Primorac: ‘Kada je riječ o inflaciji, Vlada ima ograničene instrumente’

Ministar financija Marko Primorac u Saboru brani rebalans proračuna. Poručio je da je on nužan zbog rasta mirovina i plaća te novih socijalnih mjera. Oporba očekivano tvrdi da građani ništa od toga ne osjete, dok vladajući brane rebalans i naglašavaju da čuva životni standard.

Primorac: Vlada rasporedila sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji u Hrvatskom saboru brani rebalans proračuna za ovu godinu, izjavio je da se rebalans donosi zbog povećanja mirovina, plaća u javnom i državnom sektoru, većih socijalnih davanja, rodiljnih naknada i 9. paketa Vladinih mjera.

Kako je uvodno pojasnio Primorac rashodi državnog proračuna su rasli zbog toga što Vlada postupa u skladu sa svojim politikama, a to je pomoći onima kojima je pomoć najviše potrebna. To su, rekao je, prije svega građani koji imaju niska primanja, niske mirovine ili oni kojima je primjerice potreban inkluzivni dodatak.

Iako svjestan da bi mirovine trebale biti veće, osobito one najniže, one su sada odraz fiskalnih mogućnosti, ali je cilj značajno ih povećavati. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, kaže, u idealnim okolnostima trebao bi biti veći, ali Vlada se trudila raspoređivati ona sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju.

Ministar financija: Hrvatska si može priuštiti povećanje izdvajanja za obranu

“Cilj je postepeno izlaziti iz subvencioniranog režima”

Podsjetio je i na rast rodiljnih naknada, pa majke primaju punu plaću ako je ona do 3000 eura. Vlada izdvaja ovim rebalansom i veće iznose za socijalna davanja, pri čemu je Primorac posebno apostrofirao inkluzivni dodatak koji je značajno rastao.

– Većim rashodima od planiranih pridonio je i 9. paket Vladinih mjera koji iznosi oko 50 milijuna eura kada je riječ o naknadama za ugrožene kupce. Cilj je postepeno izlaziti iz tog subvencioniranog režima. Kad se sve zbroji i oduzme, ukupni prihodi iznose 33 milijarde eura, a rashodi 36,8 milijardi eura, odnosno deficit na razini državnog proračuna 3,8 odnosno 4 posto BDP-a, rekao je Primorac.

Posebna priča su jedinice lokalne samouprave. Iako je proračunom prvotno planiran višak od 520 milijuna eura, ovim rebalansom planira se manjak od 333 milijuna eura. Unatoč tome i unatoč povećanim rashodima, Primorac je rekao da su uspjeli pronaći fiskalni prostor u okviru proračuna da je deficit i dalje ispod 3 posto što nas stavlja, kaže, u poziciju daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, ali i ostavlja prostor da država može intervenirati u slučaju izvanrednih okolnosti.

‘Kada je riječ o inflaciji, Vlada ima ograničene instrumente’

Primorac je, odgovarajući na replike zastupnika istaknuo da “nije učinjeno dovoljno u borbi protiv inflacije, da Vlada tu ima ograničene instrumente”.

Kako je pojasnio, inflacija u Hrvatskoj je povećana u odnosu na druge članice EU-a zbog snažnijeg gospodarskog rasta, snažniji gospodarski rast stvara određenu potražnju, a potražnja generira povećanje cijena i njihovo zadržavanje na povišenim razinama.

Bulj: Uništava se domaća proizvodnja

Na rast cijena, posebice hrane, upozorio je i Miro Bulj (Klub Mosta). Vlada ima odgovornost nečinjenja po pitanju inflacije, poručio je.

– Radi se u interesu stranih trgovačkih lanaca i teleoperatera, uništava se domaća proizvodnja i uvozi strana hrana, dodao je Bulj.

Ministar financija je, na upit nezavisne Marijane Petir, rekao da su u poljoprivredi povećana novčana sredstva za saniranje posljedica afričke svinjske kuge. Stoga su, dodao je, sredstva u iznosu od 48,6 milijuna eura osigurana za to u ovoj i idućoj godini.

Tijekom replika vladajući su hvalili predloženi rebalans proračuna, a HDZ-ovog Josipa Borića zanimalo je hoće li krajem godine moći reći da su ostvarili proračun te da je “stvarna” milijarda eura koja je namijenjena najslabijim skupinama.

Primorac je odgovorio da su zadovoljni strukturom proračuna u kojem se našlo mjesta za investicijske projekte koji su na rekordnim razinama, za povećanje produktivnosti i infrastrukture, ali i za povećanje mirovina, povećanje plaća i socijalnih naknada.

Upitan koristi li Hrvatska uspješno europska sredstva te hoće li tog novca biti u budućnosti, ministar financija je HDZ-ovom Marku Paviću odgovorio da smo jedna od država sa najbržom apsorpcijom tih fondova te istaknuo kako nema razloga za strah da će ta sredstva nestati, piše HRT.

>Inflacija i dalje raste: Cijene 4,2 posto veće u odnosu na lani