Povodom međunarodne konferencije “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, koja će se održati u Zagrebu od 22. do 23. listopada 2015. godine, razgovarali smo s prof. dr. sc. Josipom Šimunovićem koji je zaposlen na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje kolegije iz pastoralne teologije. Od 2014. ravnatelj je Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Zagrebačke nadbiskupije. Autor je više znanstvenih i znanstveno-stručnih radova iz područja pastoralne teologije i religijske pedagogije.
Narod.hr: Profesore Šimunović, u pripremi je provođenje novog ciklusa projekta “Europsko istraživanje vrednota” (European Values Study), koje će se, osim u Europi, provoditi i u Hrvatskoj. Molim Vas, približite nam ovo istraživanje. U čemu je njegova važnost – kako za Europu, tako i za Republiku Hrvatsku?
Prof. Josip Šimunović: Dobro ste upoznati. U pripremi je sljedeći val međunarodnoga europskog projekta European Values Study – Europsko istraživanje vrednota koje bi trebalo početi sa svojim terenskim istraživanjem 2017. godine. U tom valu sudjelovat će opet i Republika Hrvatska. European Values Study – Europsko istraživanje vrednota je međunarodni europski projekt koji istražuje vrednote građana europskih zemalja. Projekt je prvo mjerenje vrednota počeo pripremati 1980. godine, a provedbom anketnoga istraživanja u deset zemalja Zapadne Europe počeo je svoj empirijski put jedan od najdugovječnijih projekata u društvenim znanostima.
Republika Hrvatska uključila se u ovaj međunarodni europski projekt 1999. godine. Projekt je bio prijavljen od Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a financiralo ga je Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Tadašnji, ali i sadašnji glavni istraživač i voditelj projekta za Republiku Hrvatsku je pastoralni teolog prof. dr. sc. Josip Baloban koji ističe: „U fokusu zanimanja i istraživanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (…) u svezi međunarodnoga projekta European Values Study – Europsko istraživanje vrednota (…), prije svega, su čovjek i Crkva, ali istodobno i pluralističko društvo kao i dinamični svijet koji se kontinuirano mijenja, ne više iz stoljeća u stoljeće ili iz desetljeća u desetljeće, nego u posljednjih tridesetak godina iz godine u godinu.“ Te činjenice duboko je svjestan Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, kao drevna i temeljna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, i zato je, nastavlja dalje Josip Baloban, najstariji katolički bogoslovni fakultet na hrvatskom jezičnom području prepoznao u European Values Study – Europsko istraživanje vrednota „nešto veoma relevantno i odgovorno kako za hrvatskog čovjeka i hrvatsku Crkvu tako i za hrvatsko društvo u cjelini ne samo u odnosu na njegovu trenutnu sadašnjost nego jednako tako i u odnosu na njegovu budućnost. Ne samo u srednjoeuropskom i europskom kontekstu općenito nego i na svjetskoj razini.“
European Values Study – Europsko istraživanje vrednota počeo je sa svojim istraživanjima 1981. godine. Te je godine istraživanje provedeno u Belgiji, Danskoj, Irskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Italiji, Sjevernoj Irskoj, Španjolskoj i Zapadnoj Njemačkoj. Tom krugu zapadnoeuropskih zemalja pridružile su se u razdoblju od 1981. godine do 1983. godine još neke europske i izvaneuropske zemlje.
Važnost, dinamičnost, a i samu transformaciju vrednota već krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća dobro su uočili prof. dr. Jan Kerkhofs s Katoličkog svučilišta u Louvenu (Belgija) i prof. dr. Ruud de Moor s Tilburškog sveučilišta. Njih dvojica su, naime, inicirali znanstvenoistraživački projekt pod nazivom European Values Study (EVS), koji danas ima sjedište na Tilburškom sveučilištu (Nizozemska).
U pravilnim vremenskim razdobljima od devet godina ponavljana su empirijska istraživanja. Tako je drugo komparativno istraživanje bilo 1990. godine, a obuhvatilo je zemlje zapadne Europe, istočne Europe, južne Europe i Sjeverne Amerike. U treće komparativno istraživanje 1999. godine (treći val međunarodnoga europskog istraživanja) uključila se i Republika Hrvatska, a sudjelovale su trideset i dvije europske države. Rezultati istraživanja objavljeni su u Bogoslovskoj smotri 70(2000.), br. 2., kao i u knjizi koju je priredio prof. dr. sc. Josip Baloban pod nazivom U potrazi za identitetom. Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa u izdanju Golden marketinga – Tehničke knjige iz Zagreba.
Četvrto komparativno istraživanje bilo je 2008. godine te je četvrti val međunarodnoga europskog istraživanja u pogledu uključenih zemalja bio do sada najobuhvatniji, jer je sudjelovalo čak četrdeset i sedam europskih zemalja od Atlantskog oceana do Kavkaza i Urala te time omogućio najpotpuniji pregled vrednota stanovnika europskoga kontinenta u njegovim zemljopisnim granicama. I u tom četvrtom valu međunarodnoga europskog istraživanja sudjelovala je Republika Hrvatska. Rezultati istraživanja objavljeni su u Bogoslovskoj smotri 80(2010.), br. 2., kao i u knjizi koju uredili Josip Baloban, Krunoslav Nikodem i Siniša Zrinščak Vrednote u Hrvatskoj i u Europi. Komparativna analiza u izdanju Kršćanske sadašnjosti i Katoličkoga bogoslovlnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U tijeku je, kako smo na početku istaknuli, priprema petoga vala međunarodnoga europskog istraživanja koji je predviđen za 2017. godinu. Republika Hrvatska preko Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji će nastaviti suradnju teologa, sociologa, psihologa, politologa, metodičara i znanstvenika više sastavnica u Zagrebu, sudjelovat će i u petom valu međunarodnoga europskog istraživanja European Values Study – Europsko istraživanje vrednota što će omogućiti bolji uvid u određene trendove i rezultate ispitanika u Republici Hrvatskoj i u europskim zemljama prema pojedinim vrednotama, kao i kvalitetniju usporedbu rezultata te predlaganje konkretnih djelovanja.
Republika Hrvatska je mala zemlja, a Hrvati su mali narod. Zato je dobro da bude uključena u ovako vrijedne međunarodne projekte u kojima može dati svoj istraživačko teorijski i praktični doprinos u osvjetljavanju i promišljanju o temama koje se istražuju. Za poželjeti je da Republika Hrvatska bude uključena u što više međunarodnih projekata.
Narod.hr: Europsko istraživanje vrednota ukazalo je da građani Europske unije daju podršku institucijama braka i obitelji te bitnim vrednotama za brak i obitelj. Kako tumačite te podatke istraživanja, pogotovo ako ih promotrimo u kontekstu opće krize vrednota na Zapadu?
Prof. Josip Šimunović: Ispitanici u Republici Hrvatskoj smatraju da brak nije zastarjela istitucija. U istraživanju je bilo postavljeno pitanje: Brak je zastarjela institucija. Odgovori su sljedeći:
Slažem se 14,6
Ne slažem se 80,9
Ne znam 4,2
Nema odgovora 0,3
Isto tako, kada se uzme u obzir čitava Europska unija, 75,3% ispitanika su odgovorila da brak nije zastarjela institucija, dok ih 19,5% smatra da je brak zastarjela institucija. Očekivat ćemo što će dati istraživanje 2017. godine kako bismo vidjeli hoće li se i koliko promijeniti stav hrvatskih i europskih ispitanika prema instituciji braka.
Iako ispitanici u Republici Hrvatskoj smatraju da brak nije zastarjela institucija, ipak u tom kontekstu tjera na razmišljanje trend koji se u Republici Hrvatskoj uočava od početka devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, a to je da ubrzano raste broj neudanih i neoženjenih u dobnim skupinama iznad 35 godina. Zašto je to tako? S jedne strane prihvaća se institucija braka, a s druge strane vidljivo je neulaženje u brak. Jedno se vrijeme smatralo da je to samo privremeni trend, koje su uvjetovale ratne prilike i neprilike u svezi Domovinskog rata u kojem se Republika Hrvatska zatekla početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, no taj se trend nastavio i nakon Domovinskog rata. U današnje vrijeme, mladi u Republici Hrvatskoj teže se odlučuju za brak. Među njima se osjeti određeni strah od ulaska u brak te je vidljivo odgađanje sklapanja braka. Poznati su ti strahovi od ulaska u brak koji su tema za sebe. Te strahove ne smiju ignorirati oni kojima je povjerena briga vodstva Republike Hrvatske.
Rezultati iz Europskog istraživanja vrednota (European Values Study) u svezi braka i obitelji u suvremenom hrvatskom društvu ukazuju na prijepore i sučeljavanja tradicionalnoga i (post)modernog. Društvene su promjene u suvremenom hrvatskom društvu, obuhvaćene širim (post)modernizacijskim kontekstom, donose i promjene u smislu percepcije važnosti braka i obitelji. Tako možemo primijetiti u kontekstu rečenoga, u suvremenom europskom, ali i u hrvatskom društvu, dva glavna strujanja, dvije glavne koncepcije, a to su: family mainstreaming (obiteljsko glavno strujanje) i gender mainstreaming (rodno glavno strujanje).
Spomenuto istraživanje pokazuje da su u Republici Hrvatskoj vjernost, spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave između muža i žene te djeca i dalje ključne vrednote za uspješan brak. Vrednote kao slaganje u politici, biti istoga socijalnog porijekla i biti istoga vjerskoga uvjerenja okarakterizirane su kao nevažne za uspješan brak. Građani Europske unije daju također podršku spomenutim bitnim vrednotama za uspješan brak.
Narod.hr: Održat ćete izlaganje na međunarodnoj konferenciji “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, u kojem ćete istaknuti značaj toga da hrvatski i europski građani pristaju uz vrijednosti braka i obitelji. Prema Vašem mišljenju, u čemu je važnost tog afirmativnog stava koji jedan dio građana ima prema braku i obitelji za društvo te na koji bi se način svi akteri u društvu trebali odnositi prema tome stavu?
Prof. Josip Šimunović: Ne treba posebno isticati da je obitelj važna za svakog čovjeka, ali i za sam narod i državu. Toga trebaju biti svjesni svi u društvenoj i crkvenoj stvarnosti te u toj svjesnosti planirati i provoditi djelovanja koja će zaštititi instituciju braka i obitelji, koja će omogućiti da se obitelj razvije u svim svojim dimenzijama.
Rezultati istraživanja potiču da se poradi na kvalitetnoj obiteljskoj politici u Republici Hrvatskoj. Pri tom treba razlikovati obiteljsku od populacijske politike, iako su obiteljska i populacijska politika međusobno tijesno povezane i obje se velikim dijelom podudaraju. Stoga mislim da su nam u sadašnjem trenutku, iz mnogih razloga, potrebne i kvalitetna populacijska i kvalitetna obiteljska politika. Crkva kao konstruktivni dio društva i kao institucija u koju još više od polovice građana Republike Hrvatske ima povjerenje treba naći svoje mjesto u novoj obiteljskoj politici Republike Hrvatske. Ona također mora razmišljati o svojevrsnoj obiteljskoj politici kao potpori obitelji kojom će onda odgovarati i djelovati u skladu s izazovima budućeg društvenog razvoja, ali i razvoja Crkve.
*Josip Šimunović rođen je u Zagrebu 1971. godine. Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1995. godine. Na Katoličkom fakultetu Sveučilišta u Beču nastavio je poslijediplomski studij religijske pedagogije i katehetike te pastoralne teologije i doktorirao 1999. godine. Od akademske godine 2001/2002. zaposlen je na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz pastoralne teologije. Od 2014. ravnatelj je Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Zagrebačke nadbiskupije. Autor je više znanstvenih i znanstveno-stručnih radova iz područja pastoralne teologije i religijske pedagogije.
Međunarodna konferencija “Obitelj: ključ demografskog i ekonomskog oporavka”, koja će se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, održati 22. i 23. 10. 2015. Cilj je konferencije prikazati primjere dobre prakse osnaživanja obitelji kao odgovor na aktualne potrebe s kojima se obitelji i društvo danas susreću. Ta dva dana vrhunski stručnjaci iz Hrvatske i Europe pomoći će sudionicima da još bolje razumiju ulogu obitelji za svakog pojedinca, društvo i državu, te kako se oni mogu uključiti u projekte jačanja obitelji na svim razinama – kroz državne institucije, poduzetništvo, civilno društvo i vjerske zajednice. Na konferenciju se možete prijaviti ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
