Reiner (HDZ): umjesto poboljšanja novi obiteljski zakon uvodi nered u hrvatski pravni sustav

Akademik Željko Reiner

Saborska oporba smatra da bi novi obiteljski zakon, kako je predložen, zbog nedorečenosti izazvao kaos u sustavu umjesto da unaprijedi obiteljsko-pravnu zaštitu djece i zato je u današnjoj raspravi tražila da prijedlog prođe tri saborska čitanja.

“Umjesto poboljšanja zakon uvodi nered u hrvatski pravni sustav”, uvjeren je HDZ-ov zastupnik Željko Reiner koji je ocijenio kako se predloženim zakonom krši ustavna definicija braka kao zajednica žene i muškarca te je zatražio tri saborska čitanja.

“Zakon diskriminira izvanbračnu zajednicu po pitanju posvajanja djeteta, a teško će biti kvalitetno provesti ono što u zakonu piše te bi trebalo porazmisliti o trećem čitanju”, drži laburistica Nansi Tireli.

“Ukidanje obiteljskih centara nije dobro i to je pogrešna politička odluka”, uvjeren je Josip Salapić (HDSSB) koji poručuje da ne treba ukidati neke prijedloge samo zato što su ih, kaže, donijele neke prethodne vlade.

HDZ-ova zastupnica Nada Murganić rekla je da su se obiteljski centri, čije se ukidanje predlaže, bavili prevencijom i dobro provodili medijaciju. “Centri za socijalni rad ne mogu provoditi medijaciju jer su u sukobu interesa i oni ne mogu biti medijatori”, kaže Murganić.

“Zakon se neće moći ni lako ni jednostavno provoditi i neće ga moći svaki građanin sam do kraja precizno interpretirati”, uvjerena je nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

“Više od 500 zakonskih članaka je ‘piši kući propalo’! Nemoguća je realizacija s obzirom da bi zakon trebao na snagu stupiti već 1. srpnja”, smatra HDZ-ov zastupnik Dujomir Marasović.

HNS-ova zastupnica Sonja Koenig podržala je zakonske odredbe koje ubrzavaju postupak posvojenja no zamjerila je što pravo na posvojenje imaju bračni drugovi, samci ali ne i oni koji žive u izvanbračnoj zajednici. “Pružimo šansu i njima da postanu posvojitelji jer je to humana i zdravorazumska odluka i tom odlukom ćemo pokazati da poštujemo Ustav”, poručila je. Podsjetila je i kako se u odnosu na 2001. broj izvanbračnih zajednica povećao za 52 posto te da taj broj svaki dan raste.

Potrebno je također, smatra Koenig, dopustiti sudu da razvede brak ako jedan od bračnih partnera tvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni.

Koenig se osvrnula i na odredbe koji se odnose na priznanje očinstva maloljetnim roditeljima rekavši kako se zalaže da u postupku priznanja očinstva onih roditelja koji su maloljetni izjava odobrenja njihovih roditelja ne bude odlučujuća.

Kometirajući odredbe kojima se uvodi pravo djeteta da slobodno i samo nakon 14. godine daje pristanak na medicinske zahvate, Željko Reiner (HDZ) se zapitao derogira li se time zakon koji uređuje pobačaj koji je, kaže, ionako liberalan.

SDP-ov zastupnik Peđa Grbin najavio je amandman koji se odnosi na pitanje presumpcije majčinstva.

“Predlažemo da se odredba u zakonu promijeni te glasi da se majkom smatra žena koja je rodila dijete. To je važno iz razloga što je već i sam zakon na više mjesta uredio odnosno omogućio osporavanje majčinstva, a u nekim konkretnim slučajevima i mogućnost da se majkom ne smatra žena koja je dijete rodila”, pojašnjava Grbin.

Grbin je i mišljenja da u situacijama kada između oca djeteta, majke djeteta i majčinog muža postoji puna suglasnost tko su djetetovi roditelji, treba izbjeći vođenje dugih i skupih postupaka te omogućiti tim osobama da, uz zajedničku suglasnost, pred nadležnim tijelom utvrde tko su stvarni roditelji djeteta.

Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš kazala je danas kako stanje obiteljsko-pravne zaštite djece i odraslih članova obitelji pod skrbništvom u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće te da će se novim Obiteljskim zakonom ono sustavno unaprijediti.

“Donošenje novog Obiteljskog zakona rezultat je potrebe za rješavanjem niza problema posebno u odnosu na zaštitu djece od manipulacije tijekom i nakon razvoda braka roditelja.”, kazala je Sporiš predstavljajući taj zakon koji je u drugom čitanju u Hrvatskom saboru.

Jedan od ciljeva donošenja tog zakona je, kaže, i prilagodba instituta razvoda braka načelu sporazumijevanja i premještanju odgovornosti za uređenje obiteljskih odnosa sa sudova i centara za socijalnu skrb na roditelje.

“Stoga se uvode novi oblici izvansudske pomoći u rješavanju konfliktnih obiteljskih odnosa uvođenjem instituta obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije”, kaže Sporiš.

Obvezno savjetovanje je, pojašnjava, postupak kroz koji se bračnim drugovima pruža sustavna stručna pomoć prije formalnog pokretanja sudskih postupaka kako bi se potrebe djece i roditelja najprije sporazumno definirale u obliku plana o roditeljskoj skrbi izvan sudskog postupka, a potom u sudskom postupku provjerile i dobile snagu ovršne isprave.

“Cilj provođenja obiteljske medijacije je postizanje dogovora među roditeljima o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, uz pomoć posebno educiranih obiteljskih medijatora izvan sudskog postupka”, ističe zamjenica ministrice socijalne politike i mladih.

Zakon, kaže, redefinira koncept skrbničke zaštite u pogledu opsega lišenja poslovne sposobnosti, napušta se postojeći institut roditeljske skrbi nakon punoljetnosti jer je, drže u nadležnom ministarstvu, sa stajališta suvremenih shvaćanja zaštite ljudskih prava odraslih osoba s invaliditetom, potpuno neprihvatljivo tretirati odrasle osobe s invaliditetom kao djecu.

Propisuje se, kaže Sporiš, i obveza djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti kao pravilo i to samo u dijelovima u kojima je to doista potrebno za zaštitu prava štićenika, a institut potpunog lišenja poslovne sposobnosti u potpunosti se napušta.

Saborskom zastupniku HDZ-a Željku Reineru nije jasno zašto se nije išlo na izmjene postojećeg zakona koji, tvrdi, ima bolja rješenja za niz stvari.

“Naglasak je trebao staviti na bračno savjetovanje prije razvoda braka kao preventivnu mjeru”, rekao je Reiner zamjerivši kako se zakonom uopće ne radi na očuvanju bračne zajednice.

“Nije nam bio primarni cilj zaštita braka nego zaštita djece”, odgovorila mu je Sporiš.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah