Referendumske inicijative: Uspješan referendum o braku, krađa referenduma ‘Narod odlučuje’…

Na više od tisuću  dvjesto lokacija trenutno se skupljaju potpisi za najnoviju referendumsku inicijativu u Hrvatskoj, popularno nazvanu Stop stožerokriciji. Referendumska je to inicijativa Mosta u kojoj se traži odgovor na pitanje treba li Ustavom utvrditi da je pandemija stanje okolnosti u kojima Hrvatski sabor treba odlučivati dvotrećinskom većinom. U sklopu drugog referendumskog pitanja od građana će tražiti podršku da odredba u sklopu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propiše Vladi da u roku 30 dana mora ukinuti covid-potvrde.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Mosta kažu da su zadovoljni kako ide prikupljanje potpisa, a tvrde da se građanima prijetilo gubitkom posla, ako potpišu za ovu inicijativu.

Uspjeli referendumi

Usprkos svim ovakvim prijetnjama dosad u našoj mladoj demokraciji, hrvatski građani, čini se, vole referendumske inicijative, na kojima je dosad skupljeno respektabilan broj milijuna i milijuna potpisa. Međutim, zbog prepreka koje ovakvim inicijativama podmeće sama država, samo je tri referenduma uspjelo.

1991. godine o hrvatskoj samostalnosti. Na taj referendum izašlo je 83,56 posto birača, a njih čak 94,17 posto izjasnilo se potvrdno za suverenost i samostalnost Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji iz 2012. Njemu je prethodila promjena Ustava zbog bojazni da će propasti. Po starome, za uspjeh referenduma bila je potrebna podrška više od polovice svih birača, a po novome dovoljno je bilo da glasa više od polovice birača koji iziđu na referendum. Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, od 43,51 posto birača koji su glasali za ulazak u EU izjasnilo se njih 66,27 posto.

Referendum o braku – Krajem 2013. građani su se izjašnjavali o ustavnoj definiciji braka kao zajednici muškarca i žene. To je prvi referendum raspisan temeljem potpisa birača. Građanska inicijativa U ime obitelji uspjela je prikupiti oko 750.000 potpisa, a uz gotovo dvotrećinsku podršku referendumskom pitanju u Ustav je unesena definicija braka kao zajednice muškarca i žene.

Inicijativa 67 je previše – Najveći broj potpisa u povijesti prikupili su sindikalisti 2019. godine u referendumskoj inicijativi 67 je previše. Predali su 748.624 potpisa. Na kraju su njihovi zahtjevi prihvaćeni i bez održavanja referenduma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proceduralne greške

Osim ovih uspješnih pothvata, bilo je i dosta referendumskih inicijativa koje nisu uspjele doći do završne faze – samo glasanja.

Prvo prikupljanje potpisa za referendum koji nije inicirala država organizirali su HSP i braniteljske udruge, želeći 2007. godine izboriti prekid suradnje Hrvatske i Haškog suda nakon presude Veselinu Šljivančaninu, Miroslavu Radiću i Mili Mrkšiću. U dva tjedna prikupljeno je gotovo 296.000 potpisa, a HSP je nastavio s prikupljanjem i nakon isteka zakonskog roka. Referendum nije održan jer je Ustavni sud ocijenio da se taj proces odvijao uz proceduralne greške.

2008. godine su deseci udruga i političkih stranaka okupljenih u Odbor za referendum o NATO-u prikupili oko 125.000 potpisa za raspisivanje referenduma s pitanjem ‘Jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?‘. To nije bio dovoljan broj potpisa, te inicijativa nije uspjela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2009., u idućoj referendumskoj inicijativi More je kopno, cilj je bio odbaciti sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije, no nije uspjela prikupiti više od oko 200.000 potpisa.

Inicijativa ‘Referendumski ustanak’ prikupljala je potpise za četiri referendumska pitanja – jesu li građani za poništenje pretvorbe i privatizacije, jesu li za zabranu rasprodaje državne imovine, prostora i resursa i jesu li za zabranu proizvodnje, prometovanja i prodaje GMO proizvoda te žele li i da se građani ponovno očituju jesu li za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Za svako pitanje prikupljeno je oko 120.000 potpisa, te referendumska inicijativa nije uspjela.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio je oko 632.000 (priznato oko 576.000) potpisa za raspisivanje ‘referenduma o ćirilici’, tj. o kvoti za primjenu Ustavnog zakona o pravima manjina u pogledu službene uporabe manjinskog jezika i pisma sa zahtjevom da se to pravo ograniči na područja u kojima pripadnici nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika. Ustavni sud ocijenio je da referendumsko pitanje nije bilo u skladu s Ustavom.

Demokratizacija izbornog sustava

2014. je 17 sindikata iz javnog sektora organiziralo prikupljanje potpisa za referendum o donošenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, poznatijim kao referendum o outsourcingu. Potvrđena je ispravnost oko 548.000 prikupljenih potpisa, ali je Ustavni sud u travnju 2015. zabranio referendum, proglašavajući pitanje nedopuštenim uz tumačenje da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese skupine zaposlenika u javnom sektoru te onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radno-pravni model.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iste godine pokrenuta je referendumska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom.” Radilo se o inicijativi građanske udruge U ime obitelji. Predložene su ustavne promjene koje bi omogućile demokratizaciju izbornog zakona i pravičnije izbore kao i demokratizaciju političkih stranaka – i smjenu stvorene političke kaste. Povod za inicijativu bilo je to što je na parlamentarnim izborima više od 25 posto glasova birača koji su izašli na izbore pribrojeno strankama za koje birači uopće nisu glasali. Dakle, jedna četvrtina birača na prošlim izborima nije dobila svog zastupnika u parlamentu, iako su glasali. Prikupljeno je 380.649 potpisa, te je Ustavni sud zaključio da to nije dovoljno za pokretanje referenduma. “

Referendumska inicijativa Ne damo naše autoceste pokrenuta je 2014. godine. Za raspisivanje referenduma protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju prikupljeno je 530.853 potpisa, pri čemu su sami organizatori eliminirali 30-ak tisuća nevaljalih potpisa. Ustavni sud nije dopustio ni ovaj referendum, uz obrazloženje da je Vlada odustala od dodjele koncesije i samoobvezala se da će u slučaju donošenja nove odluke uvažiti činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu.

Na lokalnoj razini inicijativa Srđ je naš za referendum o izgradnji apartmanskog naselja uz golf terene na Srđu prikupila je 2013. dovoljno potpisa pa je on održan, ali je propao jer se na njega odazvalo manje od propisanih 50 posto birača.

Uspio je i jedan lokalni referendum, onaj u Pločama 2015. godine. Građani su odlučivali o izgradnji termoelektrane na ugljen. Taj referendum je uspio jer je na njega izašlo više od 60 posto birača, a protiv je bilo njih više od 90 posto. Iako je referendum bio savjetodavan, volja naroda prihvaćena je i odbačena je mogućnost gradnje potencijalnog zagađivača neretvanske doline i cijele južne Dalmacije.

2015. godine održan je još jedan savjetodavni lokalni referendum: stanovnici Labinštine odlučivali su o korištenju ugljena u termoelektrani Plomin C, ali je odaziv bio ispod propisanih 50 posto birača.

GI Narod odlučuje i onemogućavanje referenduma

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava. Međutim, Plenkovićeva Vlada je 2018. godine ignorirala volju građana i ukrala referendum “Narod odlučuje”. Bivši ministar Lovro Kuščević će ostati zapamćen po brojanju potpisa inicijative GI Narod odlučuje.

Građanska inicijativa Narod odlučuje dva tjedna prikupljala je potpise za izmjenu Ustava i predala u lipnju 2018. Hrvatskome saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav.

Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa.

Prebrojavanje potpisa još nije niti počelo, a Lovro Kuščević obznanio je kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama).

Vlada Andreja Plenkovića tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa, dok je GI Narod odlučuje početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.

Malverzacije potpisima birača?

Nakon što je je USKOK započeo prvu istragu moguće Kuščevićeve malverzacije s nekretninama iz GI Narod odlučuje poručili su:

“Ako se istražuje Kuščevićeva zloupotreba lokalne političke funkcije – za malverzacije sa zemljištem, zašto se ne istražuje zloupotreba državne političke funkcije za malverzaciju s potpisima hrvatskih birača – krađu referenduma o promjeni izbornog sustava? Prema tvrdnjama Ministarstva uprave nedostaje samo 0,88 posto potpisa za prvo, odnosno 2,02 posto potpisa za drugo referendumsko pitanje, a bivši ministar je onemogućio naknadnu provjeru svega što je njegovo Povjerenstvo radilo (koju je premijer Plenković bio obećao na sjednici Vlade 17.10.2018.), uništio kontrolne liste – dokaze o tome zašto su potpisi odbačeni i zabranio saborskim zastupnicima uvid u potpise – očekujemo ponovno brojanje potpisa hrvatskih birača u nazočnosti promatrača”.

Iako je Kuščević otišao, Plenković još uvijek nije omogućio pregledavanje potpisa.

Referendumska inicijativa “Zaštitimo hrvatsku kunu” u dva je tjedna, od 24. listopada do 7. studenoga ove godine prikupila respektabilnih 334.582 potpisa građana što je bilo nedovoljno za raspisivanje referenduma, nedostajalo im je 34.285 potpisa. Inicijativa je željela raspisivanje referenduma na kojem bi se građani izjasnili jesu li za to da u Ustav uđe odredba da je novčana jedinica Republike Hrvatske kuna te da odluku o promjeni novčane jedinice donose birači na referendumu.

2021. organizirana je i lokalna Inicijativa za referendum o imenovanju ulica u Općini Pokupsko „Odlučimo sami“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.