Site icon narod.hr

Prof. Marić: ‘Najveći stradalnici tzv. ljudskopravaških nasrtaja na život, brak i obitelj su – djeca, nerođena i rođena, majke i žene’

Foto: Miljenko Marić, Fah; fotomontaža: Narod.hr

“Očito je da je institucija braka u krizi, vjera u Boga i njegove zakone također, obitelj trpi mnoge napade i izložena je što tajnim što javnim razaračima koji su prema svemu sudeći ideološkog (duhovnog) karaktera te se zapravo jasno može vidjeti da se radi o sukobu duhova ili kako bi pokojni papa sv. Ivan Pavao II. rekao o sukobljavanju „kulture smrti“ i njenih nositelja i pobornika i „kulture života“ i njenih nositelja i pobornika. Posebni izazovi i veliki napadi dolaze od ideološke i ‘kulturne kolonizacije’ preko posebnih tzv. „ljudskopravaških“ nasrtaja na život, brak i obitelj – poput abortusa, rodne ideologije, ‘istospolnog braka’, borbenog feminizma“, ističe Miljenko Marić, prof., predsjednik Udruge obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja. Udruga, koja djeluje više od 10 godina, svojim radom ukazuje na važnost obitelji, braka kao zajednice muža i žene, te na negativne demografske trendove koji prijete cetinskom kraju i cijeloj domovini Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

> (FOTO) Prof. Marić: ‘Prihvatiti i roditi dijete i kad to dijete ima sindrom Down, bolest ili teškoću je blagoslov i posebno iskustvo’

Najveći stradalnici su najranjivija skupina u ovom boju koji vječno (od samih početaka) traje su djeca, nerođena i rođena i naravno majke, odnosno žene“, upozorava Miljenko Marić, profesor filozofije i sociologije, u analitičkom osvrtu (izvor su Ljetopisi HZJZ-a) vezano za problematiku pobačaja i SDP-ov prijedlog, donosi malu komparativnu analizu i neke pokazatelje (indikativine) po županijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neki statistički pokazatelji, odnosno ‘znakovi vremena’ po pitanju pobačaja, majčinstva, rađanja, odnosa prema braku i životu u Republici Hrvatskoj

Od osamostaljenja Hrvatske do danas 12.2.2020. godine, ovo su tri godine kada smo imali pozitivan prirodni prirast:

* 1990. g. (+3217)
* 1996. g. (+3175)
* 1997. g. (+3537)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neki pokazatelji po županijama kao indikatori i pokazatelji vrijednosti braka, obitelji i rađanja, odnosno života za 2016. godine:

Županije sa najvećim brojem rađanja djece izvan braka:

-Međimurska (41,5%)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

-Primorsko-Goranska (29%)

-Istarska (28,4%)

Županije sa najvećim postotkom razvedenih brakova:

-Sisačko-Moslavačka (51,9%)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

-Grad Zagreb (44,19 %)

-Primorsko-Goranska (42,94%)

-Istarska (28,4 %)

 

Prema (vrsti) obliku sklopljenih brakova (građanski/vjerski)

U RH je 2016. g. sklopljeno 20 467 brakova, od čega je omjer sljedeći :

-vjerskih 54,52% (11 160), građanskih 45,47% (9 307)

Tri županije s najviše vjerski sklopljenih brakova i postotak:

-Požeško-Slavonska (64,87%)

-Splitsko–dalmatinska (61,08%)

-Osječko-Baranjska (59,85%)

Tri županije s najmanje vjerski sklopljenih brakova i postotak (2016. g.):

-Primorsko-Goranska (45,65%)

-Istarska (46,05%)

-Sisačko-Moslavačka (46,18%)

 

Stanje u županijama prema tzv. “Abortivnom sindromu”- broj prekida trudnoće (pobačaj)

Broj pobačaja, tri županije s najvećim brojem :

-Grad Zagreb (914)

-Istarska (615)

-Splitsko-dalmatinska (565)

 

Pobačaji prema broju živorođene djece, tri županije s najvećim postotkom:

-Istarska (36,84%)

-Varaždinska (27,02%)

-Međimurska (26,64%)

 

Legalno inducirani (namjerni i ostali) pobačaji prema prebivalištu i broju živorođenih, tri županije s najvećim postotkom:

-Istarska (22,22%)

-Varaždinska (16,37%)

-Primorsko-goranska (13,86%)

 

Kontraceptivni ‘mentalitet’  prema pojavnosti po regijama (izvor HZJZ Ljetopis  za 2016. g.):

Intrauterina kontracepcija (tzv. spirala) po županijama, četiri s najvećim brojem:

-Grad Zagreb (5035)

-Osječko-baranjska (1729)

-Primorsko-goranska (1200)

-Istarska (1099)

Oralna kontracepcija, četiri županije sa najvećim brojem:

-Grad Zagreb (18610)

-Istarska (5919)

-Zagrebačka (5710)

-Međimurska (5155)

 

Zlo pobačaja ili “abortivni mentalitet”- odnosno “kultura smrti” i njeni pokazatelji

Broj pobačaja se na sreću u Republici Hrvatskoj smanjuje. Prema službenim statistikama u vrijeme SFRJ u Hrvatskoj se između 1982 do 1986. g. prosječno godišnje vršilo oko 55 000 pobačaja.

