Ukupna izravna ratna šteta u Hrvatskoj još odavno je procijenjena na 236 milijardi kuna, odnosno danas oko 32 milijarde eura koje bi Srbija trebala platiti. No, pitanje ratne odštete u Hrvatskoj još nije riješeno. Još 1996. dogovoreno je da će u roku od 30 dana Srbija i Hrvatska osnovati zajedničko povjerenstvo i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. No, 27 godina nakon to se još nije dogodilo.
Pitanje ratne odštete aktualizirao je stručnjak za ustavno pravo dr. Mato Palić podsjetivši na sporazum koji se – nije dogodio.
“Jednom davno koncem 1996. godine Republika Hrvatska je s tadašnjom Jugoslavijom zaključila sporazum o normalizaciji odnosa u kojem stoji kako će se u roku od 6 mjeseci zaključiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu ili nestalu imovinu. Prošlo je punih 27 godina i sporazuma nema. U biti radi se o pitanju ratne odštete. Zašto smo to zaboravili? Obnova ratom razrušenih područja je plaćena iz državnog proračuna novcem poreznih obveznika. Radi se o ogromnim iznosima kojih se Hrvatska odrekla u korist agresorskih susjeda”, napisao je Palić.
Kolika je ratna odšteta?
Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1999. iznosila je preko 236 milijardi kuna, što je bilo 65 milijardi DEM, a danas oko 32 milijarde eura.
Ratna odšteta u izdvojenim sektorima procijenjena je na oko: 37 milijardi kuna u gospodarstvu; 9 milijardi za društvene djelatnosti; 3 milijarde za kulturna i prirodna dobra; 47 milijardi za dobra građana, 54 milijardi za troškove; 80 milijardi rata te 7 milijardi za troškove neodržavanja dobara. S druge strane, prema dokumentu koji su 2006. objavili Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, neizravna ratna šteta, tj. izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama, bila je veća od 36 milijardi kuna, s godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi.
>Kolika je ratna šteta koju je Hrvatska pretrpjela u velikosrpskoj agresiji?
>Mlinarić: Hrvatski diplomati i Plenković od sebe rade veličine, a logorašima i silovanim ženama još uvijek nije isplaćena ratna odšteta
Sporazum koji nije ugledao svjetlo
Ni, do danas šteta nije isplaćena. Kao što i Palić podsjeća Srbija i Hrvatska su 23. kolovoza 1996. u Beogradu sklopile Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. Tim sporazumom u čl. 7. st. 1. utvrđeno je da će ugovorne strane osigurati uvjete za slobodan i siguran povratak izbjeglica i prognanika u njihova prebivališta ili u druga mjesta koja slobodno izaberu. Ugovorne strane osigurat će tim osobama vraćanje u posjed njihovu imovinu, odnosno pravičnu naknadu, piše Zajednica povratnika Hrvatske.
>Guido Hornik: Smijemo li pitati i znati do kada će Vlada šutjeti o naplati ratne štete?
Osim toga prema članku 7. tog sporazuma, Hrvatska i Srbija obvezale su se u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo s po tri predstavnika, a u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu tog Sporazuma o normalizaciji odnosa sklopiti novi sporazum o naknadi za svu uništenu oštećenu ili nestalu imovinu. No, čini se da su obje strane na to zaboravile.
Štetu koju su joj nanijele agresorske vojske upravljane iz Srbije, Hrvatska je do sada sama rješavala. Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2011. – 2016.) Branko Grčić 2012. godine kazao je Hrvatska od završetka rata za otklanjanje njegovih posljedica uložila pet i pol milijardi eura vlastitih sredstava, prenio je Dnevnik.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa