Priziv savjesti kao ljudsko pravo zajamčeno međunarodnim dokumentima i Ustavom RH

Foto: Thinkstock

Danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. Pravo na priziv savjesti osnovno je ljudsko pravo i sastavni je dio slobode mišljenja koje je priznato na međunarodnoj razini, a u praksi se ostvaruje u većini država svijeta.

Priziv savjesti je odluka pojedinca da odbije izvršiti neku obvezu koju mu nameće pravni sustav. Svojevrsno je osobno opravdanje za neizvršavanje određene radnje te je odraz prava na slobodu savjesti i često vjeroispovijesti, a motiviran je moralnim, etičkim ili religijskim uvjerenjima.

Unatoč činjenici da je priziv savjesti ljudsko pravo, tzv. liberalni mainstream mediji o njemu izvještavaju kao o ”uznemirujućem” problemu, a pravo na priziv savjesti po njima treba regulirati, čak i zabraniti.

(FOTO) Za mainstream medije priziv savjesti je ‘uznemirujući problem’: Pogledajte kako izvještavaju o njemu

“Pravo na priziv savjesti vrsta je temeljnog ljudskog prava koje je višeg ranga od nekih drugih prava jer je Ustavom propisano da se ne može ograničiti čak ni u slučaju ratnog stanja”, istaknuo je doc. Mato Palić s Katedre za ustavno i europsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku na tribini u Hrvatskom liječničkom zboru u povodu Svjetskog dana priziva savjesti.

Zakonodavstva razvijenih zemalja vođena zaštitom ljudske slobode, identiteta, savjesti i dostojanstva dopuštaju priziv savjesti kao pravno dopuštene radnje ograničenog opsega. Da bi priziv savjesti bio legitiman, mora se zasnivati na moralnim principima pojedinca koji shvaća značenje pravnih normi, a ne na osobnim interesima. S druge strane, bitno je da pravo jednog pojedinca ne ugrožava ili isključuje prava drugih ljudi.

Ustav Republike Hrvatske, kao i međunarodni dokumenti, jamče pravo na priziv savjesti. Ustav tako regulira mogućnost priziva savjesti i onima koji zbog svojih uvjerenja nisu pripravni obavljati vojničke dužnosti u oružanim snagama. Na sličan je način uredba o prizivu savjesti uvrštena i u zdravstvene zakone.

Pravo na priziv savjesti odlika demokracije – njegovim uskraćivanjem društvo klizi u totalitarizam

Povijesno je kao ljudsko pravo priznat nakon Nirnberških procesa, kada se rađa cijela moderna doktrina ljudskih prava i Opća deklaracija o ljudskim pravima.

Priziv savjesti zajamčen je i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Čl. 18. (svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere); Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Čl. 9.1 (isto pravo, uz navođenje mogućih ograničenja u demokratskom društvu); Rezolucijom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o pravu na priziv savjesti u medicini broj 1763/2010 od 07.10.2010.g., St.1. (koja kaže da niti jedna osoba, bolnica ili ustanova ne treba biti prisiljena, ni biti smatrana odgovornom … zbog odbijanja da izvrši, omogući, potpomogne … izvršenje bilo kojeg čina koji bi prouzročio smrt ljudskog fetusa ili embrija).

Koliko je važan institut priziva savjesti zorno odražava činjenica da većina demokratskih zemalja omogućava pojedincu pravo na priziv savjesti, stoga ga možemo promatrati i kao jednu od stečevina demokracije. Uskraćivanje prava na priziv savjesti svojstveno je isključivo totalitarističkim režimima koji su, kroz povijest, zatirali svaku naznaku ljudske slobode, mišljenja, pa tako i prava na priziv savjesti.

“Sankcionirajući onoga koji se priziva na savjest, krši se čovjekova sloboda savjesti. Takav postupak nije moguć u demokratskom društvu i na taj način čitavo demokratsko društvo pada u vodu. Takvo oduzimanje prava na slobodu savjesti i prigovor savjesti ukazuje na totalitarni režim i ideologiju protiv ljudske slobode što u svemu krši sve moguće međunarodne konvencije o ljudskim pravima i etičke kodekse”, upozoravao je svojedobno za Laudato TV fra Mate Bašić, doktorand doktorskog studija na KBF-u u Zagrebu.

Priziv savjesti stoga nije formalno pravo, nego moralno pravo, pa čak i dužnost, kod kojega pojedinac djeluje svjesno i prema osobnoj savjesti te je kod pravnih sustava s visoko razvijenom sviješću zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda priziv savjesti zakonski propisan u ograničenom opsegu.

Sudska presuda u korist slastičara koji nisu htjeli napraviti tortu homoseksualnom paru – velika pobjeda priziva savjesti!

Podsjetimo na sudski epilog pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Američkih Država glasovitoga predmeta slastičarnice »Masterpiece« protiv Komisije za ljudska prava Colorada, kada je u prvostupanjskom procesu slastičarnica osuđena jer je odbila ispeći tortu za homoseksualni par. Vrhovni sud SAD-a poništio je tu presudu pozivajući se upravo na slobodu tržišta i na činjenicu da je dotični homoseksualni par imao mogućnost obratiti se i slastičarnici sklonoj narudžbama homoseksualaca, međutim oni su, namjerno ili ne, upravo inzistirali na usluzi iz slastičarnice koja se pozvala na svoja vjerska uvjerenja i savjest.

