EU nameće održiva goriva, a sigurnost letenja s njima upitna

U skladu s Europskim zelenim planom Europska unija je donijela odredbe prema kojima bi se išlo prema postupnom smanjivanju emisija stakleničkih plinova u zrakoplovstvu. Kao jedan od načina da utječe na dekarbonizaciju u ovom sektoru, EU je nametnula dodatne poreze na avioprijevoznike. No stručnjaci iz sektora zrakoplovstva tvrde da zrakoplovi čine tek 4 posto emisija stakleničkih plinova EU-a i 13,9 posto svih emisija iz prometa. Stoga ne vide razlog da se baš ovaj sektor opterećuje tolikim nametima i riskira ozbiljnu krizu unutar njega.

Naime, u ovoj situaciji javlja se nekoliko problema. Osim što se nameću dodatni porezi, potrebno je uložiti milijarde eura u održiva goriva i novu tehnologiju. Istovremeno, prema riječima stručnjaka, sigurnost takvih zrakoplova bila bi vrlo upitna.

Prema mišljenju nekih u pozadini je i želja da se nauštrb zrakoplovne industrije stave u fokus neke druge industrije, poput željezničke. Ona je održivija, no skuplja i manje fleksibilna od zračne. Sve u svemu promjene koje donose zelene politike osjetit će najviše građani na svom džepu.

>Zbog zelene politike EU bi mogao baciti zrakoplovnu industriju na koljena

Cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto do 2050. godine

Kako bi se ostvarili ciljevi Europskog zelenog plana, cilj je smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto do 2050. godine. EU će do 2026. ukinuti i besplatne dozvole za zrakoplovstvo, a zračni prijevoznici već su počeli plaćati za emisije s kratkih letova unutar Europe.

Uvesti će se i porezi na fosilno mlazno gorivo, određivat će se cijena ugljika na emisije zračnih prijevoznika koji lete izvan Europe, a ukinuti će se i nulta stopa PDV-a na međunarodna putovanja.

Ove mjere značajno će pogoditi turistički sektor. Mediteranske zemlje s turizmom kao najjačom gospodarskom granom odbile su prijedlog Europske komisije o porezu na kerozin. Među njima se našla i Hrvatska.

>EU traži od država članica da uspostave veći broj cesta s naplatom cestarine

Ulaganje milijarda eura, a sigurnost upitna

Prelazak na ekološki način zahtjeva ulaganje ogromnih količina novca, riječ je o milijardama eura. Ovo je jedan od ključnih faktora koji će utjecati na povećanje cijena avionskih karata, a što bi moglo stvoriti manju potražnju. Drugim riječima ljudi će manje letjeti avionima, birati će druga sredstva prijevoza. A EU je i na to mislila pa je kao alternativu predložila vlakove. U ovom slučaju bilo bi manje letova, pa samim time manje zarade i više otkaza. EU s druge pak strane tvrdi da će novi sustav s održivim gorivima (SAF) povući za sobom više ulaganja, te da će otvarati nova radna mjesta. Istina ili tek prazna priča koju će na koncu građani skupo platiti, ostaje za vidjeti.

Drugi problem je sigurnost. Oni koji se boje letenja, s novim ekološkim gorivom, bojat će se još i više. Stručnjaci tvrde da je daleko teže promijeniti goriva ili tehnologiju zrakoplova nego automobila, i to iz sigurnosnih razloga. Automobil s pokvarenim motorom jednostavno se otkotrlja i zaustavi, dok avion padne s neba. Potrebno je ulagati milijarde eura kako bi se eksperimentalne tehnologije učinile održivima.

>Trump protiv Bidenove klimatske politike: Ukida stroge propise o ograničenju emisija CO2 iz vozila

Što znači prelazak na održivo gorivo

Zrakoplovi čine samo 4 posto emisija stakleničkih plinova EU-a i 13,9 posto svih emisija iz prometa. Također, već desetljećima ova industrija ulaže i radi na smanjenju zagađenja. Čak i privatna, poslovna avijacija, koja je već dugo na lošem glasu zbog zagađenja, odgovorna je za tek 0,04 posto globalne emisije ugljičnog dioksida. No, EU je ipak odlučila da se fosilna goriva moraju zamijeniti održivima, premda to dovodi sigurnost letenja u pitanje. S ciljem prelaska s fosilnog goriva (kerozina) na (održiviji) SAF, Europska unija je prošle godine donijela zakon ReFuelEU.

ReFuelEU promiče povećanu uporabu održivih zrakoplovnih goriva (SAF) kao najmoćnijeg alata za smanjenje emisija CO2 u zrakoplovstvu. Ova mjera dio je paketa Fit for 55 s ciljem postizanja smanjenja emisija za 55 posto do 2030. godine. Postavlja zahtjeve za dobavljače zrakoplovnog goriva da postupno povećavaju udio SAF-a pomiješanog s konvencionalnim zrakoplovnim gorivom koje se isporučuje na zračnim lukama EU-a.

Alexander Kueper, potpredsjednik za obnovljive izvore energije u finskom proizvođaču goriva Neste za Politico je u listopadu prošle godine kazao da su SAF-ovi trenutno jako skupi. Kazao je i da se ne proizvode u dovoljno velikim količinama kako bi se postigli ciljevi EU-a. “Ako želite proizvoditi SAF u industrijskim razmjerima, ne govorite o ulaganjima od stotinama milijuna eura, već o milijardama. Odakle će doći taj novac?”, upitao je Kueper.

>Zrakoplov sa 62 ljudi srušio se u Brazilu, nema preživjelih

Europski zeleni plan i ReFuelEU

EU tvrdi da je zrakoplovstvo jedan od najbrže rastućih izvora emisija stakleničkih plinova (GHG) te da treba raditi na dekarbonizaciji (smanjenju istih). U svrhu toga, prošle godine donesen je zakon ReFuelEU. Uredba bi trebala donijeti znatno smanjenje emisija CO2 za više od 60 posto do 2050. godine u usporedbi s razinama iz 1990. godine. RefuelEU Aviation bi u zrakoplovnom sektoru trebao doprinijeti postizanju tog cilja. Zajedno s revidiranim pravilima o EU sustavu trgovanja emisijama u zrakoplovnom sektoru.

Zakon ReFuelEU navodi da SAF (održiva zrakoplovna goriva) uključuju sintetička zrakoplovna goriva, napredna i druga biogoriva za zrakoplovstvo, kao i reciklirana ugljična zrakoplovna goriva. Navodi i da je ova mješovita zrakoplovnih goriva potpuno kompatibilna s postojećom tehnologijom i certificirana za mješavine SAF-a do 50 posto. Istraživanja i inovacije usmjerene su na povećanje maksimalnog udjela mješavine na 100 posto kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal SAF-a.

Uspješna provedba inicijative ReFuelEU Aviation zahtijeva suradnju svih sudionika u lancu opskrbe, posebno dobavljača zrakoplovnih goriva, zračnih luka EU-a i zračnih prijevoznika. Ova nova uredba obuhvatit će više od 95 posto zračnog prometa koji polazi s aerodroma u EU-u.

>Kako je rat u Ukrajini pomogao u ostvarivanju ciljeva Zelenog plana

* Ovaj članak omogućuju donacije naših čitatelja. Podržite i vi slobodno i neovisno novinarstvo koje stoji uz prave vrijednosti putem DONACIJE.

Izvor: narod.hr