Ruža Tomašić odlazi u mirovinu: ‘Desni centar mora biti formiran na domoljublju. U HDZ-u je toga sve manje’

Ruža Tomašić
Foto: fah

Nekadašnja pravašica, utemeljiteljica i predsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević, a potom i Hrvatske konzervativne stranke, prije mjesec dana proslavila je šezdeseti rođendan, a u tih se šest desetljeća nakupilo toliko toga. Hrvatska emigrantica u vrijeme Jugoslavije u Kanadu je otišla kada je imala samo 15 godina. Bila je u ono vrijeme politički nepodobna, a njena obitelj proganjana. U Kanadi se školovala za policajku, postala najbolja u klasi u borilačkim vještinama, a potom postala i prva kanadska policajka na motoru, piše 100posto.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prenosimo dio intervjua:

“U zastupničke klupe više ne idem”

Ta su joj znanja donijela i uloge kaskaderke u nekim od najpoznatijih tv serija, uključujući i legendarne Dosjee X. Na poziv prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana vratila se u RH i postala važan dio njegovog osiguranja, da bi se 1992. zbog teške bolesti vratila u Kanadu. Kada se 1998. izliječila, vratila se u zemlju i priključila najprije Hrvatskoj stranci prava, a potom zbog razlaza s Antom Đapićem otišla i stvorila HSP dr. Ante Starčević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Odlazim iz politike. Kada mi završi ovaj mandat ne namjeravam se više vraćati u Europski parlament ili domaću politiku. Gotovo je. Možda budem na listi za europske izbore da pomognem stranci svojim imenom i ostvarenim rezultatima, ali u zastupničke klupe više neću. Idem u mirovinu i vraćam se životu na Korčuli“.

Za ženu koja je u politici čitav život, još od 16. godine kada se učlanila u Hrvatski oslobodilački pokret, a koja je u hrvatskoj politici aktivna već gotovo 20 godina, to je radikalan potez. Status eurozastupnice stekla je na prvim izborima za EP još 2013. godine, kada je po broju glasova bila druga s najviše birača iz Hrvatske, nakon Tonina Picule. Potvrdila ga je još boljim rezultatom na redovnim izborima 2014. Prije toga bila je saborska zastupnica u Hrvatskom saboru. Logično je pitanje, koje su razlike u radu u našem i Europskom parlamentu.

“Rad u EU puno je teži nego u Saboru”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„U Hrvatskom saboru mnogo je lakše raditi“, kroz smijeh govori Ruža Tomašić. Kaže kako se na Markovom trgu zastupnici ne moraju ni približno pripremati kao što to čine u Europskom parlamentu.

„Dođeš, kažeš nekoliko rečenica, javiš se par puta kako bi osvojio ‘bodove’ i stekao titulu najaktivnijeg saborskog zastupnika i to je to. Ne moraš uopće toliko mnogo znati o temi o kojoj pričaš. Sve je površno, znaš sve o svemu, a ništa ne znaš. U Saboru je manje i zakonodavnog rada. U EP-u stvari su puno drugačije. Rad u odborima ima veći značaj, više je tema, puno pripremanja rasprava, lobiranja i zapravo je sve puno ozbiljnije i zahtjevnije. Tamo se radi po cijele dane“, otkriva nam Tomašić.

U Bruxellesu ju je ipak nešto razočaralo, a to je što u svemu zadnju riječ ima Europska komisija. Nakon toliko truda, rada i rasprava, na kraju je ipak EK ta koja odlučuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„U Hrvatskoj bi to i očekivala, jer zna se da kod nas zapovijedi dolaze iz Banskih Dvora, a Sabor ih samo izvršava. Tuđman je govorio da će iznad Sabora biti samo Bog, no ispalo je da je iznad Sabora predsjednik Vlade, a tek onda Bog. A čini mi se da i Bog pomalo diže ruke od nas. Ovdje očekujete takav odnos prema predstavničkom tijelu, no nisam mislila da me to čeka i u Europi. Komisiju, za razliku od zastupnika, nije izabrao narod, a ona se ponaša kao da je jedina mjerodavna“, kaže Tomašić za 100posto.hr.

Kaže kako je i na europskoj sceni itekako prisutna politička trgovina. No, za razliku od Hrvatske, ne trguje se foteljama nego – utjecajem. Tako, otkriva, lobisti Europske komisije obilaze zastupnike i pregovaraju o pojedinim odlukama. „Ako ti meni glasaš za ovo, mi ćemo poduprijeti ono tvoje“, otprilike je slogan pod kojim djeluju. Tomašić to nervira.

„Skupa je to igra koju plaćaju građani EU. Toliko dnevnica, zasjedanja, rasprava, putnih troškova – a sve da bi se na kraju iza zatvorenih vrata trgovinom krojila finalna rješenja“, kaže.

Ponosna je, kaže, što za vrijeme provedeno u Europskom parlamentu može reći da nije radila ni po čijoj direktivi, već isključivo živjela svoje stavove, kako privatne tako i političke. Angažirala se na pomoći ribarima, lokalnim akcijskim grupama, malim poduzetnicima i poljoprivrednicima, razvoju lokalnih sredina…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O HDZ-u

„Desni centar mora biti formiran na čovjekoljublju, domoljublju i bogoljublju. U HDZ-u je toga sve manje. Pa i osnivači Europske unije, na koje se često pozivaju, bili su upravo ljudi s takvim vrijednostima. To je bio desni centar, kršćanska demokracija. Ako su to vaši temelji, onda nećete uzimati, tolerirati i sakrivati one koji uzimaju, nećete uhljebljivati svoje ljude na račun poštenih radnika i građana nego ćete raditi ono što je dobro za Hrvatsku i sve njezine ljude“, kaže.

Sina su joj pretukli, a kćer udario auto

Po povratku na Korčulu, Ruža Tomašić veliku je pažnju javnosti privukla svojom borbom protiv dilera narkotika na otoku. Tada je i njezina obitelj izložena brojnim prijetnjama, no akcija je urodila plodom i dio je glavnih trgovaca narkotika, uključujući i javnosti najpoznatijeg Jakšu Cvitanovića Cvika, spremljen iza rešetaka. Tomašić kaže kako su rezultati njezine borbe s dilerima itekako vidljivi na Korčuli.

„Nekoliko puta nam je došlo pismo s prahom, dolazili su liječnici, policija. Sin mi je pretučen. Kćer je automobil udario u Splitu, nikad se nije saznalo tko stoji iza toga. Prijetnje su bile naša svakodnevica, ali moja obitelj se uz mene, pa i uz moj posao dok sam bila policajka, na te stvari donekle privikla“, govori nam Ruža Tomašić.

Ostatak interjvua možete te pročitati na 100posto.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.