Sporovi oko teritorija u Europi nisu rijetkost. Zbog teritorija su se kroz povijest vodili mnogi ratovi, a ni današnje vrijeme nije iznimka ako pogledamo rusku agresiju na Ukrajinu. Neriješene granice ponegdje su zanemarive, a negdje pak izazivaju veće netrpeljivosti. Među državama s najviše neriješenih teritorijalnih sporova našla se i Hrvatska.
Hrvatska se spori s gotovo svim svojim susjedima. Sa Slovenijom se spori i na moru i na kopnu, a sporna su pitanja granica i prema Bosni i Hercegovini, Srbiji te Crnoj Gori. Jedino na Mađarskoj granici hrvatska nema teritorijalno neriješenih pitanja.
Problemi s BiH
Što se tiče granice s Bosnom i Hercegovinom sporna su područja kod Hrvatske Kostajnice te morski grebeni Mali i Veliki Školj kod Pelješca.
Hrvatska s BiH ima potpisan ugovor o granici, još iz doba predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. Sporazum je ratificiran u BiH parlamentu, no u hrvatskom Saboru nije. Hrvatska je naknadno pronašla dokumente koji pokazuju da su dva otočića, Veli i Mali Školj, te vrh poluotoka Kleka hrvatski, iako su u originalnom dokumentu pripali BiH. Hrvatska je posljednji puta pokušala ratificirati sporazum 2012., za vrijeme vlade Zorana Milanovića, neposredno prije ulaska Hrvatske u EU, no taj je pokušaj propao.
>BiH prijeti arbitražom kao krajnjim rješenjem za “slučaj Pelješki most”?
S BiH je problematična točka na Uni kod Hrvatske Kostajnice. Sporazumom koji su potpisali Tuđman i Izetbegović predviđeno je da na tome dijelu granica ide kanalom Unčice, čemu se protive vlasti Republike Srpske. Oni žele da granica ide sredinom rijeke Une.
Piranski zaljev ili Savudrijska vala?
Hrvatska se zbog teritorija spori i sa Slovenijom. Najpoznatiji je svakako slučaj Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale.
Hrvatska je smatrala da se granica u Savudrijskoj vali treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenjujući crtu ekvidistance. Slovenija je s druge strane tvrdila da cijeli zaljev pripada njoj, da su to njezine unutarnje vode, da je ona za vrijeme bivše Jugoslavije nadzirala cijeli zaljev i da se stoga treba primijeniti načelo uti possidetis juris, koje znači da svaka strana treba zadržati za sebe ono što je ranije imala, objavio je pravni portal IusInfo.
>Savudrijska vala – kako je pomicana granica na štetu Hrvatske
Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije 2017. odlučio je da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu (junction) svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, te da joj pripadaju tri četvrtine Savudrijske vale. Prethodno je odlučeno da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji. Vlada Republike Hrvatske izjavila je da arbitražna odluka ni na koji način ne obvezuje Hrvatsku i da je Hrvatska neće primijeniti.
>Pročitajte nekoliko činjenica koje niste znali o Savudrijskoj vali i ribarima koji ribare u njoj!
Osim razgraničenja u Piranskom zaljevu, Hrvatska se sa Slovenijom spori oko nekoliko točaka južno od rijeke Dragonje, na vrhu Sveta Gera te na području rijeke Mure.
Sporovi sa Srbijom
Na granici sa Srbijom također je nekoliko neriješenih pitanja, a najpoznatiji su slučajevi Šarengradske i Vukovarske ade. Iako katastarski pripada Hrvatskoj, zbog neriješenog pitanja državne granice između Hrvatske i Srbije, Šarengradska ada od 1991. i agresije na Hrvatsku nedostupna je mještanima Šarengrada i sa svojih oko 900 hektara predstavlja „ničiju zemlju“ usred novog i starog toka Dunava.
Uz Šarengradsku i Vukovarsku adu, problem su i teritoriji u općinama Sombor, Apatin i Bačka Palanka, ukupno oko oko 10.000 hektara na lijevoj obali Dunava, te oko 1.000 hektara na desnoj obali, u Hrvatskoj.
>Lozo na Šarengradskoj adi: Ovo je hrvatsko tlo iako Srbija to ne priznaje
Stajalište Hrvatske temelji se na međunarodnom pravu, uključujući i mišljenje arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991. godine (Badinterova komisija) – prema kojem su granice bivših republika SFRJ danom osamostaljenja novih država postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom.
>Kako odluka o Savudrijskoj vali može utjecati na razgraničenje Srbije i Hrvatske na Dunavu?
“Bivša međurepublička granica (danas međudržavna granica) između Hrvatske i Srbije, kako u Srijemu tako i na području rijeke Dunav (Kenđija, Karapandža, Šarengradska ada, Vukovarska ada, područje u blizini Apatina), bila je i jest precizno utvrđena i proteže se rubnim granicama katastarskih općina koje su ujedno bile i vanjske granice administrativno-teritorijalnih jedinica svake republike”, objasnilo je Ministarstvo još prije nekoliko godina.
Privremeni sporazum s Crnom Gorom
Na jugu, na 20-ak kilometara granice s Crnom Gorom, Hrvatska se spori oko Prevlake, poluotoka u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji. Dvije zemlje su sklopile Privremeni sporazum 2002. godine.
Hrvatskoj je pripao kopneni dio Prevlake odnosno rt Oštro i uzak pojas mora uz Prevlaku a Crnoj Gori ostali dio ulaza u Boku kotorsku, prenosi Deutsche Welle. Iako je trebao biti privremen, sporazum se održao do današnjih dana.
Izvor: narod.hr
