Majci 6-ero djece smanjena rodiljna naknada bez ikakvog upozorenja: ‘Država obiteljima ne daje sigurnost’

Foto: GettyImages

Nakon napisa portala Narod.hr o nedostatnim demografskim mjerama Vlade i izostanku istih, u redakciju portala javila se razočarana majka šestero djece kojoj je smanjena naknada – bez da je o tome pravodobno obaviještena te informirana.

> Plenković se hvali izdvajanjima za demografiju, a odbija povećanje doplatka za djecu

> UiO: Roditelj odgojitelj – hvalevrijedna demografska mjera koja treba zaživjeti u cijeloj Hrvatskoj

“Majka sam šestero djece od 6 mjeseci do 12 godina i na neodređeno sam zaposlena u jednom dječjem vrtiću. Nakon poroda svoga 4. djeteta ostajem na rodiljnom i roditeljskom dopustu jer mi to omogućuje bolju brigu za našu veliku obitelj. Želim podijeliti svoju priču i upozoriti druge roditelje…”, započela je u razgovoru za Narod.hr stanovnica Zaprešića (identitet poznat redakciji). U Zaprešiću ne postoji pronatalitetna mjera roditelj odgojitelj koja bi joj omogućila trajniji ostanak s djecom kod kuće uz novčanu potporu.

Gospođa iz Zaprešića koja nam se javila je visokoobrazovana, suprug također zaposleni IT-ovac, a o smanjenju naknade nitko ju nije upozorio pa niti odgovorna službenica lokalnog ureda zdravstvenog osiguranja. I to sve u situaciji u kojoj su supružnici digli kredit i pažljivo planirali svoje prihode i rashode. Kako je kazala, ta je promjena za njenu mnogobrojnu obitelj izuzetno važna – zbog drastičnog smanjenja prihoda, utjecaja na kućni budžet, školovanje djece i njihove izvannastavne aktivnosti te mogućnost otplate kredita. Supružnici su se žalili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na činjenicu kako se korištenje roditeljskog dopusta odjednom tretira kao “prekid radnog kontinuiteta”, ali njihov je odgovor također bio negativan.

“Što se meni dogodilo i na što želim upozoriti roditelje: nakon petog djeteta, kad sam krenula koristiti dodatni rodiljni dopust koji se dobije nakon svakog trećeg djeteta, odlučila sam se prebaciti na roditeljski dopust za svoje treće dijete jer mi je od njega ostalo još godinu i 9 mjeseci kojeg do tada nisam iskoristila jer sam koristila prava na drugu djecu. Naime, kad majka rodi novo dijete (tj. već 45 dana prije poroda) ima pravo na rodiljni dopust (koji i ima veću naknadu) za novo dijete. Kako su razmaci između rođenja djece kod mene otprilike svake dvije godine, meni je ostalo dosta viška roditeljskog dopusta za treće i svako iduće dijete. Došla sam u lokalni ured zdravstvenog osiguranja i predala zahtjev za prebacivanje roditeljskog dopusta s jednog na drugo dijete (u mome slučaju s petog na treće dijete). Dakle, nisam prekidala svoj roditeljski dopust odlaskom na posao ili godišnji odmor. Samo sam zamijenila dijete za koje to pravo koristim zato što se roditeljski dopust mora iskoristiti do navršene 8. godine djetetova života. Aktivirala sam ga da mi ne “propadne”. Službenica koja me je zaprimila nije mi objasnila da se to smatra “prekidom kontinuiteta” i da u slučaju nove trudnoće i rođenja novog djeteta više neću imati pravo na naknadu u iznosu svoje pune plaće, već ću imati minimalac (koji sada iznosi oko 2.300 kn) tijekom prve godine života djeteta. I tako se ja sada nalazim u situaciji da kao trajno zaposlena osoba, trenutno u prvoj godini rodiljnog dopusta za 6. dijete imam minimalnu naknadu od 2.300 kn mjesečno, umjesto 6.000 kn. Dakle, imam lošije uvjete nego bilo koja druga žena koja je zaposlena te koristi godinu dana rodiljnog dopusta za svoje dijete. Nisam pravnica pa valjda ne mogu shvatiti koji je smisao takvih pravila i jesu li takva tumačenja u duhu zakona koji bi trebao majkama dati neku sigurnost.”, pojasnila je majka kojoj najstarije dijete ima 12 godina, a najmlađe šest mjeseci.

Ističe kako je najviše razočarana izostankom konkretnih mjera i pomoći obiteljima s više djece, dok se istovremeno Vlada hvali postignućima na području demografije, a demografski pokazatelji i trendovi su nepovoljni.

“Niti jedno dijete nismo željeli zbog nekakvih naknada od države niti bi imali manje djece da su zakoni drugačiji. Smeta nas i boli što se mjere poput ove reklamiraju tako da se donose u korist majki i obitelji s više djece, a kad treba prijeći s riječi na djela, možemo očekivati samo neugodna iznenađenja. Nikako ne mogu reći da imamo neke posebne povlastice zbog toga što imamo šestero djece. Ne primamo socijalnu naknadu, nemam status majke odgajateljice jer nisam s područja grada Zagreba. Jedino gdje vidimo konkretnu pogodnost je produženje subvencije za stambeni kredit (APN) s obzirom na broj djece.”, zaključila je za Narod.hr.

Obeshrabruje li država – koja se hvali izdvajanjima za demografiju, a ujedno ima poražavajuće statistike o broju rođenih – ovako postavljenim i definiranim zakonom roditelje te što poručuje obiteljima?

Narod.hr o svemu je odlučio zatražiti odgovor nadležnih institucija, ali se obratiti i saborskim zastupnicima i Odboru za obitelj, mlade i sport. Njihove odgovore ćemo objaviti po primitku.

Podsjetimo i kako više ne postoji Ministarstvo demografije, već je sve objedinjeno i u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Zašto je obitelj kao „temeljna jedinica društva“ na marginama?

Odluku o osnivanju državnog ureda za demografiju, glasnogovornik Vlade Marko Milić sredinom prošle godine je obrazložio uz riječi kako je demografija, usprkos ukidanju resornog ministarstva, i dalje prioritet:

“Ovo rješenje ne smanjuje važnost demografije koja će i dalje ostati jedan od prioriteta ove Vlade, već na temelju dosadašnjeg iskustva nastojimo unaprijediti postojeći model i učiniti ga funkcionalnijim i efikasnijim”, naveo je Milić dodajući da to znači da će se time i premijer više baviti.

S tim se obrazloženjem nisu složili demografi, koji godinama upozoravaju na negativne trendove, no čini se bez sluha vladajućih.

“Središnji ured za demografiju kao vanjsko tijelo koje nema nadležnost ni za Zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama i dječji doplatak. Taj bi Ured ili državno tijelo za demografski razvoj imao smisla ako iza njega stane premijer i uži kabinet Vlade i da postoji jaka međuresorna suradnja i volja da se riješe demografski problemi. No zašto bi sad funkcionirao Ured za demografiju kad nije Ministarstvo za demografiju? Nisam vidio da Središnji ured za Hrvate izvan RH ima manevarskog prostora da kroji neke strateške politike. Malo sam skeptičan, taj Ured mi se više čini kao smokvin list i bojim se da nema političke snage ni razumijevanja važnosti rješavanja demografskih problema, ali živi bili pa vidjeli”, rekao je demograf i bivši državni tajnik za demografiju koji je 2018. dao ostavku iz moralnih razloga Marin Strmota.

> Demografi: ‘Ukidanjem Ministarstva demografije pokazali su da Vladu demografija ne zanima i da su sva druga ministarstva važnija’

O demografskim se mjerama najviše priča pred izbore, dok službene statistike Eurostata pokazuju da je Hrvatska ispod prosjeka EU u izdvajanjima za potporu djeci i obitelji, dok smo istovremeno pri vrhu zabrinjavajućeg trenda depopulacije europskih zemalja.

Koja je razlika između rodiljnih i roditeljskih naknada?

Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Provedba je stavljena u nadležnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Jedina razlika između rodiljnog i roditeljskog dopusta je u vremenskom trajanju. Rodiljni dopust odnosi se na prvih šest mjeseci nakon rođenja djeteta, dok se drugih šest mjeseci naziva roditeljskim dopustom. Ako se radi o trećem djetetu ili više (četvrtom, petom i svakom sljedećem), žena ima pravo još dodatne dvije godine biti na roditeljskom dopustu za svako dijete.

Roditeljima je omogućeno fleksibilno korištenje roditeljskog dopusta do osme godine djetetova života, u cijelosti ili dijelovima, no treba imati na umu da se može koristiti najviše dva puta godišnje u trajanju od najmanje 30 dana.

O kojim je iznosima riječ?

Rodiljna naknada se isplaćuje u iznosu prosječne plaće majke i služi kao sredstvo koje većini roditelja pomaže da lakše prebrode razdoblje kada im se troškovi života gotovo udvostruče zbog novorođenčeta. Također, rodiljna naknada ne predstavlja dodatak roditeljima na dosadašnja primanja nego iznos koji supstituira neto plaću majke u određenom razdoblju.

Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, od 1. travnja 2020. godine  uvjet za ostvarivanje ovog prava je da roditelj ima 9 mjeseci neprekidnog staža ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ukoliko ne ispunjavate ove uvjete, novčana naknada koju ćete primate prvih šest mjeseci će iznositi 2.328,20 kuna, odnosno 70 posto proračunske osnovnice.

Naknada za drugih 6 ili 8 mjeseci djetetova života, ovisno o tome je li roditeljski dopust koristio samo jedan ili oba roditelja, iznosi 100 posto od osnovice za naknadu plaće. Nakon što istekne period od 6 ili 8 mjeseci, za blizance, drugo ili svako sljedeće dijete, naknada za daljnje korištenje roditeljskog dopusta (do 30 mjeseci) iznosi 2.328,20 kuna.

Naknada za prvi dio, tzv. rodiljni dopust nije limitirana, odnosno isplaćuje se iznos plaće koju su majka ili otac prije primali, a naknada za roditeljski dopust koji traje od 6. mjeseca djetetovog života je limitirana. Zakonom je tako propisan maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust te iznosi 170% proračunske osnovice mjesečno odnosno na 5.654,20 kn mjesečno. Iako je to pomak na bolje, za one roditelje koji imaju višu plaću od toga iznosa to i dalje znači smanjenje prihoda, čime su ti roditelji penalizirani zbog rođenja djeteta.

Koje još sve potpore roditelji mogu ostvariti, možete pogledati na stranici koju je pokrenula udruga U ime obitelji – e-roditelj – prvoj internetskoj stranici u Hrvatskoj na kojoj roditelji i svi zainteresirani na jednom mjestu, jednostavnim pretraživanjem mogu pronaći informacije o tome na koje financijske potpore imaju pravo temeljem rođenja djeteta: od svog grada/općine, od županije i na nacionalnoj razini.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr