Satovi, automobili, vile, jahte: Što su sve naši političari pokušali zatajiti?

Zagreb, 23.08.2018 - Održana je 20. sjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. foto HINA/ Tomislav PAVLEK /tp

Posljednjih dana novinske stupce pune kokošinjci ministra  Lovre Kuščevića koji su čudom postali vile s bazenima: To je samo posljednja u dugom nizu afera HDZ-ovih, ali i SDP-ovih i drugih dužnosnika koji, riječima Lovre Kuščevića, imaju toliko nekretnina da se ni sami u tome ne snalaze. Pa podsjetimo na neke od njih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prošlog mjeseca je aktualna bila kuća ministra Tomislava Tolušića. On ju je u imovinskoj kartici prijavio kao prizemnicu veličine 153 kvadrata, dok su novinari iskopali da se u katastru objekt vodio kao 330 kvadrata. Odakle razlika posve je razvidno iz fotografija – uz glavni objekt na zemljištu postoji i pomoćni, za kojeg ministar tvrdi da ne treba ući u imovinsku karticu i da mu je rečeno da u karticu upisuje samo neto stambenu površinu, dok pak mediji i većina stručnjaka i mjerodavnih osoba koje su konzultirali govore da bi trebala ući bruto površina, i to zajedno s pomoćnim objektom za kojeg ministar tvrdi da se u njemu roštilja – iako se na fotografiji vidi da i taj objekt ima zavjese i klimu, i djeluje kao kuća u kojoj netko stanuje.

Tolušić je od Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, radi kojeg i postoje te kartice – njihov je primarni cilj utvrditi postoji li sukob interesa, a ne kako su se političari obogatili –  zatražio uputu o tome koje podatke treba unijeti u imovinsku karticu, a čim dobije odgovor, tako će i postupiti, kaže ministarstvo, a koliko ima u vlasničkom listu se ne zna jer upis u gruntovnicu još traje.

Mercedes Gabrijele Žalac

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A nedavno se na tapeti našla ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, zbog unajmljenog Mercedesa koji je bio parkiran ispred njene kuće, a za kojeg su novinari saznali da ga, prema iskazima susjeda, vozi ministričin suprug, inače vlasnik automehaničarske radionice, dok je pak ministrica tvrdila da je auto u najmu njenih roditelja.

Ovo su samo noviji slučajevi. Što možemo zaključiti iz njih? Prvo, da imovinske kartice za državne dužnosnike nisu previše pomogle smanjenju korupcije – dužnosnici sami upisuju imovinu, sami procjenjuju njenu vrijednost. Logično bi bilo da upisuju imovinu, kvadraturu nekretnina i slično, a da vrijednost procijeni netko tko se time bavi (jer čak i ako ne želite varati, nije nužno da znate dobro procijeniti tržišnu vrijednost nečeg što imate).

Indikacija kriminala ili medijska hajka?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U vezi ova dvaslučaja, teško je bilo što zaključiti. Je li ministrica Žalac nešto muljala, stoji li iza Mercedesa nešto nelegalno, neki tajni dogovor? Mediji su odmah iskopali da je Jolly, tvrtka koja renta taj Mercedes i koja je ujedno glavni zastupnik Mercedesa, dobila posao na natječaju za nabavu gradskih autobusa u Splitu, koji je financiran sredstvima EU, i poveselili se da su ulovili medijima mrsku ministricu s prstima u pekmezu. No, konstrukcija nije držala vodu jer niti je njeno ministarstvo raspisalo natječaj, niti je odlučivalo o nabavi, a niti su sredstva išla preko njega (da, sredstva su iz EU, ali nisu išla preko ministarstva Gabrijele Žalac nego je stvar izravno financirana preko Butkovićevog ministarstva koje je povuklo sredstva). A i to  da netko kupi Mercedesove autobuse nije nimalo čudno, i ne upućuje na korupciju, to je standardni izbor.

S jedne strane imamo činjenicu da je ministrica vjerojatno nešto muljala jer je trebalo neko vrijeme da se u obitelji dogovore čiji je auto i tko ga vozi, i općenito da usklade priču; s druge, imamo malicioznost medija koji su se trudili pod svaku joj cijenu nešto smjestiti, iako je njen suprug privatnik, vlasnik automehaničarske radnje a roditelji su bogati pa nema razloga da si ne bi mogli priuštiti dobar auto. No o čem se točno radi očito nećemo saznati nikad.