Tako je 1987.g.  u Hrvatskoj bilo preko 57 000 pobačaja prema Zakonu iz 1978. g. koji je i danas bez izmjena u primjeni.

1990. g. u Hrvatskoj je bilo 46 679 pobačaja (0,84 – broj pobačaja na 1 živorođeno), od toga je bio oko 38 786 (0,70) namjerno induciranih.

1991. g. u RH (samostalnoj) je bilo oko 40 000 pobačaja.

Od 1991. u Hrvatskoj se bilježi značajan broj pada broja registriranih pobačaja što predstavlja pozitivnu činjenicu i tako nam daje nadu da se izvlačimo iz mentaliteta i “civilizacije smrt”, te je 2016. g. u RH je bilo: 6.904 pobačaja (oko 18%) od broja živorođenih (0,18- broj pobačaja na 1 živorođeno dijete).

U 2016.  g. od ukupnog broja 6904 pobačaja bio je:

-Spontani (944) ili 13,7%

-Legalno inducirani-namjerni (2520) ili 36,5%

-Ostalo (3440) ili 49,8%

 

Tako ispada da je 5960 (86,32%) namjernih !?? pobačaja.

Kod namjernih pobačaja najviše su ugroženi ili pogođeni prvo dijete (860-odnosno 34,1%) i treće dijete (740-odnosno 29,4%). Prema dobi najviše pobačaja izvrše žene od 30-39 godina (1199 ili 47,58%) te žene od 20-29 godina (861 ili 34,17%).

U 2017.g. ukupno je bilo 6145 pobačaja od čega:

-Spontani (1326) ili 21,57%

-Legalno inducirani-namjerni (2416) ili 39,31%

-Ostalo (2403) ili 39,10%

Među ženama koje su imale legalno inducirani (namjerni) pobačaj one bez živorođene djece prednjače sa 32,4%, a zatim one sa dvoje djece sa 28,1%.

Maloljetnice (do 18 godina) bilo je 49 legalno induciranih pobačaja (2%).

 

U 2018. g. ukupno je bilo 7064 (6251) pobačaja od čega:

-Spontani (1118) ili 15,82%

-Legalno inducirani-namjerni (2530) ili 35,81%

-Ostalo (3416) ili 48,35%

Među ženama koje su imale legalno inducirani (namjerni) pobačaj one bez živorođene djece prednjače sa 32,1%, a zatim one sa dvoje djece sa 28,3%.

Maloljetnice (do 18 godina) bilo je 50 legalno induciranih pobačaja (2%).

Iz ovih gore prezentiranih podatka pomno analizirajući se mogu izvući zaključci ili ‘teze’ i odgonetnuti kako kao narod stojimo po pitanju vrijednosti ljudskog nerođenog života, obitelji, braku, rađanju i životu uopće, odnosno na kojim elementima i vrijednostima (nevrijednostima) gradimo svoju budućnost kao narod i država odnosno društvo.

Res ipsa loquitur.“ 

‘Sama stvar govori.

Stanje je očito.

Činjenice same svjedoče.’

Očito je da je institucija braka u krizi, vjera u Boga i njegove zakone također, obitelj trpi mnoge napade i izložena je što tajnim što javnim razaračima koji su prema svemu sudeći ideološkog (duhovnog) karaktera te se zapravo jasno može vidjeti da se radi o sukobu duhova ili kako bi pokojni papa sv. Ivan Pavao II. rekao o sukobljavanju „kulture smrti“ i njenih nositelja i pobornika i „kulture života“ i njenih nositelja i pobornika.

Posebni izazovi i veliki napadi dolaze od ideološke i ‘kulturne kolonizacije’ preko posebnih tzv. „ljudsko pravaških“ nasrtaja na život, brak i obitelj:

1) abortus – pravo izbora, kontracepcija, pravo na ‘raspolaganje sa svojim tijelom’,

2) rodna ideologija – pravo na proizvoljno i samovoljno biranje identiteta i pravo na slobodu od pravila,

3) borbeni feminizam– pravo na poništavanje spolne razlike i oslobađanje od prirodne determiniranosti, pravo na suverenost vlastite volje (apsolutizacija samovolje),

4) ‘brak za sve’– ‘homoseksualni brak’, ‘istospolni brak’, ‘zajednički brak’

5) pravo na “slobodnu ljubav“ – tzv. 3P sindrom – pornografija, pedofilija i prostitucija, itd.

Najveći stradalnici su najranjivija skupina u ovom boju koji vječno (od samih početaka) traje su djeca, nerođena i rođena i naravno majke, odnosno žene.

Moderno vrijeme, 21. stoljeće, pred majčinstvo i roditeljstvo (obitelj) općenito postavlja velike izazove i zato je majkama potrebna podrška, pomoć i priznanje jer ne može samo svojim snagama i sredstvima odgovoriti na te izazove.

Stanimo zajedno i bez straha se odlučimo za taj duhovni boj, jer kad nam bude postavljeno pitanje: Što si ti osobno radio/la da tako (ne) bude? Koji će biti naš odgovor?

* Miljenko Marić,  prof., Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version