Osnovne škole od 11. svibnja trebale bi ponovno organizirati nastavu za učenike nižih razreda, onih od 1. do 4. razreda, međutim niti u ponedjeljak nisu još objavljene upute u vezi s brojnim pitanjima oko mjera zaštite i organizacije koja muče sve, od roditelja, učenika, učitelja i ravnatelja pa do šire javnosti: kako u veličinom nedostatnim učionicama organizirati potreban razmak među djecom, kako ih spriječiti da ne dolaze u bliski kontakt, kako osigurati dovoljno higijensko-sanitarnih sredstava, kako jedan učitelj istovremeno može organizirati i učioničku i nastavu na daljinu, da pobrojimo samo neke.
Sve su oči zasad uprte u Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), odnosno epidemiologe, koji bi te upute trebali donijeti.
Ravnatelj HZJZ-a i član Nacionalnog stožera civilne zaštite Krunoslav Capak rekao je jučer da se preporuke rade te da imaju gotovu draft verziju, ali to još uvijek nisu iskomunicirali s resornim ministarstvom te Kriznim stožerom.
“Danas ću znati nešto više reći, ali ne bih o tome dok ne porazgovaramo s resornim ministarstvom i drugim zainteresiranim stranama”, najavio je Capak, prenosi Jutarnji list.
Istaknuo je i kako sigurno neće razraditi sve mogućnosti u tim preporukama, primjerice, nije mogao reći hoće li uputa za djecu koja imaju nekoga kod kuće tko ih može čuvati biti da nastavu i dalje prate na daljinu. Ali, kaže, ako se pojavi više pitanja u tom smjeru, onda će u upute staviti i takav slučaj.
“Naše će upute biti precizne koliko to jedna općenita uputa može biti. Ne možemo razraditi sve situacije koje se potencijalno mogu dogoditi oko organiziranja bilo kakve aktivnosti. U tome molim da nam pomognu oni koji te aktivnosti provode i koji mogu reći detaljno što bi sve trebalo propisati”, pozvao je Capak.
Posljednjih su se dana počele opet otvarati škole u Europi, primjerice u Danskoj, Norveškoj i Njemačkoj, dok s druge strane Talijani najavljuju da se njihovi đaci u škole vraćaju tek na jesen, to jest u rujnu. U Njemačkoj se već dogodila situacija da se ubrzo nakon otvaranja morala zatvoriti jedna škola jer je član obitelji jednog od učenika bio pozitivan na koronavirus. Novinare je zanimalo može li se u Hrvatskoj dogoditi sličan scenarij zbog čega bi ponovno trebalo zatvoriti škole.
Popuštanje
“Ako utvrdimo da imamo žarište zato što se u školi pojavio virus, sasvim sigurno ćemo razmotriti i tu mogućnost i donijeti odluku da takvo žarište ili takva daljnja žarišta spriječimo. Tako će biti i sa svakom drugom situacijom. Na dnevnoj bazi ćemo razmatrati epidemiološku situaciju i eventualni povratak ili daljnje popuštanje neke mjere”, objasnio je Capak.
U školama zasad čekaju daljnje upute, ali neki su nam ravnatelji otvoreno rekli kako ne gube nadu da bi Vlada na kraju mogla i drukčije odlučiti te prolongirati povratak u škole 11. svibnja jer su zasad o tome donijeli “samo zaključak, ali ne i odluku”.
U gradu Zagrebu, primjerice, gdje je razorni potres (privremeno) izvan uporabe stavio deset osnovnih škola, a veći je broj pretrpio određena oštećenja, roditelji ne žure sa slanjem djece u učionice.
“U anketi koju provodimo među školama dosad se izjasnila polovica škola. Iz odgovora je vidljivo da se od 11. svibnja na nastavu u te škole vraća samo 20 posto učenika nižih razreda”, kaže Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za obrazovanje.
On poziva ministricu obrazovanja Blaženku Divjak da konačno počne raditi svoj posao.
“Neovisno o odlukama Stožera i epidemiologa, ministrica Divjak treba odgovoriti tko će, ako na nastavu u učionice dođe samo 20 posto djece, izvoditi nastavu na daljinu za djecu koja ostanu kod kuće. Osim toga, zanima nas kako će funkcionirati te škole? Kada će ministrica ispuniti zahtjeve zagrebačkih škola za otvaranjem 260 radnih mjesta za pomoćno-tehničko osoblje poput spremačica, domara, kuhara, koji nam nedostaju?”, pita Lovrić.
Nikica Mihaljević, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj zagrebačke OŠ Dr. Ante Starčevića, potvrdio je također kako zasad ima samo 33 sigurne potvrde roditelja o povratku učenika nižih razreda na nastavu od 11. svibnja, od ukupno 280 učenika tog uzrasta u školi, te još 30-ak koji su pod upitnikom.
Riječ je uglavnom o najmlađim učenicima u prvom ili drugom razredu koji koriste produženi boravak, dakle, može se zaključiti da je riječ o djeci čiji roditelji rade i nemaju ih kome ostaviti.
Tehnički problemi
“Bude li donesena takva odluka, učinit ćemo sve da djeca u školi budu što sigurnija. Ipak, sklon sam vjerovati da je 11. svibnja prerano za povratak, ali bit ćemo pametniji kad dobijemo upute epidemiologa”, ističe Mihaljević.
Treba reći da higijensko-sanitarni uvjeti u velikom broju škola i ranije nisu bili na najvišoj razini, upozorava on, škole su dodatno u problemima jer nedostaje pomoćno-tehničkog osoblja, a zagrebačke su škole stradale u potresu.
Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina, kaže da će pričekati upute epidemiologa te onda provesti anketu među roditeljima.
“U školi imamo tristotinjak učenika od 1. do 4. razreda te ukupno tri prva razreda, od kojih je u jednome 28 djece. Sve naše učionice su između 50 i 70 četvornih metara i ne vidim kako ih možemo razmjestiti na primjeren razmak. Osim toga, 50-ak učenika su putnici, ne znamo hoće li za njih trebati organizirati dodatne autobuse za dolazak u školu kako bi sjedili na propisanoj udaljenosti”, niz je ovakvih pitanja, kaže ravnatelj Baloević, na koje odgovore još očekuje.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja jučer su poručili da još uvijek očekuju upute epidemiologa o mjerama zaštite u osnovnim školama od 11. svibnja.
Podsjećaju i kako je povratak u škole predviđen za treću fazu popuštanja protuepidemijskih mjera te da je ministrica Divjak ovih dana izjavila kako će ona biti prva koja će zatražiti odgodu povratka u škole 11. svibnja ako se do tada ne osiguraju uvjeti, i to ili na 18. svibnja ili za neki drugi dan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