Ministar Tolušić je on svoju kuću gradio na svom zemljištu.  Koji bi uopće bili razlozi za umanjenje kvadrature? Vidjet ćemo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaboravila promijeniti brod

Nedavno je državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac prijavljena Povjerenstvu jer nije prijavila gliser Jeanneau Leader 805, iz 2000. godine, koji je u vlasništvu njezina supruga. Ali je zato navela da posjeduje brod Damor 700 iz 2008. vrijedan 260.000 kuna. Ispalo je, prema riječima Brnjac, da se radi ipak samo o tome da nije promijenila podatke nakon što je suprug prodao stari i kupio novi gliser: “Riječ je o mojoj pogreški. Moj suprug nema dva broda. Brod koji je naveden u imovinskoj kartici (Damor 700) lani je prodan i za isti iznos, za 260.000 kuna kupljen je gliser (Jeanneau Leader 805) koji nije naveden u kartici. Ispričavam se, jednostavno sam zaboravila zamjenu broda navesti u kartici. Iz računa o kupoprodaji lako se može provjeriti da je riječ o brodovima identične vrijednosti”, rekla je za Jutarnji. Zaboravila je i ukloniti ranije prodanu Lanciu.

Zaboravljiva Anka Mrak Taritaš

Iako su imovinske kartice dosta relativan pokazatelj, ipak su korisne. No valja primijetiti da se ni prema sukobu interesa ni prema imovinskoj kartici sviju mediji ne odnose baš jednako. Dok je realno minoran slučaj Nikoline Brnjac popraćen dosta negativno, a naročito slulajevi Tolušića, Marića, i naročito Žalac, mediji su bili puno benevolentniji prema zaboravljivosti Anke Mrak Taritaš. Ona je čak i kažnjena s 3.000 kuna jer je zaboravila u imovinskoj stan od 73 kvadrata i garažu u Zagrebu. Doduše, tu se radilo o nečem što je ona davno darovala starijem sinu, pa kad je ovaj stekao drugu nekretninu vratio je stan njoj a ona ga darovala dalje mlađem, pa se radi samo o tehničkom propustu, ali svejedno, trebala ga je prijaviti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ozbiljniji je drugi slučaj za koji je prijavljena, kad je imenovala samu sebe predsjednicom ispitnog povjerenstva za polaganje stručnog ispita, i za to u četiri godine dobila 40.000 kuna, što nije prijavila u imovinskom kartici.

Povlašteni kredit za Petrova

Božo Petrov je pak zaboravio u imovinsku karticu upisati novu kuću koju je sagradio, vrijednu oko 120.000 eura, građenu dijelom povlaštenim kreditom državnog APN-a uz 1 do 3 posto kamata i pozajmicom od nadbiskupa Vidovića, koji mu je ujedno rođak. Ovdje valja primijetiti da je Petrov prijavio brata i ženu na istu adresu kako bi dobio još povoljniji kredit što mu je odbijeno.

2016. je pak otkriveno da je saborska zastupnica Romana Jerković (SDP) u svoju imovinsku karticu zaboravila upisati nekretninu koju je krajem 2014. njezin suprug Jadranko Barišić za 693 tisuća kuna kupio od Grada Umaga. A 2011. je otkriveno da je tadašnji potpredsjednik Vlade Domagoj Milošević zaboravio upisati čak 12 garaža u nju. To doduše nije tako čudno kad se zna da je on bio i vlasnik 15 stanova, koje je uglavnom kupio za iznajmljivanje, od kojih je 12 kupio s garažama, u istoj zgradi, samo je zaboravio upisati i garaže.

E sad tu dolazimo do toga – da je Milošević bio bogat. Kao i Sanader, kad je ušao u politiku – ili je bar za sebe tvrdio da je bogat. Ljudi su tada vjerovali da netko tko je bogat neće biti “gladan” i krasti, pokazalo se pogrešno. Uostalom, Sanader je rođen kao splitska teška sirotinja, i glad za novcem je vjerojatno ostala zauvijek. Sanaderovo bogatstvo nije bilo malo, kad se sve sabere, od slika do nekretnina i oldtimera. A u imovinskoj kartici mu se našao i stari Renault 8!

Nestali Sanaderovi satovi

Njegova posljednja imovinska kartica, iz 2010. kad je već odstupio s mjesta premijera i vratio se u Sabor nije previše pokazivala je da se i te kako obogatio dok je bio premijer – bili su tu za njega i suprugu stanovi u Splitu i Zagrebu, vinograd, nešto ušteđevine – nekoliko desetaka tisuća eura, ništa spektakularno za nekog tko je tad na Columbia sveučilištu imao plaću od 25.000 dolara, kako je naveo, godišnje i još i nekoliko drugih izvora prihoda, uz odličnu plaću. On je u kartici spomenuo da je imao dvije tvrtke prije ulaska u politiku, bio zastupnik press agencije za istočnu europu, naslijedio preko sto tisuća eura…

Tek njegovim padom otkriveni su pravi razmjeri bogatstva obitelji Sanader – slike, satovi, oldtimer Mercedes, i tako dalje. Samo dva najskuplja sata koja su uočena na njegovoj ruci dok je bio premijer su koštala zajedno preko 50 000 eura, a imao je barem petnaestak satova za koje se znalo, procijenjenih na skoro 200.000 eura!

Bandićev novac

A satove voli i jedan drugi dužnosnik koji ih nije upisao u imovinsku karticu – gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.  On je doduše bio prijavio u imovinskoj kartici da ima sedam satova, ali vrijednosti “do deset tisuća kuna”, dok su pažljivi poznavatelji satova na njegovoj ruci pred deset godina zapazili sat od oko 50.000 kuna, švicarske marke Iwc Schaffhausen, model Portuguese automatic. A već je prije toga uočen s Piagetom vrijednim oko 100.000 kuna. Kad su ga novinari pitali je li ga prijavio u imovinskoj kartici, odgovorio je: “Donesite mi 40.000 kuna i dat ću vam ga. Imam ga već devet godina i uredno je prijavljen”.

I namjesnik Andreja Plenkovića za Liku, koji je smijenio neposlušnog Milinovića, je uhvaćen sa satom od šezdesetak tisuća kuna na ruci: Marijan Kustić je “zaboravio” u imovinsku karticu upisati sat marke Panerai Luminor GMT što je zapazio novinar N1 televije koji ga je na to “podsjetio.” Kustić je zahvalio novinaru što ga je na to podsjetio, unio sat u karticu, i rekao da nije znao koliko sat vrijedi “jer ga je dobio na poklon od obitelji”. Vjerujete li stvarno u to? Jer, i da dobijete takav sat, naravno da ćete prvo izguglati koliko košta!

Jakovčićeve nekretnine

Među senilce valja ubrojiti i Ivana Jakovčića, koji je od države kupio poljoprivredno zemljište u Završju, u općini Grožnjan, no to nije unio u imovinsku karticu. Povjerenstvo je to otkrilo redovitom provjerom imovinskih kartica i zatražilo od Jakovčića da dopuni karticu u roku od 15 dana, što on nije učinio. A u njegovoj su se kartici i prije toga nalazila – četiri stana, kuća odnosno selo, i puno toga drugoga. Kako je to sve stekao čovjek koji je cijeli život u politici, gdje plaće ne prelaze petnaestak tisuća kuna?

Lista senilnih, zaboravljivih i zastupnika koji ne znaju što koliko vrijedi od njihove imovine je prilično dugačka i proteže se na sve stranke, no ostanimo za sad na nabrojanima. Jer, mogli bismo danima nabrajati one koji su ulovljeni s imovinom koju su zaboravili upisati. Uz tako slabo pamćenje i percepciju saborskih zastupnika, dobro da uopće uspijevaju pronaći put do Sabora, ili da ne dođu bez hlača jer su ih ujutro zaboravili obući. Naravno, ako se radi o zaboravljivosti, ne o nečem drugom.

Ali nije zgoreg spomenuti da je u ljeto prošle godine Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e predložio Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine. Međutim, vlada je odbila taj prijedlog i poručila saboru da ga ne prihvati jer, kako su iz vlade poručili, već postoje metode utvrđivanja nezakonito steče imovine.

“Sama provjera istinitosti podataka imovine navedene u izvješću o imovinskom stanju dužnosnika već se provodi kroz postojeće procedure unutar nadležnosti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, odnosno sudaca unutar nadležnosti Državnog sudbenog vijeća u suradnji s drugim nadležnim tijelima javne vlasti”, ustvrdili su iz vlade, iako to nije primarna funkcija ni povjerenstva ni imovinskih kartica da se utvrđuje kako je tko došao do imovine. Usto, oni tvrde da bi takav zakon bio protuustavan i da bi kršio ljudska prava dužnosnika. Zakon o ispitivanju porijekla imovine je ukinut 1990.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.