Sjednice zatvorene za javnost
Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost raspravljalo se o aktualnim sigurnosnim pitanjima – o posljedicama rata na Bliskom istoku, utjecaju na cijene energenata te o drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Usvojene su Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2026. godinu, u skladu sa Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija s inozemnim službama, u skladu s utvrđenim potrebama.
>Plenković i Milanović i dalje ratuju; veleposlanicima: Pogledajte gdje ih godinama nemamo
Na sjednici Vijeća za obranu raspravljalo se o jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske, s naglaskom na projekte opremanja i modernizacije Hrvatske vojske.
Osim njega, na Markov trg došli su ravnatelj VSOA-e Ivan Turkalj, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ministri vanjskih poslova, obrane i pravosuđa Gordan Grlić Radman, Ivan Anušić i Damir Habijan, savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić koji, također, nisu davali izjave.
Sazivanje sjednica na inicijativu premijera
Sazivanje sjednica predložio je premijer Andrej Plenković 17. ožujka, kako bi se raspravilo o posljedicama koje bi ratna zbivanja na globalnoj i europskoj razini mogla imati na energetske i ekonomske prilike u Hrvatskoj.
Plenković je predložio i raspravu o daljnjim aspektima modernizacije Hrvatske vojske i jačanju njezinih obrambenih sposobnosti.
Predsjednik Zoran Milanović odgovorio je na dopis premijera 20. ožujka, izvijestili su iz Ureda predsjednika, kada je prihvatio održavanje sjednica kao i teme o kojima bi se razgovaralo.
Posljednja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost održana je 9. studenoga 2021. godine, tri i pol mjeseca prije početka ruske agresije na Ukrajinu. Vijeće je na toj sjednici raspravljalo o sigurnosnom stanju u jugoistočnoj Europi i o problemu nezakonitih migracija, piše HRT.
>Plenković i Milanović o Ukrajini: Dva različita stava aktualnih predsjednika iste države
