Srpsko narodno vijeće (SNV) predstavilo je istraživanje o srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj. Znanstvenu studiju “Zajednica zaslužuje budućnost — Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj” izradila je dr. sc. Sanje Klempić Bogadi. U istraživanju se tvrdi da je demografska slika srpske nacionalne manjine jako loša, a potencijalno rješenje nalazi se u uvozu stranih radnika srpske nacionalne iz Srbije i BiH. Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), naveo je, između ostaloga, da se neki ljudi srpske nacionalnosti skrivaju. I to navodno zbog “društvene i političke klime koja Srbe stigmatizira i stavlja im kolektivnu krivnju”.
SNV, koje se financira iz državne blagajne, iniciralo je studiju o demografskoj slici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Studiju je provela Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti. Istraživanje je bilo kvantitativno (na 502 anketirane osobe) i kvalitativno (polustrukturirani intervjui vođeni s 28 ljudi u pet županija). U istraživanju se korišteni i postojeći podaci iz popisa stanovništva i sl.
>Ovako buja novac koji Vlada izdvaja za nacionalne manjine: SNV-u ide najviše i u idućim godinama
Što se navodi u studiji
Broj Srba u Hrvatskoj u dramatičnom je padu od 1991., navodi se u studiji. U Hrvatskoj je prema popisu 1991. živjelo 581.633 Srba (11,5 posto u ukupnom stanovništvu), a 2021. godine njih 123.892 (3,2 posto). Autorica navodi da je taj pad izravna posljedica rata. No, bilježi se i veći pad između 2011. i 2021.
Navodi da je za Srbe u Hrvatskoj karakteristična visoka razina ostarjelosti, niski fertilitet i porast mortaliteta. Autorica navodi da na smanjenje broja Srba utječu etnička mimikrija i asimilacija. Na sve to utjecali su rat i migracija, navodi se.
Možda će vas zanimati
Novcem iz proračuna za nacionalne manjine ne smiju se financirati političke djelatnosti: Što radi Pupovčev SNV?
Za financiranje nacionalnih manjina iz državnog proračuna godišnje odlaze milijuni eura
Rat u studiji
Klempić Bogadi smatra da su za aktualnu demografsku sliku ključne migracije povezane s ratom, navodi se na stranicama SNV-a. Odlazak Srba iz Hrvatske 1990-ih godina podijelila je u tri faze. “Prva je razdoblje prije rata i 1991. koje je obilježeno masovnim odlaskom Srba iz gradova (iz područja koja nisu bila pod kontrolom SAO Krajine), a tada odlaze i brojni pripadnici JNA i članovi njihovih obitelji. U to razdoblje uključene su i 1993.-94. u kojem nema većih vojnih operacija, ali Srbi koji žive u Republici Srpskoj Krajini (RSK) se odseljavaju jer ne vjeruju u mogućnost odcjepljenja od Hrvatske i opstanak RSK-a”.
“Drugo razdoblje je 1995., obilježeno vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja kojima je uništen RSK, a što je dovelo i do masovnog odlaska, autorica procjenjuje između 130.000 i 190.000 ljudi, ponajviše u Srbiju, tada u sklopu SR Jugoslavije. Posljednji masovni odlazak Srba iz Hrvatske zabilježen je nakon potpisivanja Erdutskog sporazuma, u vrijeme mirne reintegracije. Na istoku Hrvatske, u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, živjelo je oko 47.600 Srba naseljenih, uglavnom nakon Bljeska i Oluje, ali dijelom već i krajem 1991. godine, iz drugih dijelova Hrvatske. Mnogi od njih naseljeni su u kuće u kojima su do 1991. živjeli Hrvati i morali su ih napustiti. Dio se vratio u svoje krajeve, dio je ostao na istoku, a njih oko 20.000 otišlo je u Srbiju”, navodi se na stranicama SNV-a.
Možda će vas zanimati
Analiza sadržaja tjednika Novosti u 2023. godini pokazala: Financiranje treba biti obustavljeno
U Hrvatskom saboru danas je predstavljena “Analiza sadržaja tjednika Novosti u 2023. godini”. Događaj je bio organiziran od strane saborskog
Autorica navodi da krajem 1995. počinje povratak Srba, ali u manjoj mjeri te da je povratak općenito bio usporen ili nikakav zbog “državne politike RH”.
