Devetnaest milijuna birača u Rumunjskoj ovaj vikend ima priliku do nedjelje navečer izjasniti se za definiciju braka kao zajednicu između muškarca i žene. Glasovanje je počelo u subotu, a rezultati referenduma očekuju se u ponedjeljak. Prag od 30 posto upisanih birača mora biti dosegnut za valjanost referenduma.
Uoči referenduma o braku, kojim bi se on jasno definirao kao zajednica muškarca i žene, u Rumunjskoj su se događale stvari koje su bile nezamislive nakon pada komunističkog režima 1989. godine. Tako su rumunjske vlasti poslale policiju u najmanje jedno crkveno dvorište kako bi uklonile plakat referendumske inicijative, a usput su i sankcionirali svećenika.
Onemogućavanje javne kampanje u Rumunjskoj
Nadalje, rumunjska je vlast zabranila referendumskoj inicijativi za očuvanje braka kao zajednice muškarca i žene korištenje boja vlastite nacionalne zastave na materijalima referendumske kampanje. Kampanja koja je trebala ući u završnicu zadnjeg tjedna prije samog referenduma, nalazila se pod grubom cenzurom budući da je inicijativi bilo zabranjeno oglašavanje, odnosno uporaba audiovizualnih usluga. Državne su institucije tako primijenile zakon koji se odnosi na političke stranke glede izborne šutnje na referendumsku kampanju.
Uspoređujući rumunjski referendum za čije je pokretanje bilo potrebno oko 2% potpisa birača u 18 mjeseci, primjećuje se sličnost u opstrukcijama s hrvatskim referendum građanske inicijative Narod odlučuje o pravednijem izbornom sustavu.
Onemogućavanje prikupljanje potpisa u Hrvatskoj
Podsjetimo, u Hrvatskoj su, samovoljno, lokalne vlasti u Zagrebu, Rijeci i Osijeku uporno odgađale izdavanje dozvola GI Narod odlučuje za štandove koji su bili ključ za uspjeh referenduma, budući da se potpisi mogu skupljati samo na javnim mjestima. Grad Zagreb, ali i neki drugi gradovi, odstupili su od postojeće prakse izdavanja dozvola, pa su tražili plaćanje pristojbi za korištenje štandova.
Primjerice, kada bi GI Narod odlučuje platila pristojbu za 317 lokacija u Gradu Zagrebu, morala bi odvojiti oko pola milijuna kuna, kako bi građanima bilo omogućeno korištenje ustavno zajamčenog prava, prava na slobodu izražavanja. Takozvani porez na referendum, kako su ga iz prozvali iz inicijative, uveli su između ostalih gradovi Karlovac, Našice, Osijek, Zagreb, Vodice, Nova Gradiška, Rijeka, Knin, Novi Vinodolski, Rab i drugi.
S obzirom na navedene dvije prakse glede korištenja štandova, u Hrvatskoj je rok za prikupljanje 10% potpisa birača u samo 2 tjedna, dodatno smanjen budući da su neki štandovi odobreni u drugom tjednu prikupljanja potpisa ili tek zadnja tri dana. U pitanju su gradovi Rijeka, Lovran, Sisak, Samobor.
Rumunjska: Potpisi prikupljeni, ali pitanje prolazi kroz 4 sudske i zakonodavne razine
S druge strane, iako Hrvatska ima jedan od najstrožih rokova za prikupljanje potpisa (10% u 2 tjedna), a Rumunjska jedan od najblažih (2% u 18 mjeseci) – da bi referendum u Rumunjskoj bio pokrenut nakon što su potpisi prikupljeni, predloženo referendumsko pitanje, odnosno hipotetski zakon u slučaju izglasavanja promijene mora proći čak četiri sudske i zakonodavne razine. Rumunjska je praksa, da pitanje prvo ide na Ustavni sud, a tek nakon njegovog odobrenja mora proći i kroz gornji i kroz donji parlament. Ukoliko pitanje eventualno prođe sve tri razine, slijede odbori za ljudska prava.
Hrvatska: Potpisi prikupljeni, ali u proces provjere upućene samo državne institucije
Iako je prošlo preko 100 dana otkako je građanska inicijativa Narod odlučuje predala prikupljene potpise Hrvatskom saboru, dva ministarstva i jedna državna IT agencija još nisu dovršili provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa potrebnih za pokretanje referenduma o pravednijem izbornom sustavu. Zabrinjavajuće je što su sami predstavnici državnih institucija implicirali sumnju na organizatore referendumske inicijative, jer im je proces prebrojavanja potpisa trajao predugo – odnosno oko 15-ak dana, a sada govore kako je sumnjati u državne institucije, unatoč svim navedenim opstrukcijama “u najmanju ruku neprimjereno”.
Daljnje postrožavanje referenduma?
Potaknuti uspjehom prikupljanja potpisa GI Narod odlučuje, SDP-ovi Peđa Grbin i Arsen Bauk u svibnju su predložili izmjenu zakona o referendume kojim bi se smanjio broj potpisa za njihovo pokretanje.
Po njima, bilo bi potrebno prikupiti 200 000 potpisa za pokretanje referenduma, no definiralo bi se o kojim temama bi se moglo izjašnjavati. Oporba tako predlaže da se referendum ne može raspisivati na temu poreznog sustava i proračuna, izvršavanja obveza iz međunarodnih ugovora, pitanja obrane i nacionalne sigurnosti te pitanja koja se odnose na izbore i imenovanja iz nadležnosti Sabora.
Promijenila bi se, pojasnio je tada Grbin, i većina potrebna za donošenje odluke na referendumu, i to u tri skupine – redovna, za koju bi trebalo da je podupre najmanje 25 posto birača, zatim organska, za odluke i zakone koji se donose natpolovičnim brojem zastupnika, a za koju bi se na referendumu trebalo izjasniti najmanje 40 posto glasača te promjena Ustava za koju bi bilo potrebno 50 posto plus jedan glas birača.
I financiranje referendumskih inicijativa se također pokušava otežati budući da ministarstvo uprave na čelu s ministrom Lovrom Kuščevićem ustraje na Prijedlogu zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, čijim bi usvajanjem fizičke i pravne osobe koje žele donirati referendumsku inicijativu morale dostaviti izjavu Organizacijskom odboru da se protiv njih ne vodi postupak naplate nepodmirenih obveza.
Uz to bi za donaciju u visini većoj od 5 000 HRK bilo potrebno sklopiti ugovor između Organizacijskog odbora i donatora, ukupan iznos donacije ograničio bi se na 30 000 HRK za fizičke i 200 000 HRK za pravne osobe te bi se u konačnici ograničilo i vrijeme prikupljanja donacija.
Ostaje za vidjeti, kako će rumunjski i hrvatski referendumi odnosno zahtjevi za referendum proći, ali i očekuje li državljane ovih zemalja odmazda vlasti i daljnje otežavanje budućih referendumskih inicijativa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa