Mreža školskih ustanova ne odgovara stvarnom stanju, prije ulaganja u pojedine školske zgrade ne procjenjuju se troškovi korištenja, održavanja i zaposlenih, s osnivačima se ne utvrđuju izvori financiranja, ne prate se i ne analiziraju troškovi izgradnje, rokovi izvođenja radova i razlozi ‘probijanja’, otkriva izvješće Državnog ureda za reviziju.
Taj je Ured godinu dana analizirao učinkovitost kapitalnih ulaganja u osnovne i srednje škole od 2014. do 2016. godine.
Nakon što je analizirao ministarstva znanosti i obrazovanja te regionalnoga razvoja i fondova EU, 20 županija, 34 grada i Grad Zagreb, Ured je učinkovitim ocijenio kapitalna ulaganja u škole u Čakovcu. Istu ocjenu, uz napomenu da trebaju poboljšati neke stvari, dobili su Ministarstvo regionalnoga razvoja, 20 županija, 32 grada i Grad Zagreb.
Ulaganja u Ministarstvu obrazovanja te u Vrbovcu, Ured je ocijenio djelomično učinkovitim.
Svoje nalaze pobrojao je u 20-ak točaka, a dao je i niz preporuka, među njima i onu da treba ubrzati uspostavu optimalne mreže odgojno-obrazovnih ustanova i ujednačiti uvjete rada u njima, utvrditi rokove i kriterije za ukidanje škola koje privremeno ne rade.
S radom prestalo 70 područnih osnovnih škola jer nema učenika
Kad je riječ o Mreži školskih ustanova, Ured ističe da je Ministarstvo znanosti u siječnju 2014. osnovalo povjerenstvo koje je trebalo do konca ožujka te godine izraditi analizu postojeće Mreže, a do konca lipnja smjernice za izradu nove (izmjenu postojeće) racionalne i učinkovite Mreže, što se nije dogodilo ni do prosinca 2017. kada je obavljao reviziju.
U školskoj 2015./2016. u školama koje su osnovale lokalne jedinice osnovnoškolsko obrazovanje provodilo se u 2666, a srednjoškolsko u 764 objekta, navodi Ured, te podsjeća da osnivači škole mogu biti država, lokalne jedinice te druge pravne ili fizičke osobe.
Od 2014. do 2016. ugasile su se, odnosno prestale su raditi, dvije privatne osnovne i tri privatne srednje škole, pet umjetničkih i glazbenih srednjih škola i jedan centar za rehabilitaciju, nije se ugasila ni jedna škola čiji je osnivač država ili lokalna jedinica.
Prema podacima Ministarstva znanosti, u odnosu na Mrežu, do listopada 2017. privremeno je s radom prestalo 70 područnih osnovnih škola s redovnim programima, jer nema učenika, najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj (13), Primorsko-goranskoj (devet), Karlovačkoj (osam) te Ličko-senjskoj županiji (sedam).
Četvrina područnih škola s manje od 10 učenika
Revizijsko izvješće sadrži brojne pokazatelje o hrvatskim školama i školstvu.
U školskoj 2015./2016. bilo je 907 matičnih i 1243 područne osnovne škole, manje od 200 učenika imalo je 328 (36 posto) matičnih škola, gotovo četvrtina područnih osnovnih škola (296) imala je manje od 10 učenika.
Od 907 matičnih škola, njih 416 (46 posto) radilo je u jednoj smjeni, 468 (51,6 posto) u dvije, a devet škola (0,9 posto) u tri smjene.
Na kraju 2016., imali smo ukupno 2521 školsku zgradu, 911 matičnih, 1248 područnih osnovnih škola te 362 zgrade srednjih škola.
Četvrtina školskih zgrada, njih 617, izgrađeno je do 1945. godine, polovica, 1.241, od 1946. do 1990. godine, 376 ili 15 posto d 1991. do 2017., dok za 287 ili 11,4 posto zgrada nema podataka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
