Tado Jurić: Suvremene migracije i opstanak nacije – europska razina

U ožujku je izašla prva sveobuhvatna znanstvena monografija o pitanjima suvremenih migracija u Hrvatskoj “Suvremene migracije i opstanak nacije” (Školska knjiga) koju potpisuje jedan autor, izv. prof. dr. sc. Tado Jurić , profesor je demografije, političkih znanosti i povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Promocija knjige je 25. ožujka u Ministarstvu demografije i useljeništva u 18 sati (ulaz je besplatan). U nastavku vam donosimo njegov tekst o knjizi naglaskom na europski aspekt pitanja migracija.

Knjiga se sastoji iz pet ključnih tematskih razina (a) teorijska razina, (b) europska razina, (c) hrvatska razina, (d) specifična razina, te e) analiza demografskih politika EU s naglaskom na konkretne prijedloge unaprjeđenja politika migracija, integracija i demografske revitalizacije.

Ključna pitanja

Neka od ključnih pitanja na koje knjiga pokušava naći odgovore su:
• Poznaju li migracije dobitnike i gubitnike; koje su im pozitivne a koje negativne strane?
• Je li uvoz „jeftine“ radne snage zapravo koncept gušenja cijene rada u EU?
• Je li integracija u EU igdje uspjela?
• Je li teza o „zamjeni stanovništva“ paranoična ili ima i elemente kojima treba posvetiti pozornost?
• Kako objasniti iseljavanje hrvatskih građana i njihovu zamjenu radnom snagom iz Azije i Afrike?
• Radi li se o tihom nestanku Hrvata ili o nastanku „novih nas“?
• Kako bi trebala izgledati (nova) migracijska, integracijska i demografska politika Republike Hrvatske

Migracije same po sebi nisu problem, ali…

1.) Knjiga naglašava da migracije same po sebi nisu problem, ali jesu za društva s demografskim trendovima kao onima u Hrvatskoj. Malobrojni narodi su izloženi većoj rizičnosti neuspjeha u suočavanju sa suvremenim migracijama.

2.) Migracije i s njima povezano pitanje integracije ne samo da djeluju na ekonomiju pojedine država, nego utječu i na cjelokupno društvo. Ne kaže se uzalud „migracije su jednostavan ekonomski fenomen s nesagledivim društvenim posljedicama“.

Migracije i politika

3) Po pitanju odnosa politike spram migracija, pojednostavljeno, za političku je ljevicu (u pravilu) svaka migracija je dobra, dok je za desnicu svaka migracija loša. Zeleno-liberalni milje na migrantima pak „glumi sindrom pomagača“. Mainstream centar se pak poziva na imigracijsku ideologiju koja u pravilu kombinira neizbježnost fenomena i njegovu korisnost. Pri tome se alternative uopće ne uzimaju u obzir. Primjerice u Hrvatskoj je minimalno 400 tisuća ljudi koji mogu biti aktivirani na tržištu rada. Međutim, vladajući je narativ da su nam strani radnici nužni a svi koji se ne slažu s tom postavkom su ksenofobi ili čak fašisti.

>Tado Jurić: Argumenti za i protiv imigracije

Zamjena stanovništva?

4) Osim službene tzv. imigracijske ideologije, druga snažna ideologija je ona koja tvrdi da je posrijedi planirana „zamjena stanovništva“ u Europi. Zagovornici tvrde da se ljudska prava stavljaju iznad prava naroda na samoodređenje. Nadalje tvrde da je cilj pomiješati narode svijeta kako bi se izgubili nacionalni identiteti te im je fokus naročito na muslimansku zamjenu kršćanskog stanovništva Europe. Ovoj raspravi je svojstvena debata o tome radi li se o planiranom ili slučajnom procesu. Knjiga upozorava da je bitnije raspravu usmjeriti na same efekte procesa, nego na navedeno pitanje oko kojih se i zagovornici i kritičari iscrpljuju.

5) Treći argumentacijski pravac je da su migracije u funkciji krupnog kapitala, poglavito multinacionalnih kompanija, kojima kultura, narod, nacionalni identitet i nacionalna država predstavljaju prepreku u ostvarivanju logike profita. Podteza je da je cilj migracija oslabiti nacionale države pa time i kulturna i identitetska obilježja.
Pojednostavljeno, na jednoj strani se naglašava identitetska politika, na drugoj humanitarno pitanje, a na trećoj profit.

>Demograf Tado Jurić: U Hrvatskoj je više radnika iz trećih zemalja, nego pripadnika nacionalnih manjina

6) Europa je jedini kontinent koji doživljava demografski pad. Svi ostali doživljavaju rast pa tako svakih 12 godina ukupan broj ljudi na zemlji raste za milijardu. Od svih kontinenata najveći broj međunarodnih migranata dolazi u Europu, a ne u klasične useljeničke zemlje poput SAD-a.

400 milijuna ljudi spremno useliti u Europu

7) U ovom trenutku je oko 400 milijuna ljudi spremno useliti u Europu. Gallupovo istraživanje je pokazalo da na svakih 1000 migranata dolazi 330 novih potencijalnih migranata (spajanje obitelji, iseljeničke mreže i sl.).

U EU je 2022., legalnim i ilegalnim putem iz trećih zemalja doselilo 5.1 milijun ljudi. U Europu se tako svake godine useli cijeli jedan novi narod.

Njemački model

8) Njemački model uvoza strane radne snage iz vremena gastarbajterske ere postao je paradigma za cijelu EU. Takav model se u EU slavi kao „win-win situacija“ kako za emitivne tako i receptivne članice. Zemlje šiljateljice navodno imaju korist odo ovog procesa radi novčanih doznaka. Međutim, prešućuje se da te doznake ne jačaju mirovinski i zdravstveni fond, nego se troše na tekuću potrošnju, koja se ponovno velikim dijelom vraća u Njemačku.

>Dr. sc. Tado Jurić: Kako promijeniti trend koji pokazuje da je München danas ‘četvrti najveći hrvatski grad’

9) Glavna funkcija migracija unutar EU je gušenje cijene rada. Riječ o održavanju stalnog pritiska na plaće, po principu „ako nećeš ti ima tko hoće“. Ovaj smo proces nazvali „nezadovoljne zamijeniti zadovoljnima“. U raspravi o migracijama neizostavna je stoga komponenta izrabljivačkih struktura – većina migracija izazvana ljudskom intervencijom i izrabljivačkim strukturama globalnih korporacija i generalno logikom profita.

10) Suvremeni ekonomski odnosi proizvode migrante u perifernim regijama te ih istovremeno privlače u razvijene zemlje. Dok razvijene zemlje privlače probrano stanovništvo, periferija je osuđena na niskokvalificiranu radnu snagu s drugih kontinenata. To je vidljivo kako na razini EU tako i na razini svijeta. Dok u Njemačku godišnje useljava 33 % migranata s visokoškolskom naobrazbom u Hrvatsku je to ispod 1 %.

Multikulturalizam

11) Ovaj pristup usko prati i ideologija multikulturalizma te moto „raznolikost je bogatstvo“. Nije nikada međutim jasno pojašnjeno što je to što zaista dovodi do blagostanja u multikulturalnim zajednicama. Čak naprotiv, brojne studije su pokazale suprotno. Putnamova studija je pokazala da etnička raznolikost zapravo može smanjiti međusobno povjerenje među ljudima.

Neuspjehu pomirenja dva različita principa

12) U suštini demografskog sloma u Europi riječ je o neuspjehu pomirenja dva različita principa: 1) anglo-saksonski neoliberalni model i 2.) kontinentalni europski koncept vezanosti za tlo i teritorij, odnosno tradiciju nacionalne države. Pritisak kapitala i logika profita poništili su osnovno Europsko pravo „pravo na ostanak“ (na čije je mjesto ustupila sloboda kretanja radne snage).

>Tado Jurić: Hrvatsku je zahvatio demografski paradoks – imamo malo djece i iseljavamo se

13) Pri tome su dijametralno suprotni stavovi o migracijama u Zapadnoj i Istočnoj Europi (JIE). Dok je zapadna Europa više zabrinuta oko pitanja opstanka države (odnosno socijalnih sustava i institucija), istočna Europa je više zabrinuta oko pitanja opstanka naroda. Stoga su istočne članice više sklone tzv. etno-demografiji. Proces teče u smjeru zamjene nacionalnog identiteta na istoku građanskim identitetom.

14) Treba imati na umu da se zapadne EU članice već 60 godina bave temom integracija ali da ona nigdje nije potpuno uspjela. Pri tome je jasno da se neke skupine bolje integriraju. Primjerice, Hrvati i Arapi su prošli identičnu integraciju u Njemačkoj ali se nisu jednako integrirali.

Migracijski semafor

15) Osnovna teza knjige po pitanju migracija je da nema slobodnih migracija. Kada bi ih bilo, nastao bi kaos u prostoru. Jedna analogija će nam ovdje poslužiti. Osnovno ljudsko pravo je sloboda kretanja.

Međutim, to vrijedi samo pod uvjetima pridržavanja pravila. Na cesti je potrebno držati se signala na semaforu i znakova, a u prostoru je potrebno poštovati osobni prostor drugog čovjeka. Čovjek je teritorijalno biće i zato postavlja primjerice ogradu na svoju kuću ili pak granicom označuje nacionalni teritorij. Stoga je nužno migracije regulirati i uvesti neku vrstu „migracijskog semafora“.

*O autoru: Izv. prof. dr. sc. Tado Jurić profesor je demografije, političkih znanosti i povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i UN-ov ekspert za demografiju. Vanjski je suradnik Fakulteta Hrvatskih studija na odsjeku Hrvatskog iseljeništva i demografije.

Izvor: narod.hr