Tko su ‘američki partneri u regiji’ koje spominje Rubio u kontekstu osude Dodika?

Američki državni tajnik Marco Rubio oštro je u subotu kritizirao čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika i njegove postupke optuživši ga da potkopava mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Time je potvrdio da administracija Donalda Trumpa neće mijenjati politiku prema toj zemlji. Pritom je u objavi na X-u pozvao „naše partnere u regiji da nam se pridruže u otporu ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju“. Tko su partneri SAD-a u regiji?

> Dodik zabranio institucije BiH pa poslao poruku mira: Nikad više preko nišana

Prenosimo cijelu objavu američkog državnog tajnika: „Postupci predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopavaju institucije Bosne i Hercegovine te ugrožavaju njezinu sigurnost i stabilnost. Naša nacija potiče političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regiji da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju“, zaključio je Rubio.

The actions of Republika Srpska President Milorad Dodik are undermining Bosnia and Herzegovina’s institutions and threatening its security and stability. Our nation encourages political leaders in Bosnia and Herzegovina to engage in constructive and responsible dialogue. We call…

— Secretary Marco Rubio (@SecRubio) March 8, 2025

Tko su američki partneri koje spominje Rubio?

Ispod objave državnog tajnika na X-u, jedan je korisnik upitao Grok tko su američki partneri u regiji? Podsjećamo, Grok je „AI chatbot“ kojeg je razvila tvrtka xAI, koju je osnovao Elon Musk. Integriran je u društvenu mrežu X (bivši Twitter) i dizajniran da pruža odgovore na upite korisnika, slično kao ChatGPT.

Grok je odgovorio: „Hej, ključni partneri SAD-a na zapadnom Balkanu uključuju saveznike iz NATO-a, poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije, kao i zemlje EU-a koje imaju interes u regionalnoj stabilnosti. Američko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini blisko surađuje s tim državama kako bi se suprotstavilo destabilizirajućim potezima, poput onih koje povlači vodstvo Republike Srpske. Pogledaj X za nefiltrirane stavove lokalnog stanovništva i stručnjaka na terenu – puno sirovije od uljepšanih vijesti na mainstream portalima“.

> Čović: Osigurati stabilnost zemlje, ravnopravnost triju naroda i europski put BiH

Hrvatska ključan partner SAD-a u zaustavljanju rata u BiH

Hrvatska se, za razliku od Crne Gore i Sjeverne Makedonije, izričito ne spominje, iako je ona bila ključan faktor u zaustavljanju velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu i glavni partner SAD-a za postizanje mira u toj zemlji. Posljednje operacije Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane 1995. godine otupile su oštricu velikosrpskih osvajanja u BiH te prisilile vodstvo bosanskih Srba i Slobodana Miloševića na mir.

Hrvatska jest članica NATO-a, što ju podrazumijeva i kao partnera SAD-a, međutim, znakovito je kako Hrvatska nije istaknuta poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije. To je pogotovo indikativno zato što Elon Musk, vlasnik X-a, djeluje u Trumpovoj administraciji, nadzirući Odjel za učinkovitost vlade. Štoviše, preko društvenih mreža redovito komentira političku situaciju u svijetu. Nesumnjivo ima utjecaj na američkog predsjednika.

> Rubio: Glasali smo protiv rezolucije Kijeva jer ne želimo antagonizirati Rusiju

Europska unija pokazala se kao neučinkovit faktor u zaustavljanju rata na prostoru bivše Jugoslavije. Pitanje je koliko će biti učinkovita u zaustavljanju rata u Ukrajini koji je nemjerljivo veći i opasniji za Europu, ali i svijet. Ulogu u postizanju mira u Europi, odnosno na prostoru bivše Jugoslavije, sredinom 1990-ih od EU-a je preuzeo SAD. Rezultat je potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja pod nadzorom američkog generala Jacquesa P. Kleina.

Različiti pogledi SAD-a i EU-a

Danas, u kontekstu rata u Ukrajini, Hrvatska zauzima stav Europske unije i njezinih lidera, dovodeći u pitanje brzo okončanje rata u režiji Trumpove administracije i što bi to moglo donijeti Ukrajini. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je da se Hrvatska zalaže za „trajan i pravedan mir koji uključuje teritorijalni integritet Ukrajine“. S druge strane, Trump je na sastanku s predsjednikom Zelenskim u Ovalnom uredu dao naslutiti kako će Ukrajina morati postići određene kompromise s Rusijom.

