S prvim danom ove godine na snagu je stupilo niz zakonskih novina iz područja gospodarstva, financija i poreza pa će tako radnici koji dobivaju minimalnu plaću dobiti 131 kunu veću neto plaću. Građani će manje plaćati državi pri kupnji rabljenih automobila, a lokalnim će jedinicama pripasti sav prihod od poreza na dohodak, javlja HRT.
U Hrvatskoj oko 76.400 radnika prima minimalnu plaću, a zakonskim je izmjenama minimalna plaća u bruto iznosu povećana za 163 kune, na 3439 kuna, odnosno u neto iznosu za 131 kunu, na 2752 kune. Zakonske su izmjene precizirale i da u minimalnu plaću ne ulaze povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Iz Ministarstva financija najavili su i da 2018. donosi daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Tako se s osnova promjena u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak oko 266 milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila oko 450 milijuna kuna.
S početkom 2018. na snagu će stupiti i neke odredbe Zakona o porezu na dohodak prihvaćene u paketu porezne reforme potkraj 2016., primjerice dostava porezne kartice elektroničkim putem ili sužavanje kruga uzdržavanih članova obitelji za koje se može dobiti porezna olakšica. Od početka ove godine, naime, uzdržavanim članovima obitelji smatrat će se djeca, roditelji i bračni drugovi (kao i izvanbračni drugovi, životni i neformalni životni partneri), djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Porezna olakšica tako se više neće moći dobiti za roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke i praunuke, maćehe ili očuhe i sl.
Novine u sustavu poreza na dohodak donose i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, a prema kojima se, primjerice, trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada. Također, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada više se neće smatrati ni bezalkoholni topli i hladni napici koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima tijekom radnog vremena, a prag za određivanje godišnjeg iznosa plaće u naravi, kao što su npr. bonovi, podignut je s 400 na 600 kuna.
Od 2018. prihod od poreza na dohodak, uključujući prihod od tog poreza po osnovi kamata na štednju, u cijelosti će ići lokalnim jedinicama, predviđa novi Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prema novoj raspodjeli, općine odnosno gradovi u ukupnom prihodu od poreza na dohodak sudjelovat će sa 60 posto, županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je 6, a za fiskalno izravnanje 17 posto.
Ako neka lokalna jedinica zbog novih zakonskih pravila bude u nepovoljnijem položaju odnosno ako joj prihodi zbog toga budu manji nego do sada, država će kompenzirati to smanjenje – izravno iz državnog proračuna i u potpunosti 2018., 2019. i 2020. godine, 2021. kompenzacija bi bila 60 posto, a 30 posto u 2022.
S početkom 2018. na snagu je stupio i novi Zakon o reviziji, koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti.
Na snazi je od danas i novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, čije su novine vezane i uz ograničavanja u poslovanju s gotovinom. Tako pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj neće smjeti primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000 kuna (do sada 105.000 kuna).
Novine su predviđene i u zakonskoj regulativi usluga u turizmu, jer je s 1. siječnja na snazi i novi Zakon o pružanju usluga u turizmu. Jedna od većih novosti u odnosu na postojeći zakon je i propisivanje načina pružanja usluga zdravstvenog turizma. Naime, proširuje se krug pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu pa se tako, uz specijalne bolnice i lječilišta, pružanje tih usluga omogućava i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti te samostalno zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu, u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.
Motorna vozila
Građani će, od početka godine manje plaćati državi pri kupnji rabljenih automobila. Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila trošarina na rabljene automobile, koja se do sada plaćala u visini pet posto vrijednosti automobila, zamijenjena je upravnom pristojbom. Ta će pristojba ovisiti o snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti vozila, a procjenjuje se da će u pravilu biti upola manja od dosadašnje trošarine.
I prijenos vlasništva pri kupnji rabljenih vozila bit će znatno jednostavniji i obavljat će se na jednome mjestu, u tijelu mjerodavnom za registraciju gdje će se plaćati i upravna pristojba.
> Novi prometni propisi: Konačno ukinut prvi tehnički pregled
Iz Ministarstva financija najavili su i kako bi se sredinom siječnja mogle dogoditi i promjene u oporezivanju pri nabavi novih automobila. Najavljeno je, naime, donošenje uredbe prema kojoj bi od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti trebala biti izuzeta vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna.
Povoljnije će automobile moći nabaviti i poduzetnici u sustavu PDV-a. Naime, još potkraj 2016. prihvaćene su izmjene Zakona o PDV-u, koje od početka 2018. omogućuju poduzetnicima u sustavu PDV-a da odbiju 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nabavne vrijednosti do 400.000 kuna.
