“Uz duboko poštovanje, zaposlenici HZZO-a jesu dužni voditi brigu o najboljem interesu stranaka, ali to ne znači da trebaju predviđati životne planove osiguranika. Isto tako ako stranka ima konkretno pitanje na njega će dobiti konkretan odgovor.”, stoji u odgovoru koje je na upit Narod.hr-a dostavio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Administrativno tumačenje protivno interesima demografske politike i obitelji
Dana 24. veljače na portalu Narod.hr objavljen je članak o majci šestero djece kojoj je smanjena rodiljna naknada – bez da je o tome pravodobno obaviještena ili informirana od strane službenice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji je nadležan za provedbu rodiljnih i roditeljskih potpora. Nadležni ured HZZO-a Zaprešić u odgovoru tvrdi kako njihova obveza nije tumačiti administrativne nejasnoće koje su protivne demografskom razvoju i obitelji.
Supružnici su se žalili Zavodu na činjenicu kako se korištenje roditeljskog dopusta odjednom tretira kao “prekid radnog kontinuiteta” zbog čega je majci s prebivalištem u Zaprešiću, naknada smanjena sa 6.000 na minimalnih 2.300 kuna, ali njihov je odgovor također bio negativan.
Obeshrabruje li država – koja se hvali izdvajanjima za demografiju, a ujedno ima poražavajuće statistike o broju rođenih – ovako postavljenim i definiranim zakonom roditelje te što poručuje obiteljima? Narod.hr o svemu je odlučio zatražiti odgovor nadležnih institucija, a prvi su nam se javili iz nadležnog HZZO-a Zaprešić.
HZZO o smanjenju rodiljne naknade majci 6-ero djece: Naši zaposlenici nisu dužni predviđati životne planove osiguranika
Upit smo poslali nadležnom uredu u Zaprešiću i zatražili njihov komentar na objavljeni članak i slučaj za koji su izdali rješenje.
Odgovor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i njihovo obrazloženje donosimo u cijelosti:
“Članak na koji nas upućujete govori o natalitetnim mjerama, konkretno na području grada Zaprešića. U tom kontekstu napominjemo kako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO), sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, provedbeno tijelo koje provodi prava iz spomenutog zakona te nije nadležno niti ovlašteno za davanje tumačenja pojedinih odredbi.
Za tumačenje pojedinih odredaba potrebno je obratiti se Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kao sljedniku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje je bilo stručni nositelj prijedloga zakona te njegovih izmjena i dopuna.
Nadalje, pokušat ćemo odgovoriti na pitanja koja se direktno tiču postupanja HZZO-a.
1. Zašto službenica gospođu nije uputila u njena prava?
„Aktivirala sam ga da mi ne “propadne”. Službenica koja me je zaprimila nije mi objasnila da se to smatra “prekidom kontinuiteta” i da u slučaju nove trudnoće i rođenja novog djeteta više neću imati pravo na naknadu u iznosu svoje pune plaće, već ću imati minimalac (koji sada iznosi oko 2.300 kn) tijekom prve godine života djeteta.“
Rodiljni i roditeljski dopust sastoje se od vremenskih i novčanih potpora. Moramo zaključiti da je gospođi, a radi se o 2018.-oj (komentiranje pojedinog predmeta u javnosti nije po pravilima, ali spomenut ćemo samo godine da se vidi vremenski raspon), bio važniji vremenski aspekt potpore, a ne utjecaj prekida roditeljskog prava za dijete radi ponovne uspostave roditeljskog prava za starije dijete da joj, kako gospođa kaže, ne propadne, na trudnoću koja će se dogoditi dvije godine kasnije i visinu naknade na koje će imati pravo.
Uz duboko poštovanje, zaposlenici HZZO-a jesu dužni voditi brigu o najboljem interesu stranaka, ali to ne znači da trebaju predviđati životne planove osiguranika.
Isto tako ako stranka ima konkretno pitanje na njega će dobiti konkretan odgovor.
2. Jeste li prije imali ovakav slučaj?
U Republici Hrvatskoj postoje obitelji s više djece i u načelu maksimalno koriste sustav rodiljnih i roditeljskih potpora.
Kao što je uvodno spomenuto za tumačenje pojedinih odredi potrebno je obratiti se Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kao sljedniku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje je bilo stručni nositelj prijedloga zakona te njegovih izmjena i dopuna.
U svakom pojedinom slučaju slobodno kontaktirate Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i to prema mjestu stanovanja u regionalne urede po raznim lokacijama ili ispostave.”, djelomično je odgovoreno na upit Narod.hr-a.
Na naša daljnja pitanja nisu odgovorili.
Što je Narod.hr pitao?
Narod.hr poslao je upit nadležnom uredu HZZO-a, vezano uz slučaj majke šestero djece kojoj je smanjena rodiljna naknada, bez da je o tome obaviještena od strane njihove službenice. Od Zavoda smo zatražili odgovore na pitanja:
- Zašto službenica gospođu nije uputila u njena prava?
- Jesu li prije imali ovakav slučaj?
- Je li Zakon dovoljno jasan i zašto se korištenje roditeljskog dopusta tretira kao “prekid radnog kontinuiteta?
- Jesu li takva tumačenja u duhu zakona koji bi trebao majkama dati sigurnost?
- Kome se zainteresirani mogu obratiti ako imaju nejasnoće?
- Obeshrabruje li država na ovaj način obitelji s više djece?
Djelomično je odgovoreno samo na naša prva dva pitanja. Također nadležni je ured HZZO-a prepoznao o kojem je slučaju riječ, jer su naveli kako se radi o 2018.-oj godini uz svoje pojašnjenje u kojem nisu obrazložili kriterije, zakonske odredbe i nejasnoće.
Na koncu su nas uputili Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kao sljedniku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Podsjetimo kako više ne postoji Ministarstvo demografije, već je sve objedinjeno i u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Zašto je obitelj kao „temeljna jedinica društva“ na marginama?
Odluku o osnivanju državnog ureda za demografiju, glasnogovornik Vlade Marko Milić sredinom prošle godine je obrazložio uz riječi kako je demografija, usprkos ukidanju resornog ministarstva, i dalje prioritet:
“Ovo rješenje ne smanjuje važnost demografije koja će i dalje ostati jedan od prioriteta ove Vlade, već na temelju dosadašnjeg iskustva nastojimo unaprijediti postojeći model i učiniti ga funkcionalnijim i efikasnijim”, naveo je Milić dodajući da to znači da će se time i premijer više baviti.
S tim se obrazloženjem nisu složili demografi, koji godinama upozoravaju na negativne trendove, no čini se bez sluha vladajućih.
“Središnji ured za demografiju kao vanjsko tijelo koje nema nadležnost ni za Zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama i dječji doplatak. Taj bi Ured ili državno tijelo za demografski razvoj imao smisla ako iza njega stane premijer i uži kabinet Vlade i da postoji jaka međuresorna suradnja i volja da se riješe demografski problemi. No zašto bi sad funkcionirao Ured za demografiju kad nije Ministarstvo za demografiju? Nisam vidio da Središnji ured za Hrvate izvan RH ima manevarskog prostora da kroji neke strateške politike. Malo sam skeptičan, taj Ured mi se više čini kao smokvin list i bojim se da nema političke snage ni razumijevanja važnosti rješavanja demografskih problema, ali živi bili pa vidjeli”, rekao je demograf i bivši državni tajnik za demografiju koji je 2018. dao ostavku iz moralnih razloga Marin Strmota.
O demografskim se mjerama najviše priča pred izbore, dok službene statistike Eurostata pokazuju da je Hrvatska ispod prosjeka EU u izdvajanjima za potporu djeci i obitelji, dok smo istovremeno pri vrhu zabrinjavajućeg trenda depopulacije europskih zemalja.
I od središnjeg ureda HZZO-a zatražili smo pojašnjenje nejasnoća u Zakonu te komentar na eventualni propust službenika u ovom slučaju. Njihov odgovor ćemo objaviti po primitku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
