Nakon što je Državno izborno povjerenstvo (DIP) odbilo prigovor Miljenka Marića, prof., Trilj, kandidata na listi Mosta nezavisnih listi, u IX. izbornoj jedinici, zbog nepravilnosti u postupku izbora zastupnika u Hrvatski sabor, Marić je Ustavnom sudu uputio žalbu na rješenje DIP-a.
> DIP odbio prigovore Željka Glasnovića i Miljenka Marića na nepravilnosti na izborima
U žalbi je iznio činjenice i argumenate, te upozorava da bi se njihovim ignoriranjem demokratske procese gurnulo u limb nezakonitosti i nelegitimnosti i tako narušila temeljna ustavna načela parlamentarizma, te traži da se izvrši nadzor nad zakonitošću i ustavnošću izbora.
Žalbu pročitajte u cijelosti:
• Državno izborno povjerenstvo je u navedenom rješenju odbacilo prigovor o nezakonitosti izbora i izbornih procesa koje sam iznio uz iznošenje činjenica o nejednakoj težini glasa, odnosno odstupanju broja birača po pojedinim izbornim jedinicama prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji člankom 39. izričito navodi da se „broj birača po izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od +-5%”, zbog čega ulažem ovu žalbu.
• Državno izborno povjerenstvo (u tekstu DIP) je prigovor odbilo kao nedopušten ne obrazlažući na temelju kojeg članka Zakona i iz kojih proceduralno pravnih razloga to čini niti je utvrđivao nepostojanje ili neutemeljenost činjeničnih navoda koji su navedeni u prigovoru, a koji se temelje na aktima DIP-a koje je tijelo u izborima te koje je provelo konkretnu izbornu radnju donošenja, odnosno utvrđivanja izbornih rezultata u 11 od 12 izbornih jedinica i to objavilo na stranicama DIP-a 6. srpnja 2020.
• DIP je imao uvid u Registar birača, biračke popise i brojeve birača po pojedinim izbornim jedinicama te je mogao ili trebao znati da će doći do odstupanja koja su protuzakonita jer su sva državna tijela koja se bave izborima dužna nadzirati, provoditi i utvrđivati zakonitost i ustavnost izbornih procesa kao najvažnijih demokratskih procesa u ustavnim demokracijama, a sam Ustavni sud je svojim aktom Broj: U-X-6472/2010 ( NN 142/10) upozorio da se nezakonito odstupanje u broju birača dogodilo 2007.g. i na taj način oduzeo mogućnost da se bilo koje javno tijelo i institucija koja provodi izbore izuzme iz poduzimanja radnji ispravka ili poduzimanja radnji zaštite zakonitosti, DIP je kao i druge institucije ostao nijem te se ne može pozivati da nije moglo znati ili pretpostavit, odnosno na osnovu odrađenih izbora od 2010.g. do danas utvrditi da je došlo do neustavne (nezakonite) situacije nejednakog biračkog prava i samim time kršenja ustavnog načela jednakosti biračkog prava opisanog u 1. stavku članka 45. Ustava Republike Hrvatske.
• Prigovor je iznesen „post festum”, odnosno nakon dogođenih konkretnih radnji provedenih izbora i konkretne radnje DIP-a, odnosna nakon donošenja Rezultata izbora zastupnika u Hrvatski sabor provedenih 4.srpnja i 5.srpnja 2020. ( DIP se poziva na članak 56. i članak 92. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor) jer je jedino na osnovu tih podatka i činjenica bilo moguće sada dokazati stvarno kršenje Zakona i Ustava vezano za nejednaku težinu biračkog glasa, odnosno odstupanje u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama više od zakonom dozvoljenog +-5%, te je tek sada bilo moguće ukazati da je nastupilo stanje na koje je upozorio svojim gore navedenim izvješćem Ustavni sud davne 2010. g.
• Tako se moglo utvrditi da je npr. razlika u broju birača u 9. i 4. izbornoj jedinici na osnovu donesenih DIP-ovih izbornih rezultata veća od 23% ( 409.883 u 9.i.j / 312.5920 u 4. i.j.) Daljnje činjenično utvrđivanje se čini izlišnim jer postoji niz izbornih jedinica u kojima su usporedna odstupanja veća od +-5% pa su samim time sva tijela i institucije koje su dužne voditi brigu i štititi ustavnost i zakonitost izbora morale reagirati i pokrenuti propisane postupke zaštite zakonitosti i ustavnosti. Očitost navedenih činjenica zapravo bi se svako ne postupanje institucija i tijela u zaštiti ustavnosti i zakonitosti postupka moglo protumačiti u najmanju ruku kao nezakonito. Činjenica je da su nakon DIP-ove objave rezultata odstupanja svakome dostupna i uočljiva te bi samim time Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Ustavni sud, Ministar pravosuđa i DIP bili dužni sukladno svojim ovlastima i prisegama štititi ustavni poredak i zakonitost provođenja izbora i svih izbornih i post izbornih radnji.
Iz razloga institucionalne šutnje i radi zaštite prava birača, kandidata u izborima i svih državljana sa pravom glasa smatrao sam svojom moralnom dužnošću ukazati na ove uočene nezakonitosti te tražim da se izvrši nadzor nad zakonitošću i ustavnošću izbora i svih izbornih radnji koje još uvijek traju.
• Ignoriranjem ovih činjenica i argumenata gurnulo bi se demokratske procese u limb nezakonitosti i nelegitimnosti i tako narušila temeljna ustavna načela parlamentarizma.
• Ovim ustavno patriotskim činom sam dokazao da postoji volja i želja da se zaštiti zakonitost postupka i ustavna načela na kojima počiva moderna Hrvatska država, stvorena u oslobodilačkom i obrambenom Domovinskom ratu na krvi njenih poginulih i ranjenih branitelja i svih državljana koji su željeli, htjeli i branili.
Miljenko Marić, rođ. 1970.