Pregled tjedna: Ana Knežević o euru, Božo Ljubić o rezoluciji Bundestaga, a Bedeković o buci s Jakuševca

U pregledu proteklog tjedna izdvojili smo kao glavnu vijest uvođenje eura i kako će se nadzirati cijene prilikom konverzije o čemu je govorila predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević, koja je za N1 opisala što nas čeka. BiH političar Božo Ljubić je za RTV HB komentirao aktualno stanje u BiH, te najnoviju rezoluciju njemačkog Bundestaga. Ratko Bedeković iz Inicijative za Jakuševec na Z1 televiziji javnost je izvijestio o buci i drugim problemima koje trpe stanovnici ove zagrebačke četvrti.

Tajni kupci

Ana Knežević rekla je da će tajni kupci njihove Udruge kontrolirati jesu li cijene pravilno iskazane u kunama i eurima. Pratit će dvadeset proizvoda, onih koje ljudi najviše troše – mlijeko, ulje, kruh i brašno…

Istaknula je, međutim, da će cijene za njih kontrolirati svega četiri osobe, dvoje iz Zagreba i po jedan u Sisku i Puli.

“Odradit ćemo koliko možemo, a na Ministarstvu je da se pokrije cijela Hrvatska”, rekla je. Kad otkriju nešto što nije dobro, prijavit će to Državnom inspektoratu koji će situaciju dalje rješavati”, objašnjava.

> Što nas čeka kada dođe euro? Pogledajte koliko bi uobičajena košara namirnica koštala u eurima

Inzistirali na crnim listama

“Naravno da nas netko može tužiti i inzistirali smo da Ministarstvo objavljuje tzv. crne liste. Oni su odmah rekli da to neće raditi. Mi ćemo to napraviti kad utvrdimo da netko stvarno krši cijene”, rekla je Knežević.

Cijene stalno rastu i, kako kaže, upozorili su da je smanjenje PDV-a bilo greška. “Svi su očekivali da će doći do pada cijena, ali se dogodila kriza pa je došlo do povećanja.”

“Ljudi jako malo znaju što ih čeka”

Naglašava da ljudi jako malo znaju što ih čeka te da su upozoravali na to. Kaže kako je rečeno da će se za pametne telefone napraviti aplikacija, a za one koji ih nemaju, stariju populaciju, osigurati kalkulatori. Veliki problem je, dodaje, zaokruživanje cijena. Kao primjere navodi Sloveniju, Austriju i Italiju koje su s time imale problema.

Smatra da nitko nema dovoljno informacija, ni potrošači ni trgovci. “Vlada širi optimizam bez osnova kao i kad se ulazilo u Europsku uniju”, kaže i dodaje kako o plaćama i mirovinama nitko ne govori. Zbroj najniže i najviše plaće je 6.500 kuna, takvu plaću ima 790 tisuća zaposlenih, a “to neće biti ni 1000 eura”, kaže. Smatra da će biti psiholoških i psihijatrijskih problema.

Očekuju jako puno problema jer je veliko neznanje

Ljudi, primjerice, ne znaju kako mijenjati novce, tih informacija nema. Savjet je, navodi, mijenjati novac u bankama.

“Imamo zakon o dokazivanju porijekla imovine, iznad 105 tisuća mora se dokazati porijeklo pa će se neki možda naći u problemu. Ima bolesnih i nepokretnih koji ne mogu doći, a imaju ušteđevinu, banke se na to nisu pripremile. Nema puno vremena i banke su to već trebale riješiti. Bit će jako puno financijskih prijevara”, naglasila je predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.

Izmjene izbornog zakona u BiH

S obzirom na brojne propale pregovore oko izmjena izbornog zakona u BiH mnogi zazivaju reakciju međunarodne zajednice točnije visokog predstavnika Christiana Schmidta, a jedan takav zahtjev vidjeli smo ovih dana od predsjednika glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora koji je pisao međunarodnoj zajednici o potrebama nametanja izbornog zakona. Upravo tim povodom RTV HB razgovarala je s Božom Ljubićem.

Ljubić je rekao da je povod za ovo otvoreno pismo upravnom odboru vijeća za implementaciju mira i ključnim institucijama Europske unije i Vijeća Europe upravo stanje u BiH, koje evo preko 20 godina ne da stagnira nego ide nagore. BiH je još uvijek nestabilna država, podijeljeno društvo, a međunacionalno povjerenje između Srba i Hrvata od rata nikad nije bilo lošije.

> U Njemačkom parlamentu usvojena rezolucija o BiH: ‘Od djelovanja u BiH moraju se distancirati i vođe u Hrvatskoj i Srbiji’

“Ja koji sam svjedok događanja u BiH još od Washingtonskog sporazuma smatrao sam da imam pravo prigovoriti. Posljednjih 30 godina u BiH su se izmijenjivali razne stranke, a glavne odluke gdje se domaći akteri nisu mogli dogovoriti donošene su od strane međunarodne zajednice. Ona je često izabirala tumačenja u suprotnosti s Daytonskim sporazumom ili ga je relativizirala, što su snage većinkog bošnjačkog etnonacionalizma koristile da pod egidom građanske države promoviraju unitarna rješenja.

Njemačka vanjska politika

Na upit kako gleda na politiku Njemačke na BiH, Ljubić je rekao:

“Njemačka vanjska politika općenito nije ni na kakav način u skladu s njihovom ekonomskom moći. Njemačka ne samo po pitanju BiH već općenito i u odnosu na Rusiju prijašnjih godina nije u vanjskoj politici realizirala sav svoj potencijal. Što se tiče nedavne rezolucije ona pokazuje jedno temeljno nepoznavanje činjenica o karakteru jedino moguće BiH, dakle zemlje tri konstitutivna naroda, temeljene na načelima federalizma. Bundestag je propustio ovom rezolucijom doprinijeti stabilizaciji političkih prilika u BiH. U toj se rezoluciji relativiziraju pa čak i negiraju temeljna načela Daytonskog sporazuma, a time potencijalno i mir u BiH. Rezolucija je suprotna i strateškim europskim dokumentima. Ja i dalje želim vjerovati da to nije službeni njemački stav, nego prijedlog jedne zeleno-crvene frakcije” – rekao je Ljubić.

Jakuševčani traže smjenu šefa zagrebačke Čistoće

Jakuševčani pak traže smjenu šefa zagrebačke Čistoće Davora Vića i tvrde: “On je nekompetentna osoba.” Voditelj gradske Čistoće Davor Vić prima bruto plaću od 26.000 kn i još dobije 5.000 kn za “životne troškove.” Gradska oporba ističe: “Sramota, takav ugovor nema nitko, a grad je postao smećograd”. Pogledajte kakvi problemi s bukom muče Jakuševčane, o čemu je za Z1 televiziju govorio Ratko Bedeković iz Inicijative za Jakuševec: