Kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske ispred stranke Dom i nacionalno okupljanje Branka Lozo posjetila je danas Šarengradsku adu gdje je poručila kako je taj riječni otok na Dunavu nedaleko Iloka hrvatsko tlo, iako srpska strana to ne priznaje.
“Šarengradska ada lokalnim stanovnicima, ali i cijeloj Hrvatskoj predstavlja veliki neriješeni problem sa susjednom Srbijom.
Još od vremena Domovinskog rata po izvješćima Badinterove komisije ovo tlo je bilo hrvatsko kao što je to bilo vjekovima bez obzira što je krajem 19. stoljeća prokopan kanal Dunava i time nastala ada”, kazala je Lozo.
Poručila je kako pitanje Šarengradske ade treba riješiti upravo sada u trenutku kada Srbija želi postati članicom Europske unije.
“Ovo je prilika za Hrvatsku da nadoknadi sve ono vrijeme dosadašnjih Vlada, predsjednika i premijera koji nisu riješili ovo pitanje”, rekla je Branka Lozo koja je zajedno s predsjednikom stranke, Mariom Radićem prošetala Šarengradskom adom na koju su je čamcem prevezli šarengradski ribari.
Predsjednik stranke Dom i nacionalno okupljanje Mario Radić dotaknuo se Erdutskog sporazuma na koji se, kako je rekao, neprestano poziva srpska strana tvrdeći kako je on još uvijek u primjeni i mora ga se poštivati.
“A kada se već pozivaju na Erdutski sporazum valja ponoviti da je sastavni dio toga sporazuma i odredba koja kaže kako sredinom Dunava prolazi privremena granica između Srbije i Hrvatske. Hajmo, riješit onda i ovaj problem na način da vratimo Hrvatskoj njezine teritorije, a onda ćemo dalje proširivati manjinska prava”, kazao je Radić.
>Pobačaj, LGBT propaganda…: Donosimo stavove predsjedničkih kandidata o ključnim ideološkim pitanjima
Iako katastarski pripada Hrvatskoj, zbog neriješenog pitanja državne granice između Hrvatske i Srbije, Šarengradska ada od 1991. i agresije na Hrvatsku nedostupna je mještanima Šarengrada i sa svojih oko 900 hektara predstavlja „ničiju zemlju“ usred novog i starog toka Dunava.
Upravo oko tog njezinog položaja, između novog i starog toka Dunava, i najviše se lome koplja čiji je taj komad zemlje nastao 1892. kada su austrougarske vlasti odlučile kako dunavska krivina prije prilaska Šarengradu predstavlja problem za plovidbu brodova te su u dužini od 12 kilometara, od Opatovca do Šarengrada, prokopale kanal u koji su potom usmjerene dunavske vode, a tadašnji dio kopna pretvorile u riječni otok.
“Područje ove naše ade oduvijek je pripadalo desnoj obali Dunava. I u katastru se Šarengradska ada vodi kao područje koje katastarski pripada Hrvatskoj”, kazao je Pero Ćorić, predsjednik Mjesnog odbora Šarengrada koji je kandidatkinju za predsjednicu Republike, Branku Lozo upoznao s povijesti toga riječnog otoka..
