Prof. dr. sc. Babić: ‘Prava pomoć obiteljima s djecom bilo bi donošenje univerzalnog doplatka’

Njemačka od 1. siječnja sljedeće godine diže dječji doplatak na 237 eura za prvo, drugo i treće dijete neovisno o prihodima roditelja. Polovica zemalja EU ima univerzalni dječji doplatak, u razvijenima premašuje 100 eura, a u najbogatijima je i dvostruko veći, dok u preostalim članicama visina dječjeg doplatka uglavnom ovisi o primanjima roditelja i broju djece. U Hrvatskoj je dječji doplatak zapravo socijalna pomoć samo za najsiromašniju djecu, odnosno obitelji s jako niskim mjesečnim prihodima i iznosi od 199 do 299 kuna, dok za treće i četvrto dijete imaju pravo i na pronatalitetni dodatak od po 500 kuna.

Krenuti odmah

Istina, nešto je veći dječji doplatak (374 kn) za djecu poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja te za djecu s težim invaliditetom (831 kn). No, nedovoljno, osobito za potonje, s obzirom na financijske izdatke za skrb o djeci i njihovim zdravstvenim potrebama. U listopadu je Središnji državni ured za demografiju uputio u javnu raspravu plan zakonodavnih aktivnosti za 2023., u kojem se za zadnji kvartal najavljuju izmjene Zakona o dječjem doplatku, odnosno povećanje doplatka uoči izbora za postojeće korisnike te proširenje na nove korisnike, no opet nema ni spomena o univerzalnom doplatku za svu djecu.

>Obitelji 3plus o mjeri roditelj odgojitelj: Podržite demografske politike, a ovu dobru mjeru proširite

Inače, dječji doplatak prima oko 250 tisuća djece, a 2019. ih je bilo gotovo 300 tisuća, dok je 2002. dječji doplatak primalo oko pola milijuna djece. Što se tiče sređenih zemalja EU koje imaju univerzalni doplatak, Irska, primjerice, ima doplatak za svako dijete od 140 eura mjesečno, Švedska 123 eura, u Austriji sva djeca do 3 godine primaju 114 eura doplatka, djeca u dobi od 3 do 6 godina 121 euro, a starija od 10 do 19 godina 141 euro.U Nizozemskoj ovisno o dobi djece doplatak iznosi 223 eura za najmlađu djecu do 5 godina, a najveći je, od 319 eura, za djecu u dobi od 12 do 17 godina.

Profesor socijalne politike sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Zdenko Babić drži da je trebalo već od sljedeće godine uvesti univerzalni dječji doplatak i dodatno ga povećati za djecu iz siromašnijih obitelji, prenosi Večernji list.

Trebalo je već u proračunu za 2023. predvidjeti sredstva

– S obzirom na povećane prihode državnog proračuna uslijed realnog gospodarskog rasta, ali i visoke inflacije, te rastućih troškova života svima, a posebice u višečlanim obiteljima s djecom, trebalo je već u proračunu za 2023. predvidjeti sredstva i do kraja godine u Saboru izglasati zakonske promjene te, po mom mišljenju, uvesti univerzalni dječji doplatak od 100 eura po djetetu i dodatna povećanja za djecu u obiteljima ispod određenog dohodovnog cenzusa.

Pasivnost u ovom važnom području od strane nositelja socijalne politike u kontekstu visoke inflacije i rastućih troškova zasigurno nije od koristi obiteljima s djecom, a uvedeni dodaci primateljima dječjeg doplatka unutar paketa Vlade za ublažavanje posljedica inflacije imaju kratkoročan učinak simbolične pomoći… Prava pomoć obiteljima s djecom i unapređenje bilo bi donošenje univerzalnog doplatka od 100 eura po djetetu od 1. siječnja 2023. uz dodatke obiteljima slabijeg socioekonomskog statusa – kaže Babić, dodajući da bi odgovorni nositelji socijalne politike što prije trebali ići u tom smjeru.

Jesu li uopće predlagali uvođenje univerzalnog dječjeg doplataka i zašto nisu, iz Središnjega državnog ureda nisu nam odgovorili kao ni na pitanje na koliko će se točno povećati doplatak za postojeće korisnike. Inače, Hrvatska je na začelju EU po izdvajanju za dječji doplatak s 0,3 posto BDP-a.