Pokušaj klimatskog povjerenika EU-a Wopkea Hoekstre da poveća poreze na zračne prijevoznike mogao bi postati jedno od ključnih političkih pitanja drugog mandata predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
To postavlja Hoekstrea u sukob ne samo sa zračnim prijevoznicima, predvođenima irskim industrijalcem Williejem Walshom, koji porezne planove naziva “glupostima”, već i s glasnim europskim državama koje strahuju da će njihova turistička industrija biti ugrožena.
EU želi baciti zrakoplovnu industriju na koljena?! Klimatski povjerenik EU-a želi povećati poreze zračnim prijevoznicima
Hoekstra nije samo klimatski povjerenik, već ima i drugu, manje poznatu ulogu. On je, naime, odgovoran za oporezivanje. Želi povećati poreze koje zračni prijevoznici plaćaju kao dio nastojanja da smanji emisije iz prometa za 90 posto do 2050. godine prema EU-ovom Zelenom dogovoru.
Povećanje poreza na zračni promet “nešto je o čemu duboko brinem”, rekao je Hoekstra u nedavnom intervjuu za POLITICO.
>Trump protiv Bidenove klimatske politike: Ukida stroge propise o ograničenju emisija CO2 iz vozila
Zrakoplovi čine samo 4 posto emisija stakleničkih plinova, što je s drugim – većim onečišćivačima?
Zrakoplovi čine oko 4 posto emisija stakleničkih plinova EU-a i 13,9 posto svih emisija iz prometa. Sada Hoekstra pomno proučava povoljan porezni režim za zračne prijevoznike u pokušaju da letenje pokrije stvarnim troškovima za okoliš.
“Mislim da je pošteno da logika ‘onečišćivač plaća’ bude u srcu mnogih naših politika. A ako pogledam područje zrakoplovstva, jasno je da postoji korak koji možemo poduzeti”, rekao je nizozemski povjerenik. Porezi su povijesno favorizirali zračne prijevoznike; ne plaćaju porez na kerozin niti PDV na karte u većini zemalja.
>EU traži od država članica da uspostave veći broj cesta s naplatom cestarine
EU će do 2026. ukinuti besplatne dozvole za zrakoplovstvo
Iako su zračni prijevoznici obuhvaćeni EU-ovim sustavom trgovanja emisijama, dugo su bili izuzeti od plaćanja dozvola za emisije, za razliku od drugih industrija koje zagađuju. Međutim, EU će do 2026. ukinuti besplatne dozvole za zrakoplovstvo. Nadalje, zračni prijevoznici već su počeli plaćati za emisije s kratkih letova unutar Europe.
Hoekstrinovi ciljevi uključuju uvođenje poreza na fosilno zrakoplovno gorivo. Kao i uvođenje cijene ugljika na emisije zračnih prijevoznika koji lete izvan Europe i ukidanje nulte stope PDV-a na međunarodna putovanja. To izaziva uzbunu među zračnim lobijima i ministarstvima turizma sunčanih europskih zemalja koje ovise o zračnom turističkom prometu.
“Za političara koji kaže da to činimo u interesu okoliša… to su potpune gluposti. To je laganje”, rekao je Walsh, generalni direktor Međunarodne zračne udruge, za POLITICO.
>Kako je rat u Ukrajini pomogao u ostvarivanju ciljeva Zelenog plana
Bivši direktor British Airwaysa: ”Jedini učinak novih nameta je otežati ljudima letenje”
Walsh, bivši izvršni direktor Aer Lingusa i British Airwaysa, upozorio je da je “gotovo nemoguće da bilo što od tog novca (od poreza) bude vraćeno industriji kako bi poboljšala ekološke performanse”. Dodao je da će jedini učinak novih nameta biti otežati ljudima letenje. Na taj način smanjuje se faktor popunjenosti zrakoplova, a ostavljaju navike najvećih zagađivača nepromijenjenima.
