Plenković se hvali izdvajanjima za demografiju, a odbija povećanje doplatka za djecu

Foto: Fah, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj ima značajno mjesto u sustavu obiteljskih potpora kao oblik novčanog primanja koje obiteljima s djecom ublažava razlike u životnom standardu u odnosu na obitelji bez djece te služi kao mjesečna pomoć obiteljima za olakšavanje uzdržavanja djece i podrška demografiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj iznosi 19,7% i za oko 7% je veća od prosjeka EU, a u najvećem riziku su djeca koja žive u kućanstvima s više od 2 djece i manjim brojem zaposlenih odraslih osoba. Prema podacima UNICEF-a u RH stopa siromaštva djece do 5 godina starosti iznosi 22%.

Postojeći doplatak za djecu nije odgovarajući, niti s obzirom na visinu iznosa, niti s obzirom na broj djece koja ga ostvaruju.

Doplatak prima oko 420.000 djece

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U RH doplatak prima oko 420.000 djece, a proračunski rashodi za dječji doplatak iznose 1.722.000.000 kn. Sukladno Zakonu koji regulira doplatak za djecu, ako mjesečni neto dohodak po članu kućanstva prelazi 2.328,20 kn, kućanstvo ne ostvaruje pravo na doplatak za djecu.

U srijedu će na sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport zastupnici raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama zakona o doplatku za djecu. Riječ je o izmjenama koje predlaže Klub zastupnika SDP-a i predlaže se povećanje iznosa doplatka za djecu.

“U okolnostima u kojima brojni roditelji ostaju bez zaposlenja i prihodi obitelji naglo padaju, država mora preuzeti svoj dio odgovornosti za suzbijanje prijetećeg povećanja stope dječjeg siromaštva, koja je i prije koronakrize, bila visoka.”, navodi se u prijedlogu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izmjenama se predlaže povećanje proračunske osnovice po djetetu za 50%, što bi iznosilo: 449,01 kn za dijete iz prve skupine, umjesto dosadašnjih 299,34 kn; 374,17 kn, za dijete iz druge skupine, umjesto dosadašnjih 249,45 kn, dok bi u trećoj skupini doplatak iznosio 299,34 kn po djetetu, umjesto dosadašnjih 199,56 kn.

“To je nužan minimum kojim država mora intervenirati kao pomoć socijalnom standardu obitelji u riziku od siromaštva i kao trajnu mjeru za suzbijanje dječjeg siromaštva, jer, podsjećamo, ova Vlada je širila broj korisnika doplatka za djecu 2018., ali su iznosi ostali izrazito mali.”, stoji u prijedlogu.

Donošenje ovoga zakona predlaže se po hitnom postupku zbog potrebe što žurnijeg povećanja doplatka za djecu, kao odgovor na ublažavanje posljedica krize po standard obitelji s djecom. Za provođenje ovoga zakona potrebno je na godišnjoj razini osigurati dodatna sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 860 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Vlada dala negativno mišljenje

Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju predložila je Hrvatskome saboru da “ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doplatku za djecu”, stoji u dokumentu kojeg potpisuje predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U obrazloženju je navedeno kako “potrebna sredstva za provedbu ovoga zakona nisu osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu niti u projekcijama za 2022. i 2023. godinu, ne podržava se donošenje predloženog zakona”.

“Slijedom svega navedenoga, a uzimajući u obzir i aktualnu epidemiološku situaciju i značajno neplanirano opterećen državi proračun, Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona. Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila državne tajnice Željku Josić i Margaretu Mađerić.”, stoji u mišljenju Vlade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Plenković koji se hvali izdvajanjima za demografiju, odbija povećanje doplatka

Plenković se u nekoliko navrata hvalio izdvajanjima za demografske mjere.

“Uvjereni smo da će naši napori u preokretanju demografskih trendova donijeti rezultate i kako će u budućnosti nastupiti pozitivni demografski trendovi”, poručio je Plenković 2019. godine.

> Plenković se hvali demografskim ‘rezultatima’

Najavio je još ambicioznije demografske mjere i strategije – najmanje deset dana plaćenog dopusta za očeve, a roditeljima omogućen i rad od kuće. I u svom je programu za stranačke izbore 2020. istaknuo zalaganje za “obiteljske vrijednosti i demografsku revitalizaciju”.

“Baštineći demokršćanski svjetonazor, zalažemo se za HDZ koji njeguje obiteljske vrijednosti u društvu, kroz poduzimanje mjera za jačanje obitelji. Jedino zadovoljne obitelji pridonijet će izgradnji prosperitetnijeg i demografski vitalnijeg društva”, navedeno je na stranici andrejplenkovic.com.

“Mnogo smo toga poduzeli i proveli smo niz demografskih mjera kako bismo zaustavili negativne trendove. Prva smo vlada koja je jednom ministarstvu povjerila rješavanje demografskih izazova i koja je osnovala posebno međuresorno Vijeće za demografsku revitalizaciju, a u završnoj je fazi Strategija demografske revitalizacije Hrvatske. Uspjeli smo i na europskoj razini kao najnovija članica EU-a nametnuti temu demografske obnove… no zahvaljujući inicijativi hrvatske Vlade demografija je danas u fokusu europskih politika.”, pohvalio se Plenković.

I tijekom 2020. hvalio se demografskim rezultatima.

”Prema podacima Ministarstva uprave, imamo solidne vijesti – broj rođenih 2019. je 36.553, što je više nego 2018. kada je bilo 35.905, a 2017. bilo je rođeno 35.221. Tu vidimo jedan pozitivan trend, no daleko je to od kompletnog anuliranja negativnog trenda”.

Demograf Stjepan Šterc smatra ”da nema nikakve signifikantnosti vezane za Vladine mjere i ako postoji neka, ona je vezana za lokalne sredine jer one su napravile puno više mjera  nego Vlada”.

Demograf Marin Strmota također upozorava:

“Hrvatska bilježi snažan demografski pad i sad na razini od 36.000 rođenih, ali osim pada nataliteta imamo veliko iseljavanje od 200.000 ljudi za zemlju koja ima četiri milijuna ljudi to je ogroman udarac. Hvatati se za nekoliko stotina djece je sitničarenje koje nema veze s ozbiljnim politikama.”, poručio je Strmota.

Što je dječji doplatak?

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku na djecu radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.

Pravo na doplatak za djecu možete ostvariti ako prosječni mjesečni dohodak po članu vašeg kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 70 posto proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2020. godinu iznosi 3326 kuna. Dohodovni cenzus (70% od proračunske osnovice) iznosi  2.328,20 kn.

Sve poslove u vezi s ostvarivanjem prava na doplatak za djecu obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju mjesno su nadležne područne službe i uredi HZMO-a prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, odnosno korisnika doplatka za djecu.

Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu

U Zakonu o doplatku za djecu  određeni su sljedeći uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu:

  • da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje  tri (3) godine prije podnošenja zahtjeva
  • da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske
  • da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva  mjesečno ne prelazi 70%  proračunske osnovice
  • da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu  s djetetom
  • da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete.

Iznimno, pravo na doplatak za dijete s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom i za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva.

Određivanje svote doplatka za djecu

Svota doplatka  za djecu određuje se ovisno o visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno (cenzusne grupe) na sljedeći način:

  • ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33%  proračunske osnovice (543,14 kn), korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% proračunske osnovice po djetetu (299,34 kn)
  • ako ukupni  dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34% i 33,66%  proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5%  proračunske osnovice po djetetu (249,45 kn)
  • ako ukupni  dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67% i 70% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% proračunske osnovice po djetetu (199,56 kn).
  • Korisniku doplatka za djecu, uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 500,00 kn ako ostvaruje pravo na doplatak za troje djece, odnosno 1 000,00 kn mjesečno ako ostvaruje pravo na doplatak za četvero i više djece.

Postojeći doplatak za djecu nije odgovarajući – niti s obzirom na visinu iznosa, niti s obzirom na broj djece koja ga ostvaruju – što ističu brojne obitelji.

Koje još sve potpore roditelji mogu ostvariti, možete pogledati na stranici koju je pokrenula udruga U ime obitelji – e-roditelj – prvoj internetskoj stranici u Hrvatskoj na kojoj roditelji i svi zainteresirani na jednom mjestu, jednostavnim pretraživanjem mogu pronaći informacije o tome na koje financijske potpore imaju pravo temeljem rođenja djeteta: od svog grada/općine, od županije i na nacionalnoj razini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.