Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić i izv. prof. Sunčana Roksandić, s katedre Kaznenog prava Pravnog fakulteta, održale su danas konferenciju za novinare povodom prijedloga da se u Kazneni zakon RH kao kazneno djelo uvede ekocid, odnosno počinjenje kaznenih djela protiv okoliša. Selak Raspudić ujedno je komentirala i graničnu eskapadu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je u nedjelju nenajavljeno želio doći u Jasenovac, a Vlada RH na taj je pokušaj oštro reagirala.
> Pupovac u Vučićevoj graničnoj eskapadi opet bira – Beograd
“To je sigurno dobra odluka zato što jedan dužnosnik na tako visokoj razini ne može tek tako dolaziti u privatni posjet Republici Hrvatskoj, pogotovo kada vidimo notu koju je Republika Srbija poslala RH gdje vidimo i pravu intenciju njegova posjeta koja nije odavanje pijeteta žrtvama nego ima isključivo politički karakter signaliziranja vrline i nekih netočnih podataka koje se tiču Jasenovca da bi se alarmiralo vlastito biračko tijelo”, komentirala je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić odluku Vlade o zabrani privatnog posjeta Jasenovcu srbijanskom predsjedniku Vučiću.
Vučić je, podsjetimo, pokušao na nekulturan način, neprimjeren diplomatskim uzusima i pravilima privatno ući u Republiku Hrvatsku i posjetiti Jasenovac i Pakrac. O svojoj namjeri posjeta obavijestio je jedino predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca. Vučiću je zabranjeno ući u Hrvatsku zbog načina na koji je htio ući.
Okoliš je nužno zaštititi
Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić i izv. prof. Sunčana Roksandić, s katedre Kaznenog prava Pravnog fakulteta, održale su danas konferenciju za novinare povodom prijedloga da se u Kazneni zakon RH kao kazneno djelo uvede ekocid, odnosno počinjenje kaznenih djela protiv okoliša, a ovaj prijedlog Selak Raspudić kojim se želi dopuniti Kazneni zakon, poslan je u saborsku proceduru, nakon konzultacija s kaznenopravnim stručnjacima, te stručnjacima u zaštiti okoliša.
Selak Raspudić je istaknula kako je Hrvatska zemlja velikog prirodnog bogatstva, zato je okoliš nužno zaštititi, to je strateški i gospodarski interes, važan za prosperitet zemlje i turizam kao jednu od najvažnijih grana.
> Ante Letica: ‘Vučić je pokušao na jedan bahati način ući u Republiku Hrvatsku kao da ulazi u Niš’
Hrvatska će prednjačiti u prepoznavanju nužnosti očuvanja prirodnih resursa
„Jedan od prioriteta u zaštiti strateških nacionalnih interesa i preduvjet gospodarskog razvoja upravo je učinkovitija zaštita okoliša. Hrvatska mora biti zemlja koja pokazuje brigu za okoliš i štiti svoje najvažnije resurse. Ovaj prijedlog uputili smo kao nastavak na zalaganje i borbu za gospodarski pojas, nakon borbe protiv GMO-a, a ovo je treći korak prema zaštiti našeg prirodnog bogatstva, zato želimo uvrstiti pojam ekocida u kazneno zakonodavstvo. Kada to stupi na snagu Hrvatska će prednjačiti u prepoznavanju nužnosti očuvanja prirodnih resursa”, ističe Selak Raspudić.
“Najpoznatiji svjetski primjeri ekocida su izljev nafte u Meksičkom zaljevu i Monsanto, a u Hrvatskoj bi se moglo pod ekocidom promotriti ono što se događalo s onečišćenjem poljoprivredne zemlje otpadom u Slavonsko-brodskoj županiji i ono što se nedavno dogodilo u Istri, kada je u zemlja dugoročno zagađena nedozvoljenim skladištenjem tekstilnog otpada. Hrvatska se treba deklarirati kao zemlja koja među prvima uvodi pojam ekocida kao krovnog pojma kojim se štiti okoliš “, rekla je Selak Raspudić.