Prema Walshu, svaki novi porez na letove “samo je za generiranje prihoda. Hoće li to spriječiti nekoga da leti privatnim zrakoplovom? Ne, neće spriječiti. Nećete vidjeti promjenu u ponašanju i to je problem”.
Turistički sektor ogorčen je ovim mjerama
Hoekstrinovi planovi za oporezivanje zrakoplovstva osobito ljute mediteranske zemlje koje ovise o turizmu. Dana 10. prosinca, tijekom sastanka Vijeća s ministrima gospodarstva, južne zemlje ponovno su odbile prijedlog Europske komisije o porezu na kerozin koji je dio reforme Direktive o oporezivanju energije.
“Turistički sektor predstavlja 20 posto našeg BDP-a u Grčkoj. To vrijedi još više za grčke otoke”, rekao je grčki ministar gospodarstva i financija Kostis Hatzidakis Hoekstri tijekom rasprave o reformi.
Porez na kerozin “može narušiti konkurentnost grčkog turizma barem u odnosu na treće (izvan EU) mediteranske zemlje gdje trošak neće biti povećan i neće biti uveden nikakav dodatni porez”, dodao je Hatzidakis, ponavljajući stavove Italije, Hrvatske, Cipra i Malte.
Onečišćivač plaća
Industrija također upozorava da će veći porezi EU-a učiniti europske zračne prijevoznike manje konkurentnima od konkurencije iz drugih zemalja.
”EU nije gluha na opasnost od uvođenja strožih propisa samo za blok. Ažuriranje ETS-a i zrakoplovstva dalo je Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva UN-a rok do 2026. godine. Sve kako bi uskladila svoj trenutno lakši sustav za cijenu ugljika, nazvan CORSIA, s europskim ETS-om”, kazao je Hoekstra.
Ako to ne bude postignuto, “Komisija bi trebala predložiti proširenje ETS-a na letove koji polaze iz EU-a”, rekao je Hoekstra Europskom parlamentu nakon svoje nominacije za klimatskog povjerenika. To bi također utjecalo na zračne prijevoznike izvan EU-a koji lete iz Europe. Napori u borbi protiv klimatskih promjena povećavaju pritisak na Hoekstru.
Iako zrakoplovstvo nije najveći doprinos globalnom zagrijavanju, njegov udio brzo raste kako popularnost zračnog putovanja eksplodira, tvrde iz Europske unije.
“Zrakoplovstvo je, iskreno govoreći, jedno od rijetkih područja u kojem je trend u krivom smjeru, a ne u pravom”, rekao je Hoekstra tijekom svog saslušanja pred Parlamentom 7. studenog. No s njim se, dakako, mnogi stručnjaci iz zrakoplovnog sektora ne slažu!
>Starešina: Trump donosi kraj globalističkih agendi u radikalnim oblicima
Zelene politike nailaze na otpor
Tijekom svog saslušanja, Hoekstra se činio otvorenim za ideju poreza na česte putnike ili PDV-a na zrakoplovstvo. Rekao je: “Mogli bismo i trebali bismo biti proaktivni u takvim idejama.”
“Trenutno postoji široka primjena nulte stope PDV-a, posebno za međunarodni zračni i pomorski promet, bez obzira na njihov utjecaj na okoliš”, rekao je u svojim pisanim odgovorima parlamentarcima.
“Oporezivanje zrakoplovnog sektora dio je šire refleksije koju je Komisija započela o budućnosti PDV-a”, dodao je. No, ostvarivanje bilo kojih od tih promjena bit će teško.
Drugi stupovi Zelenog dogovora, poput zabrane prodaje automobila koji emitiraju CO2 nakon 2035. godine, već su na meti. Reforme EU-a u području poreza zahtijevaju jednoglasnu odluku zemalja članica. Trenutno se čini da je to vrlo dalekovidan cilj, prenosi Politico.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.