Požar koji je izbio na području Piska i Mimica kod Omiša je proglašen ugašenim. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković izjavio je u emisiji “U mreži Prvog” da su policijske snage aktivne na požarištu te da su istrage u tijeku. Jedna je osoba uhićena zbog sumnje da je ‘iz nehaja’ izazvala taj požar. Kakve su kazne za počinitelje i treba li ih postrožiti?
> Trojica dječaka spašavala kuće od požara: ‘Bili su veći muškarci no što će mnogi ikada biti’
Najava strožih kazni za počinitelje
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan najavio je pooštravanje kazni za počinitelje.
Ministar je dodao da će predložene izmjene zakona ići u smjeru najoštrijeg kažnjavanja počinitelja teških kaznenih djela povezanih s požarima. “Ne znam kako drukčije nazvati nekoga tko to radi namjerno nego da ima određenih teškoća, a to treba spriječiti”, poručio je Habijan.
Ova tema bila je jedna od ključnih u emisiji “U mreži Prvog” Hrvatske radiotelevizije, gdje je istaknuto da je osnovana radna skupina za izmjenu Kaznenog zakona s ciljem jačanja zaštite okoliša i slanja jasne poruke o ozbiljnosti kaznenih djela podmetanja požara.
Kazne za počinitelje prema Kaznenom zakonu
Kazneni zakon Republike Hrvatske u članku 215. propisuje kazne za izazivanje požara koji ugrožava život i imovinu:
Za namjerno ili iz ozbiljne nepažnje izazvan požar: predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
Ako je požar izazvan iz nehaja: kazna zatvora može biti do 3 godine.
Osim zatvorskih kazni, Zakonom o zaštiti od požara predviđene su i novčane kazne:
Za namjerno izazivanje požara: novčane kazne iznose od 1.990 do 19.900 eura, a može biti izrečena i kazna zatvora do 60 dana.
U slučaju nehaja: novčane kazne su od 260 do 1.990 eura.
Kazne su strože ako je požar izazvan na mjestu gdje je okupljeno više osoba – tada zatvorska kazna može iznositi od 1 do 8 godina.
U 2025. godini već je zabilježeno 15 osuđujućih presuda za ovakva kaznena djela.
Ključna uloga prevencije i suradnje
U emisiji “U mreži Prvog” naglašeno je kako je prevencija ključna u borbi protiv požara. Stručnjak za sigurnost Tonći Prodan istaknuo je važnost forenzičkih istraga i suradnje s građanima koji bi trebali prijavljivati sve sumnjive aktivnosti. Tucaković je dodao da je 90% požara uočeno putem kamera, što ukazuje na važnost tehnološke opremljenosti i brzih dojava. Također, istaknuto je kako većina požara nastaje zbog nehaja počinitelja i neopreznosti građana, ali se ne isključuje mogućnost drugih motiva, uključujući i namjerno podmetanje.
> Ogroman požar u Pisku, bura otežava gašenje:’Nemamo kontrolu’
Statistika i izazovi 2024. godine
Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra, u 2024. godini zabilježeno je ukupno 35.326 vatrogasnih intervencija, od čega je 11.605 bilo požarnih. Zabilježeno je 6.650 požara, od čega 3.825 požara raslinja, a opožarena površina iznosi čak 26.807 hektara.
U odnosu na 2023. godinu, broj požara na otvorenom prostoru povećan je za 21%, a broj požara raslinja za 29%, dok je opožarena površina porasla za čak 411%. Unatoč povećanju broja požara, broj smrtno stradalih osoba u požarima smanjen je za 24%, a broj ozlijeđenih za 5%.,
No, podaci Ministarstva unutarnjih poslova razlikuju se od ovih.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2024. godini evidentirano je 5521 požar i 23 eksplozije, što je za 24,1 posto više u odnosu na 2023. godinu. U požarima i eksplozijama poginulo je 29 osoba (dvije osobe više) što je 7,4 posto više nego u 2023. godini. Najviše požara događa se na otvorenom prostoru. U 2024. godini evidentirano je njih 3.020 što je za 34,1 posto više nego u 2023. godini.
U oba slučaja jasno je da se broj požara u posljednje dvije godine povećao.
> Požar kod Omiša pod kontrolom, vatrogasac otpušten iz bolnice
Poznati slučajevi podmetanja požara na otvorenom u Hrvatskoj
Podmetanje požara na otvorenom svake godine izaziva goleme materijalne štete, ugrožava živote građana i ostavlja pustoš na tisućama hektara šuma i raslinja. Iako je većina požara posljedica nepažnje, zabilježeni su i brojni slučajevi namjernog podmetanja, što potvrđuju i policijske istrage te sudske presude.
Požar u Seget Vranjici (2024.)
Jedan od zapaženijih slučajeva dogodio se 18. srpnja 2024. u Seget Vranjici, kada je 35-godišnji muškarac namjerno zapalio vatru na dva mjesta u borovoj šumi pokraj apartmanskog naselja i hotela. Požar je prijetio hotelu i kampu s tisućama gostiju, a zahvatio je osam hektara šume. Počinitelj je ubrzo uhićen, a ovaj slučaj je izazvao veliku zabrinutost zbog potencijalnih katastrofalnih posljedica.
Slučaj u Šibeniku (2025.)
U lipnju 2025. godine šibenska policija uhitila je 48-godišnjaka zbog namjernog izazivanja požara u gradskoj četvrti Baldekin. Požar je izbio uz stambeno-poslovnu zgradu, gorjeli su odbačeni predmeti i namještaj, a oštećeno je i prozorsko staklo zdravstvene ustanove. Policija je utvrdila da je muškarac imao unaprijed stvorenu namjeru da izazove požar i time dovede u opasnost živote i imovinu.
Požari koje su izazvali vatrogasci (2010.)
Jedan od najneobičnijih slučajeva zabilježen je 2010. godine na području Čiova, gdje su vatrogasni dozapovjednik i vatrogasac iz DVD-a Slatine namjerno izazvali čak 13 požara. Njihov motiv bio je, prema vlastitom priznanju, da bi vatrogasno društvo ostalo aktivno. Ovaj slučaj pokazuje koliko su motivi za podmetanje požara raznoliki i ponekad potpuno neočekivani.
Požari u Hrvatskoj i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti ljudi i imovine. A ovogodišnja sezona pokazuje potrebu za dodatnim ulaganjima u prevenciju, brzu reakciju i strože kazne za počinitelje. Suradnja građana, tehnološka opremljenost i pravovremene intervencije ostaju ključni elementi u borbi protiv požara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.