Kolika je ratna šteta koju je Hrvatska pretrpjela u velikosrpskoj agresiji?

Foto: snimka zaslona

Kada je prije godinu dana srpski predsjednik Aleksandar Vučić bio u službenom posjetu Hrvatskoj spominjalo se i pitanje ratne odštete. Otada je pitanje ratne odštete palo u zaborav, a točno godinu dana kasnije, odnosno 13. veljače, u Hrvatsku je došla srbijanska ministrica pravosuđa Nela Kuburović, te pitanje ratne odštete ponovno nije pokrenuto, što je i potvrdio hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Hoće li Vlada premijera Plenkovića pokrenuti to pitanje ne zna se, no kada se govori o ratnoj šteti malo je poznato da je nju izračunao pokojni general Slobodan Praljak.

Andrija Hebrang: ‘Do podataka o ratnoj šteti došla je stručna skupina koju je oformio Praljak’

O ratnoj šteti detaljno je govorio dr. Andrija Hebrang, bivši ministar u HDZ-ovoj javnosti te je otkrio kako je za njen izračun odgovorna stručna skupina koju je oformio danas pokojni general Slobodan Praljak.

“Bila je, sjećam se, jedna vladina komisija koja je izbacila tragikomičan podatak da je srpska agresija nanijela Hrvatskoj štetu između 40 i 60 milijarda dolara. Računali su samo izravnu štetu, ali neizravna je daleko veća. Ne smije se u obzir uzeti samo vrijednost objekata srušenih srpskim granatama. Što je s BDP-om koji osam godina, zbog rata, nije rastao nego padao? U ratu smo izgubili između sedam i devet godišnjih BDP-a. Do tog je podatka došla je jedna stručna, nevladina skupina koju je oformio Slobodan Praljak, čovjek koji je imao brojne interese.

>Višnja Starešina o presudi u Haagu: ‘Na sud su vršeni veliki ruski pritisci da se s Karadžića i Mladića skine krivnja’

Moje je područje u skupini bilo izračun šteta u sektoru zdravstva, a, naravno, pratio sam i što su ostale kolege utvrdile u svojim resorima. Uglavnom, ukupna ratna šteta, izravna i neizravna, iznosi 250 milijarda dolara. To je logična cifra, pa samo smo, zato što osam godina, zbog srpskih tenkova, skoro da nije bilo turizma izgubili barem 40 milijarda dolara. Bez koliko smo tek investicija ostali jer strani poduzetnici nisu htjeli ulagati u ratnu Hrvatsku i danas smo po razvoju pri dnu EU?”, istaknuo je dr. Hebrang u intervjuu za Novi list.

Ante Nazor i Ljubo Jurčić potvrdili brojke generala Praljka

Ulogu i točnost brojke koju je iznio general Slobodan Praljak potvrdili su prošle godine povjesničar Ante Nazor i ekonomist Ljubo Jurčić u Otvorenom:

Ako se zbroje i neizravni gubici, tj. i oni nastali posljedicom rata u Hrvatskoj, onda ratna odšteta iznosi oko 252 milijarde dolara, tj. onoliko koliko je jednom izračunao pokojni general Praljak, rekao je Ante Nazor. Podržava susret predsjednice Grabar-Kitarović i predsjednika Vučića, ali nema očekivanja, naročito zato što, kaže Nazor, često prevlada poslovica da vuk dlaku mijenja, ali ćud ne. Govorio je o broju stradalih i nestalih tijekom Domovinskog rata, kao i o stambenim štetama. Poginulo je oko 22 tisuće hrvatskih građana, a 183 tisuće stambenih objekata je stradalo.

U tom kontekstu govorio je i Ljubo Jurčić koji je istaknuo da postoji statička odšteta koja se odnosi na štetu tijekom rata, ali i da postoje posljedica rata na imovinu, dohodak i broj zaposlenih; te da prema tom izračunu je brojka do koje je došao pokojni general Praljak točna. “Tijekom Domovinskog rata, 300 tisuća ljudi izgubilo je posao, a ako se uzme da je tridesetak tisuća eura prosječna proizvodnost po radniku godišnje, dođe se do te brojke”, objasnio je Jurčić.

Što omogućuje ratnu odštetu?

Sporazum o normalizaciji iz 23. kolovoza 1996. u Beogradu, članak 7. tog Sporazuma govori da se u roku od 6 mjeseci treba sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu štetu Republici Hrvatskoj, potvrđujući izrijekom mogućnost govora o ratnoj odšteti s obzirom:

da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju,
da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga

Kao europarlamentarac Davor Ivo Stier podsjetio je povjerenika za proširenje Štefana Fülea 2014., upravo kada je Srbija otvarala pristupne pregovore s EU-om, na nepoštivanje Sporazuma o normalizaciji odnosa i pritom apostrofirao članak 7.

Što je o iznosu ratne štete kazala Državna revizija 2006. godine?

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument s točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosi 236 431 568 000 kuna ili oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura.

Inače, u Domovinskom ratu Hrvatska je imala 13.583 poginulih i nestalih te 37.180 ranjenih. Krajem 1991. Hrvatska se brinula o 550 tisuća prognanika i izbjeglica, a taj je broj 1995. bio 386 tisuća ljudi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr