nasilja do prijave obično prođe 10-15 godina

Peto-Kujundžić naglašava da se često kroz razgovor s osobom koja je prijavila fizičko zlostavljanje došlo do toga da je bilo i spolno zlostavljanje.

“Nekada to spolno zlostavljanje nije ni opisano od strane državnog odvjetnika. Trenutak otkad je osoba doživjela seksualno nasilje, pa do prijave, obično prođe 10-15 godina. Ta brojka itekako igra ulogu u sudskom postupku. Obrana će prva reći, tko bi šutio deset godina. To je onaj dio gdje državni odvjetnik mora znati da pozove psihologa kao vještaka”, kaže Peto-Kujundžić.

“Moramo vratiti povjerenje ljudima u institucije”

Bošnjaković ističe da ako želimo popraviti stanje, moramo vratiti povjerenje ljudima u institucije.

“Ovdje se radi o teškim djelima i individualnim traumama. Ljudi različito reagiraju na to, ranije otkriju, nekima je potrebno više vremena da dođu pred nekoga i iznesu svoju priču. Svi ti mehanizmi koji dolaze prije pravosuđa, njih moramo osnažiti. Od obitelji, predškolskih ustanova do centara za socijalnu skrb. Svi oni moraju biti osnaženi da mogu reagirati. Ako je netko pretrpio traumu, on mora biti siguran da će postupak biti brz i da neće biti viktimiziran i da će počinitelji biti kažnjeni. Nije borba protiv nasilja samo borba pravosuđa, tu je u igri puno institucija”.

“Rigoroznije mjere će sigurno potaknuti potencijalne nasilnike da razmisle. A potencijalne žrtve će znati da su zaštićene, što mogu reći i što trebaju reći”, zaključio je ministar na HRT-u:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.