Mimikrija i asimilacija
Klempić Bogadi navodi da su neki od razloga depopulacije Srba na popisu 2021. etnička mimikrija i asimilacija. Etničku mimikriju objašnjava kako “nemali broj osoba skriva srpski nacionalni identitet zbog straha od stigmatizacije”, a asimilaciju kao proces “koji je uočljiv posebno u mjestima u kojima su Srbi (znatna) manjina”. Ističe da je etnička mimikrija, iako je ne može pretvoriti u brojeve, ona “očito raširena”. Također, osobe iz međuetničkih brakova se ne izjašnjavaju kao Srbi, nego kao pripadnici hrvatskog naroda.
Autorica se pita “zašto nemali broj Srba gotovo 30 godina nakon završetka rata prikriva svoju etničku pripadnost”. Navodi odgovor da je za to kriv medijski narativ koji Srbe vidi kao krivce za rat. Također navodi kako su Srbi stigmatizirani i da većina njih danas osjeća “gore nego prije deset godina”.
Rješenje – uvoz radnika
Broj srpskog stanovništva u padu, a autorica smatra kako srpska zajednica u Hrvatskoj nema snage za demografsku revitalizaciju i da će se nastaviti trend depopulacije. No, ona ističe koje bi rješenje moglo biti za popravak demografske slike:
>Pupovčev SNV crpi državni proračun: U 2023. dobio gotovo 14 milijuna eura!
“Demografski potencijal vidi u Srbima stranim radnicima koji u Hrvatsku dolaze iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Njihovu integraciju olakšavaju poznavanje jezika, slična kultura i sličan način života, a ekonomska situacija u Hrvatskoj, ipak bolja nego u Srbiji i BiH, i njeno članstvo u Europskoj uniji čine ju poželjnom destinacijom. Nedostatak radne snage u Hrvatskoj bit će dugotrajan, što otvara mogućnost trajnog ostanka stranih radnika”.
Predstavljanje istraživanja
Ova studija “Zajednica zaslužuje budućnost. Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj” predstavljena je u u četvrtak je u prostorima Srpskog kulturnog centra u Zagrebu. Govorili su autorica Sanja Klempić Bogadi, Boris Milošević — predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), Nikola Bajto — urednik izdanja te dr. sc. Margareta Gregurović i dr. sc. Vladimir Nikitović — recenzenti studije.
Milošević, koji je na čelnom mjestu SNV-a zamijenio Milorada Pupovca, istaknuo je problem etničke mimikrije i asimilacije.
“U Zagrebu srećem ljude srpske nacionalnosti koji mi otvoreno kažu da se skrivaju. Razlog je stvaranje društvene i političke klime koja Srbe stigmatizira i stavlja im kolektivnu krivnju, protiv čega se jako teško boriti, kazao je i dodao da tomu idu u prilog političke prilike i stalno trvenje u susjedstvu. Odnosi među državama na političkoj razini sigurno ne pomažu smirenju”, rekao je, prenosi HRT.
>Pupovčev nasljednik: Novog predsjednika SNV-a Miloševića čeka suđenje za zlouporabu ovlasti
No, sociologinja Margareta Gregurović je negirala je negativne stavove prema Srbima na temelju istraživanje stavova hrvatskih građana prema pripadnicima nacionalnih manjina. Rekla da su jedino prema Srbima koji žive u Hrvatskoj stavovi ostali isti, odnosno nisu negativni.
Što se tiče popravka demografske slike, Milošević kao rješenje vidi također mogućnosti useljavanja ljudi iz Srbije i Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti koji bi došli raditi u Hrvatsku.
>Srpski kulturni centri: Gdje se sve nalaze i ima li Pupovac dovoljno našeg novca?
“Ima ih već mnogo, pogotovo preko sezone. Izglede umanjuje što je Hrvatska ušla u Europsku uniju i što je postrožila pravila o boravku i stjecanju državljanstva. Ali njihova integracija ovdje je vrlo jednostavna i oni se vrlo brzo mogu uklopiti, da nije papiroloških problema”, rekao je Milošević.
Kako se financira SNV?
Istraživanje je financiralo Srpsko narodno vijeće koje se, podsjetimo, financira iz Državnog proračuna. Godinama novac koji primaju buja. U 2023. iz proračuna dobili su gotovo 14 milijuna eura, što jr oko tri milijuna više nego u 2022.
Ukupni prihodi za 2023. bili su 14 906 232 eura. od toga 13 993 756 eura dolazi iz državnog proračuna. U usporedbi s godinom ranije to je više za preko 3 milijuna eura. U 2022. iz proračuna je SNV dobio 10 557 712 eura.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
 predstavilo je istraživanje o srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj u četvrtak){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.