> Skenirali smo antologijski sukob u Ovalnom uredu: Što je prethodilo svađi Trump-Zelenski?

Također, između sukreatora hrvatske vanjske politike, Vlade i Predsjednika RH, ne postoji konsenzus oko bezuvjetne pomoći Ukrajini. Predsjednik Zoran Milanović od početka rata upozorava da se Hrvatska mora što manje „uplitati“ u sukob, što se odnosi na obuku ukrajinskih vojnika, slanje vojne pomoći nauštrb opremljenosti Oružanih snaga Republike Hrvatske, te misije NATO-a za potporu Ukrajini, poput NSATU.

> Trumpov državni tajnik Marco Rubio u Europi provodi politiku ‘podijeli pa vladaj’?

Milanović: Ništa na štetu Hrvatske u kontekstu pomoći Ukrajini

U nedavnom priopćenju za javnost, Milanović je iznio pet točaka kojih se Hrvatska mora držati na sastanku Europskog vijeća o Ukrajini:

1. Postizanje mira u Ukrajini je u interesu Republike Hrvatske i stoga treba prihvatiti svaku inicijativu koja tome pridonosi.

2. Hrvatski vojnici neće sudjelovati ni u kakvim aktivnostima na teritoriju Ukrajine.

3. Pomoć Ukrajini ne smije biti na štetu održavanja i razvoja sposobnosti Hrvatske vojske.

4. Niti jedna financijska odluka ne smije štetiti standardu građana Republike Hrvatske, što se odnosi i na odluke o sankcijama.

5. Kod bilo kakve rasprave o jačanju europske vojne industrije i povećanju vojnog proračuna treba se osigurati da u tome sudjeluje i hrvatska industrija.

Milanović u prvoj točki iznosi da treba prihvatiti svaku inicijativu za mir u Ukrajini. Plenković je osuđivao Orbanove inicijative i kritizirao posljednju – američku. Hrvatska je u Ukrajinu uputila oružje i opremu OSRH-a. Koliko je to naštetilo Hrvatskoj i ima li trenutno naša zemlja dovoljno naoružanja? Sankcije Rusiji nedvojbeno su naštetile standardu građana, ne samo Hrvatske, već i EU-a.

> Razgovarali Milanović i Plenković

Hoće li se svrstavanje Hrvatske uz EU oko Ukrajine odraziti na položaj Hrvata u BiH?

Premijer Plenković je u više navrata Milanovića nazivao „ruskim igračem“ koji radi protivno interesima Ukrajine. Predsjednik Vlade bezuvjetno stoji uz službenu politiku Europske unije i njezine čelnice Ursule von der Leyen. Nakon što je Zelenski napustio Ovalni ured uslijed usijane rasprave s Trumpom, europski čelnici dočekali su ga na samitu u Londonu izrazivši mu punu potporu u nastavku financiranja obrane i slanju vojne pomoći. Najavljen je i program „ReArm Europe“ vrijedan 800 milijardi eura, potaknut američkim „napuštanjem“ Ukrajine. Europa, gotovo ujedinjena po ovom pitanju, izuzev premijera Mađarske i Slovačke – Orbana i Fica, u potpunosti podržava ukrajinskog predsjednika Zelenskog i njegovu viziju završetka rata.

> Rubio: Trump je odlučan okončati rat u Ukrajini što je prije moguće

Zauzimanje Andreja Plenkovića za Ukrajinu poteže i pitanje na koji način i kako se Vlada RH zauzima za Hrvate u Bosni i Hercegovini, u kontekstu Dodikovih pokušaja destabilizacije zemlje? Odnosi RH i SAD-a odražavaju se i na položaj Hrvata u BiH. Može li hrvatsko suprotstavljanje Trumpovoj viziji mira i okončanja rata u Ukrajini doprinijeti narušavanju položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini? Jesu li Crna Gora i Sjeverna Makedonija partneri od povjerenja za SAD, za razliku od Hrvatske, odnosno, ima li Washington više pouzdanja u Podgoricu i Skoplje nego u Zagreb? Pitanje je to na koje zajednički odgovor moraju dati Plenković i Milanović.

> Ristić: Svijest europskih lidera zarobljena je u okvirima prošlosti

Izvor: narod.hr