Pupovac: status žrtve i silovanim pripadnicima neprijateljskih postrojbi

Saborski su klubovi u srijedu podržali konačni prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, no Milorad Pupovac (SDSS) je upozorio da status žrtve po predloženom ne mogu steći pripadnici ili suradnici neprijateljskih postrojba, iako su neki od njih bili silovani u ratu.

“Znači oni u Lori su mogli biti silovani, a bili su muškarci, Srbi? Jedan od oblika odnosa prema njima jeste bilo silovanje, onako kako ste ga opisali u ovom zakonu, a po ovoj odredbi ne bi bili obuhvaćeni ovim zakonom”, upozorio je Pupovac.

Kazao je i kako se nada da priznavanje statusa žrtve seksualnog nasilja neće biti povod za kaznene prijave protiv onih koji su prokazani kao silovatelji.

“Nadam se da neće završiti po sistemu dva svjedoka, kao što je to nekada znalo završavati, da to bude osnova za kaznenu prijavu”, kazao je Pupovac.

Zastupnike je prozvao i zbog spominjanja srpske manjine u kontekstu seksualnog nasilja u ratu.

“To što netko danas i ovdje to pretvara u sredstvo za političku kampanju, za stigmatizaciju pojedinih etničkih grupa je teški grijeh”, kazao je Pupovac i izazvao niz replika iz oporbenih klupa.

Nezavisni Branko Vukšić naglasio je kako mu “nije palo na pamet da stigmatizira bilo koju etničku skupinu”. “Mislim da je zločin pojedinačan, ali da je bilo sustava u tim zločinima – bilo je, kao što je bilo sustava i u drugim vojskama. Trebaju oni koji su sudjelovali u tom sustavu odgovarati”, kazao je Vukšić.

Vesna Škare Ožbolt podsjetila je da je slučaj Lora dobio pravosudni epilog, a da zakon govori o slučajevima u kojima je on izostao.

Kazala je i kako se čudi što Pupovac smatra da za dokazivanje statusa žrtve ne bi smjela biti dovoljna dva svjedoka. “A što ako ima samo jedan ili ako ako nema više ni jedan jer su svi poumrli ili su pobjegli”, upitala je.

Slično misli i HDZ-ov Duje Marasović, koji je podsjetio da se za dokazivanje silovanja ni u mirnodopskom vremenu ne traže svjedoci, a Pupovcu je spočitnuo da mu je, s druge strane, “dovoljan jedan svjedok videolinkom iz Beograda”.

“Vi abolirate, zagovarate negonjenje tih zločina, to je sramotno čuti u ovakvom Saboru”, poručio je Marasović, optužujući Pupovca da je takvim nastupom “silovao” njega osobno i Sabor.

“Prije nego što silujete bilo koga kada govorite ili kada izgovorite riječ, prvu stvar koju napravite je da silujete zdravu pamet, ako ju imate, ali Bog nekim ljudima nije bio previše izdašan pa im onda to zdravlje s pameću nije konstanta”, uzvratio mu je Pupovac.

HDZ-ovi zastupnici SDSS-ovima su spočitnuli što nisu bili u sabornici ujutro, kad se prrikazivao dokumentarni film o žrtvama seksualnog nasilja u ratu.

“Zašto ne pitate predsjednika svoje stranke, ili ćete reći da neki imaju obvezu gledati neki film, a drugi nemaju”, uzvratio im je Pupovac.

U obranu predsjednika svoje stranke Tomislava Karamarka stala je Đurđica Sumrak (HDZ). “Kad govorite o našem predsjedniku, on je bio branitelj koji se morao oduprijeti ovakvima kakvi su napali”, istaknula je.

Nada Murganić (HDZ) najavila je da će zastupnici te stranke podržati predloženi zakon, a zadovoljna je i što je Vlada u konačnom prijedlogu prihvatila niz primjedbi iz prvog čitanja.

Najavila je, međutim, da će Klub HDZ-a amandmanom zatražiti da se promijeni naziv zakona koji, uvjerena je, Domovinski rat stavlja u negativan kontekst.

Traži i da se za članove povjerenstva koje će utvrđivati status žrtve propiše obvezatna sigurnosna provjera, kako bi se zaštitio identitet žrtava i osigurala tajnost prikupljenih podataka.

Za sigurnosnu provjeru kandidata za povjerenstvo je i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, koja smatra i da u povjerenstvu ne bi trebali sjediti osuđeni za bilo koje kazneno djelo te da članove tog tijela ne bi smio imenovati resorni ministar, kako se ne bi dovodila u pitanje stručnost takvog povjerenstva.

Mladen Novak iz Kluba nezavisnih ljevičara upozorio je, pak, da u zakonu stoji kako će se novac za naknade žrtvama isplaćivati “sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima u okviru dozvoljenog proračunskog limita Ministarstva branitelja”.

“Moglo bi se dogoditi da ovaj zakon bude popis dobrih želja, dobrih namjera prihvaćenih čak i od oporbe, ali da ih jednostavno ne provede s obrazloženjem da je situacija takva, financijska, prekomjerni deficit, sve ono što se može koristiti u pravdanju razloga zbog čega se nekome ili nečemu neće udovoljiti”, upozorio je Novak.