Vladine socijalne mjere za Narod.hr komentirao je ekonomist prof. dr. Zdenko Babić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji smatra da mjere, osim ograničavanja cijena, neće imati značajan antiinflacijski učinak.
“Mjere iz ekonomske perspektive predstavljaju fiskalne poticaje koji dolaze putem subvencija različitim skupinama društva”, pojašnjava dr. Babić. Neke od njih usmjerene su prema svim građanima, a neke više ciljaju pojedine poduzetnike i socijalno ugrožene građane.
Mjere su samo dijelom antiinflacijske, upozorava Babić
“Iz makroekonomske perspektive one djelomično u svom nazivu imaju ambiciju biti antiinflacijske, međutim, s obzirom da je riječ o klasičnim fiskalnim poticajima osim u slučaju mjere ograničavanja cijena, teško je očekivati da će imati značajnije efekte na smanjivanje inflacije”.
>Socijalni partneri zadovoljni vladinim paketom mjera, sindikalci očekuju pritisak na trgovce, prerađivače i dostavljače
Babić naglašava da su mjere svakako “dobrodošle, posebice jednokratne, usmjerene na socijalno najugroženije skupine, umirovljenike s niskim mirovinama i korisnike socijalnih naknada”.
Međutim, iako predviđa da će subvencije pomoći navedenim skupinama da prežive “inflacijski udar”, naglašava da one “nemaju antiinflacijski potencijal jer je riječ o klasičnim fiskalnim poticajima”.
Najsiromašniji su najviše pogođeni inflacijom
Babić nadalje pojašnjava gospodarske okolnosti u kojima su mjere donešene, odnosno njihov predviđeni učinak.
“U ovakvoj situaciji rasta životnih troškova, posebice troškova prehrane, najsiromašniji i oni s najmanjim primanjima najviše su pogođeni inflacijom”, upozorava Babić, uz napomenu da se inflacija različito odražava na različite socijalne skupine.
Najsiromašniji troše najveći dio primanja na hranu, pa je njima inflacija i do 25 posto, a ne oko 8 posto kako mjeri Državni zavod za statistiku.
Možda će već krajem godine biti potrebno ponoviti mjere
“Mjere koje su u vidu jednokratnih naknada usmjerene umirovljenicima, korisnicima socijalnih naknada i dječjeg doplatka, trebale bi im pomoći da održe ‘glavu iznad vode’ kroz mjesec-dva, ali ako ne dođe do smanjivanja inflacije, ove jednokratne naknade bit će potrebno ponoviti možda već i krajem godine”, upozorava Babić.
>Dr. sc. Zdenko Babić: Mladi ne odlaze iz Hrvatske samo zato što posla nema, nego odlaze i zbog nesigurnih uvjeta rada i slabih plaća!
Stoga smatra da bi bilo puno uputnije sve socijalne naknade, kao što je slučaj kod usklađivanja mirovina dva puta godišnje, podignuti za razinu inflacije ili čak nešto više od toga.
Inflacija je najsiromašnijima daleko veća od 8 posto, podsjeća, dodajući da bi bilo primjerenije kontinuirano im pomagati putem ponovljenih intervencija.
“Sumarno rečeno, mi u Hrvatskoj trebamo temeljito unapređenje socijalnih i obiteljskih naknada koje su na vrlo niskim razinama”, naglašava Babić.
Navodi pritom primjer dječjeg doplatka, čiji iznos nije rastao od 2007. godine, “nešto se mijenjao cenzus ali ne i sami iznos dječjeg doplatka”.
Je li Hrvatska socijalna država?
“Zbog tako niskih socijalnih naknada, može se postaviti pitanje ispunja li Hrvatska na odgovarajući način svoju obvezu socijalne države koja je zapisana u Ustavu”, napominje.
Babić se osvrnuo i na pitanje je li hrvatsko društvo na putu smanjenja broja siromašnih, podsjetivši da se u prethodnoj ocjeni nalazi dio odgovora na njega, ali i naglasivši potrebu unaprjeđenja sustava naknada.
>Prof. dr. sc. Babić: ‘Prava pomoć obiteljima s djecom bilo bi donošenje univerzalnog doplatka’
“Da bi se u Hrvatskoj značajnije smanjio broj siromašnih, osim osiguranja uvjeta za gospodarski rast i razvoj bilo bi prevažno čim prije pristupiti temeljitom unaprjeđenju sustava socijalnih i obiteljskih naknada, kao i unaprjeđenja sustava socijalnih usluga”.
“Tek tada će se stvoriti preduvjeti za značajnije smanjivanje siromaštva u Hrvatskoj”, upozorava Babić.
Pomoć putem vaučera kao primjer dobro ciljane mjere
Kad je pak riječ o samoj kontroli cijena energenata, promatra ih prvenstveno u kontekstu energetske krize.
“Svakako je u trenutačnim okolnostima kontrola cijene energenata jako važna za očuvanje ionako erodirane kupovne moći hrvatskih građana”, napominje, “ona je izvanredna mjera koja će trajati, pretpostavljam, dok traje ova energetska kriza”.
>U Hrvatskoj svaki peti stanovnik izložen riziku od siromaštva
“Najbolji mehanizmi zaštite su ciljane subvencije socijalno ugroženim građanima putem vaučera. Tu mjeru mi također već imamo u sustavu socijalne skrbi, odnosno koriste je određeni korisnici socijalnih naknada, uglavnom naši najsiromašniji sugrađani. To je primjer dobro ciljane mjere”, zaključuje Babić
Tekst se nastavlja ispod oglasa