Pupovac se u ime SNV-a oglasio povodom Oluje: citirao generala Gotovinu, spomenuo referendumske inicijative…

Foto: fah

Srpsko narodno vijeće u petak je, uoči obljetnice operacije Oluja- Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja uputilo izjavu pod nazivom: ‘Izjava sjećanja SNV-a”. U izjavi koju potpisuje predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, tvrdi se kako 23 godine od “Oluje” i završetka rata u Hrvatskoj duh rata gotovo nikako ne ustupa mjesto duhu mira u javnim i privatnim odnosima u Hrvatskoj i njezinim odnosima s drugim zemljama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potkrepljujući svoje tvrdnje autori teksta se pozivaju na izjavu generala Ante Gotovine nakon oslobađajuće haške presude “da je rat završio i da se treba okrenuti životu u miru”. U nastavku se tvrdi da je Haški sud u tim presudama “pobrojao i dokazima potvrdio niz zločina koji su se dogodili za vrijeme i nakon Oluje (ubojstva, etničko čišćenje, sistematsku pljačku, uništavanje imovine i ometanje povratka izbjeglica), a Hrvatska se obavezala da će kazniti njihove počinioce”, no da se to nije dogodilo.

Pokušavajući vjerojatno aludirati i na GI Narod odlučuje, tekst u množini spominje “referendumske kampanje” za koje navodi da “se u različitim oblicima vode protiv pripadnika nacionalnih manjina, posebno protiv srpske manjine“. Pri tome izrijekom spominje inicijativu koja je prije nekoliko godina skupljala potpise za referendum o dvojezičnosti u Vukovaru.

U nastavku pročitajte izjavu u cijelosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izjava sjećanja SNV-a

U centralnom uredu Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu danas je pročitana 11. Izjava sjećanja povodom 23. godišnjice Oluje. Na komemorativnoj sjednici okupili su se mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, predstavnici Ambasade Republike Srbije u Hrvatskoj na čelu s ambasadorkom Mirom Nikolić, predstavnici organizacija i institucija Srba u Hrvatskoj te vijećnici, prijatelji i suradnici SNV-a. Izjava će tokom današnjeg dana bit će pročitana i na sjednicama lokalnih vijeća srpske nacionalne manjine:

“Prošle su 23 godine od završetka vojne i policijske akcije Oluja, a time i od završetka rata u Hrvatskoj. Njegove su razorne posljedice u mnogim krajevima na različite načine još uvijek vidljive – u fizičkom stanju mnogih naselja, demografskoj slici mnogih krajeva i uništenoj ekonomiji gotovo cijelog ratom zahvaćenog područja. Duh rata gotovo nikako ne ustupa mjesto duhu mira u javnim i privatnim odnosima, u našoj zemlji i njezinim odnosima s drugim zemljama. Ne možemo se ne zapitati koja je korist od održavanja takvog stanja? Kako to da se ne vide štete koje ono proizvodi u međuetničkim, unutarpolitičkim i međudržavnim odnosima? Zar nakon 23 godine nije vrijeme da osvijestimo jesmo li i koliko smo osnažili duh mira unutar svojih granica i na njima te koliko ga još trebamo osnažiti?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije šest godina, nakon oslobađajućih presuda haškog suda, general Gotovina poručio je da je rat završio i da se treba okrenuti životu u miru. U tim je presudama sud pobrojao i dokazima potvrdio niz zločina koji su se dogodili za vrijeme i nakon Oluje (ubojstva, etničko čišćenje, sistematsku pljačku, uništavanje imovine i ometanje povratka izbjeglica), a Hrvatska se obavezala da će kazniti njihove počinioce. To se do danas nije dogodilo i nije izgledno da će se dogoditi. Time se ozbiljno smanjuju šanse za njezino skoro suočavanje s vlastitim ratnim putem i ratnim politikama, kao i šanse za promjenu ratne retorike, a time i za pomirenje u pravdi i odgovornosti.

Od 1991. do danas, unatoč povratku dijela izbjeglih i pristiglim doseljenicima, Hrvatska ima gotovo pola milijuna stanovnika manje, od toga gotovo 400.000 svojih stanovnika srpske nacionalnosti. Samo za vrijeme Oluje izbjeglo je njih oko 200.000. Svijest o toj činjenici, a da o savjesti ne govorimo, u društvu ne postoji ni danas, pa se izbjegli ne spominju ni u jeku međusobnih optužbi za to tko je kriv za “iseljavanje Hrvatske”. Oni se ne računaju kao demografski gubitak, baš kao što se njihovi krajevi ne tretiraju kao krajevi istinske državne brige. O njima se danas više vodi računa kao o graničnom, sigurnosnom pitanju negoli kao o razvojnom pitanju.

Referendumske kampanje (poput ne tako davne antićirilične kampanje) koje se u različitim oblicima vode protiv pripadnika nacionalnih manjina, posebno protiv srpske manjine, ne samo da ne doprinose jačanju duha mira nego jačaju stigmatizaciju i netoleranciju, karakteristične za duh rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prisustvo početkom 1990-ih oživljene i tokom rata tolerirane ustaške ideologije i njezino pojačano manifestiranje u različitim vidovima posljednjih godina ozbiljna su prijetnja jačanju duha rata i slabljenju duha mira u Hrvatskoj.

Njezino prisustvo, a posebno manifestiranje u vrijeme stradanja Srba tokom Drugog svjetskog rata i stradanja u ratu 1990-ih, produbljuju naše osjećaje isključivanja i povrijeđivanja, te izazivaju duboke osjećaje nespokoja. Iznimno je teško, a ponekad i nemoguće, na miru se sjećati stradanja u atmosferi i uz poruke koje obnavljaju stare i stvaraju nove strahove.

Zato nakon 23 godine očekujemo da hrvatsko-srpski ratovi iz 20. stoljeća ustupe mjesto mirnodipskoj, nemanipulativnoj i dijaloškoj kulturi mira. Očekujemo da se izgrađuje kultura mira u kojoj će za svako stradanje biti mjesta, a u kojoj neće biti mjesta ni za koju ideologiju ili politiku koja je dovela do tih stradanja, do tih zločina. Posebno to očekujemo od Hrvatske i Srbije, njihovih državnih politika, jer nastavak ratnih i manipulativnih politika sjećanja šteti i Hrvatima i Srbima, a vrijeđa sve one koji istinski suosjećaju sa svakim stradalnikom, svakom žrtvom i njihovim potrebama za mirom.

Mi se i ovom izjavom sjećamo svih, i onih koji su nestali u ratnim kampanjama 1991. i 1995., i onih koji su pobijeni ili osakaćeni u tim kampanjama, također i onih koji su protjerani iz svojih domova kako na početku tako i na kraju rata, a domovi im opljačkani i uništeni. Posebno se sjećamo onih koji se do danas nisu vratili i čije je stradanje do danas nepriznato.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.