Upravo činjenica da postoje brojne slastičarnice u kojima je taj par mogao zatražiti uslugu, uz činjenicu da svaka privatna osoba i obrt ima pravo kreirati svoju poslovnu politiku štiteći tako svoja uvjerenja i savjest, dovela je u združenom učinku do ispravne odluke Vrhovnoga suda koji je dao pravo upravo slastičarskomu obrtu. U navedenom predmetu Vrhovni sud SAD-a je 4. lipnja 2018. s omjerom glasova 7:2 presudio u korist američkoga slastičara iz Colorada Jacka Phillipsa, utvrđujući da je upravo Komisija za ljudska prava Colorada prema slastičaru bila veoma neprijateljski raspoložena zbog njegova religijskoga uvjerenja te stoga pristrana i nepravedna.

Štoviše, najgorljiviji član sudačkoga vijeća kada su u pitanju prava homoseksualnih osoba, Anthony M. Kennedy, istaknuo je da je bilo »neprimjerenih i neprihvatljivih komentara« od strane jednoga člana Komisije, smatrajući da je rasprava pred Komisijom bila neprikladna i da odluku treba promijeniti, jer je pravo na nepristranu i poštenu odluku na koju je slastičar imao pravo, bilo kompromitirano. Postupak Komisije u tom slučaju pokazao je jasno i neprihvatljivo neprijateljstvo prema iskrenim vjerskim uvjerenjima koja su bila motiv prigovora slastičara.

Velika pravna pobjeda u Norveškoj otvara put – liječnica nije htjela ugraditi spiralu jer je abortivno sredstvo!

U sudskoj praksi širom svijeta vidljivo je da će u sukobu između zahtjeva pravne norme i zahtjeva savjesti biti gotovo u pravilu odlučeno u korist savjesti, iako u prvom stupnju sudovi često slijepo daju prednost pravnoj normi. Vrlo važan predmet za sve europske profesionalne medicinske djelatnike raspravljen je 11. listopada 2018. u Norveškoj, u Oslu, gdje je Vrhovni sud Norveške odlučivao o pravu liječnice Katarzyne Jachimowicz koja je 2015. odbila provesti medicinski postupak ugradnje intrauterine spirale, koja je ujedno i abortivno sredstvo, zbog moralnoga prigovora koji je temeljila na svojoj kršćanskoj vjeri. Bolnica General Practitioner Clinic u oblasti Sauherad liječnici je uručila otkaz jer je odbila izvršiti medicinsku uslugu smatrajući ju moralno pogrješnom, unatoč činjenici da je dr. Katarzyne Jachimowicz prilikom zapošljavanja ugovorila s bolnicom klauzulu prava na priziv savjesti. Niži sud dao je pravo dr. Katarzyni Jachimowicz, smatrajući da ima pravo prakticirati medicinu u skladu sa svojom savješću, ali zdravstvene vlasti uložile su žalbu.

No Vrhovni sud Norveške istaknuo je da zdravstvene ustanove moraju poštovati pravo na prigovor savjesti za medicinske stručnjake prilikom njihova zapošljavanja, zacrtavajući tako ozbiljne standarde u ispravnom smjeru, ne samo u odnosu na medicinsku profesiju nego i za sve druge profesije i struke, budući da ta sudska odluka štiti fundamentalno ljudsko pravo na postupanje i djelovanje u skladu s najdubljim uvjerenjima svakoga pojedinca.

»Nitko ne bi trebao biti prisiljen birati hoće li slijediti svoju savjest ili pravila profesije. Pozdravljamo ovu odluku norveškoga Vrhovnoga suda. Ona će postaviti nove standarde u zaštiti temeljnoga prava na savjest u Norveškoj, pa i šire. Sud je prepoznao temeljno pravo na prigovor savjesti za medicinsko osoblje, kako je ono zaštićeno i međunarodnim pravom«, izjavio je Robert Clarke, direktor European Advocacy for ADF International, organizacije za ljudska prava koja je pratila i podržala slučaj dr. Katarzyne Jachimowicz. Također je istaknuo da ta pobjeda dolazi u vremenima u kojim medicinski profesionalci diljem Europe osjećaju porast bojazni za svoja radna mjesta zbog pritiska da čine nešto što nije moralno ispravno i što je prema njihovu uvjerenju neetično, a presuda norveškim vlastima šalje jasnu poruku da je savjest temeljno ljudsko pravo, koje štiti Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i koje mora biti zaštićeno, piše Glas Koncila.

Pravo na priziv savjesti u Hrvatskoj

Danas je u Hrvatskoj – izuzev prigovora savjesti protiv vojne službe koji je izrijekom priznat u čl. 47. Ustava RH – zakonima izrijekom priznat i prigovor savjesti liječnicima, medicinskim sestrama i stomatolozima protiv sudjelovanja u medicinskim zahvatima (poput pobačaja). Pravo na priziv savjesti je zakonski priznato svim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima, u pogledu postupaka medicinski pomognute oplodnje.

U osiguranju prava na priziv savjesti u Republici Hrvatskoj zdravstveni djelatnici pozivaju se uz Ustav i Konvenciju i na stavak 1. Rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o pravu na priziv savjesti u medicini, broj 1863/2010 od 7. listopada 2010., članak 20. Zakona o liječništvu Republike Hrvatske, te članak 2. točka 15. Kodeksa medicinske etike i deontologije, koji je identičan već citiranomu članku 20. Zakona o liječništvu, te također članak 38. Zakona o medicinskoj oplodnji.

Izvan medicinske sfere u Hrvatskoj pravo na priziv savjesti može se naći u članku 24. Zakona o obrani koji propisuje da je osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten prigovor savjesti, a nalazi ga se i u etičkim kodeksima raznih struka.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.