Ključno je da je ekocid okarakteriziran kao najteže kazneno djelo
Roksandić je pojasnila kako je prijedlogom zakona o ekocidu kao kaznenom djelu bilo spriječiti da dođe do ekocida, a u cilju jače i učinkovitije kaznenopravne zaštite okoliša. Istaknula je kako se ovim Prijedlogom predlaže uvođenje novog članka 192.a „ekocid“ u Kazneni zakon, Glavu Dvadeset (XX.) KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIŠA, kao najtežeg djela u ovoj Glavi koje štiti okoliš.
„Ključno je da je ekocid okarakteriziran kao najteže kazneno djelo, pandan zločinima protiv čovječnosti, a intencija je izbjeći da do ekocida dođe, spriječiti štetu i zaštititi okoliš da se spriječe radnje koje bi dovele do štete za okoliš, prevenirati štetu. Okoliš je shvaćen u sveobuhvatnom smislu, ne samo kako je to učinjeno u pojedinim parlamentima, nego i temeljem analize prijedloga hrvatskih i međunarodnih stručnjaka koji su predložili definicije ekocida.
Nužno je nacionalnim zakonima regulirati uočenu pravnu prazninu
Prva rezolucija neke europske države u korist kriminalizacije ekocida na međunarodnoj razini bila je Rezolucija belgijskog parlamenta koja je usvojena 2. prosinca 2021. velikom većinom glasova, a naglašeno je i kako trenutno međunarodno kazneno pravo ne dopušta kazneni progon fizičkih ili pravnih osoba za najteža mirnodopska kaznena djela protiv okoliša, te je nužno nacionalnim zakonima, a ne samo izmjenom Statuta Međunarodnog kaznenog suda, regulirati uočenu pravnu prazninu“, rekla je Roksandić.
Zanimljivo je naglasiti da je francuski parlament usvojio je Zakon o klimi i otpornosti kojim je uveden pojam ekocida u francusko kazneno pravo u kolovozu 2021., te je zapriječena novčana kazna do 4,5 milijuna eura i kazna zatvora do 10 godina za one koji dovedu do teške i trajne štete zdravlju, flori, fauni ili kvaliteti zraka, tla ili vode.
> Pupovac u Vučićevoj graničnoj eskapadi opet bira – Beograd
„Kazneni zakon RH dopunjava se novim kaznenim djelom ,,Ekocid“. Biće ovog kaznenog djela ispunjava tko protivno propisima poduzme radnje uz znanje da postoji znatna vjerojatnost da će uslijed tih radnji nastupiti ozbiljna šteta za okoliš koja je široko rasprostranjena ili dugotrajna. Kazna zatvora usklađena je s propisanom kaznom za kaznena djela protiv čovječnosti iz članka 90. Kaznenog zakona. Počinitelj će se kaznit kaznom zatvora od najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Ovo blanketno djelo može počiniti bilo tko tko postupa s namjerom.
Bitno je građanima ponuditi konkretnu i dugoročnu perspektivu
Kažnjavanje za nehaj za ovo najteže kazneno djelo protiv okoliša nije moguće. Biće ovoga kaznenog djela ostvarit će onaj tko s namjerom poduzme radnje koje su zabranjene u relevantnim zakonima koji reguliraju obveze u zaštiti okoliša, ali ako ima znanje da postoji znatna vjerojatnost da će uslijed tih poduzetih radnji nastupiti ozbiljna šteta za okoliš koja je široko rasprostranjena ili dugotrajna“, pojasnila je Roksandić.
> Milanović Litre: ‘Napokon vidimo natruhe suverenističke vanjske politike’
Selak Raspudić je naglasila kako je bitno građanima ponuditi konkretnu i dugoročnu perspektivu, a takva je i ova inicijativa, a ići će i prema razvijanju rezolucije koja će se ticati zaštite okoliša.
“Za ovu zakonsku inicijativu očekujemo potporu svih parlamentarnih stranaka u Saboru jer je riječ o ključnom hrvatskom društvenom interesu koji nadilazi uobičajene stranačke podjele i ideološke razlike”, zaključila je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa