Saborski klubovi podržali su u petak prošlogodišnje izvješće o radu Hrvatske zaklade za znanost, ali i upozorili na sramotno mala ulaganja u znanost od svega 0,84 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Dario Vretenar uvodno je izvijestio da je Zaklada u 2016. primila uplate iz državnog proračuna u iznosu od 109 milijuna kuna. Zaklada je vrednovala 402 projektna prijedloga, kontaktirano je 3034 međunarodnih recenzenata, 170 projekata prihvaćeno je za financiranje, praćen je znanstveni rad na 449 projekata, obrađeno je 321 periodično izvješće, a 14 projekata je završeno.
> Dr. sc. Beata Halassy: Odgovor kritičarima – kako funkcionira Hrvatska zaklada za znanost?
Vretenar je istaknuo da je Zaklada lani postigla najbolje rezultate od svog osnutka, ali i dalje djeluje u iznimno teškim uvjetima, posebice zato što Hrvatska nedovoljno ulaže u obrazovanje i znanost.
“Izvještaj je istodobno i odličan i užasan”, ocijenila je Vesna Pusić (Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a). Odličan je jer dobro pokriva teme i područja, a užasan jer izvještava o stanju u znanosti, kazala je Pusić istaknuvši da izdvajanje 0,84 posto BDP-a za znanost nikako nije dostatno. Smatra da bi Hrvatska trebala izdvajati i više od 3 posto BDP-a, koliko je prosjek u EU, kako bi ulovila korak.
Naročito dramatičnim ocijenila je komparativne podatke za Hrvatsku u odnosu na druge nove članice EU-a, po kojima su samo Bugarska, Rumunjska i Hrvatska smanjile financiranje znanosti u zadnjih 10 godina.
Dramatična nesposobnost u zadržavanju mladih znanstvenika
Dramatičnim drži i što je Hrvatska na 137 mjestu od 148 država po sposobnosti zadržavanja mladih znanstvenika i na 141 mjestu po privlačenju talenata. “To zahtjeva krizni plan ili hajdemo se ostaviti znanosti”, poručila je.
Neka Vlada pretvori znanost i obrazovanje iz gubitnika u dobitnika, poziva Željko Jovanović (Klub SDP-a), koji hvali izvješće Zaklade i ističe da je postotak od 0,84 posto BDP-a za znanost daleko od cilja zacrtanog u Strategiji znanosti i obrazovanja od 1,4 posto BDP-a do 2020.
Marko Sladoljev (Klub Mosta) predložio je da se uzmu sredstva političkim strankama kako bi se dalo Zakladi. “Hrvatska znanost je iznjedrila Sumamed, a hrvatski političari Agrokor. Pametnome dosta”, rekao je.
Miroslav Tuđman (Klub HDZ-a) smatra da bi se Zaklada trebala pozabaviti procjenama politika i strategija jer, tvrdi, i da se tri puta povećaju sredstva za znanost to neće imati neposredne posljedice na gospodarski razvoj Hrvatske. Razlog tome vidi u nepovezanosti znanosti s realnim sektorom.
Ulaganje u znanost daje puno veći povrat od ulaganja u infrastrukturu, naglasio je Branimir Bunjac (Klub Živi zid i SNAGA). “Mladi obrazovani ljudi s velikim znanjem rade fizičke poslove, popravljaju bicikle, postavljaju knauf ploče… to je porazna slika našega društva i znanosti, da nemamo za znanost, a imamo za borbene lovce”, kazao je i pozvao vladajuće da ulože napore u poboljšanje stanja u znanosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa