Tko će sve dobiti 130 kuna veću minimalnu plaću? Može li to ugroziti tekstilnu i drvoprerađivačku industriju? Kako spriječiti isplatu minimalca putem računa, a ostatka plaće na ruke? Tko će sve dobiti božićnicu bila su pitanja sinoćnjeg Otvorenog na HRT-u.
Analizirali su gosti:
Marko Pavić – ministar rada i mirovinskog sustava (HDZ)
Gordan Maras – predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo (SDP)
Krešo Sever – predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Josipa Maslać Petričević – poduzetnica
Davor Majetić – glavni direktor HUP-a
Europska konfederacija sindikata zagovara da minimalna plaća unutar EU ne bi trebala biti manja od šezdeset posto medijalne plaće, što bi za Hrvatsku značilo oko pedeset dva, pedeset tri posto prosječne plaće, objasnio je Krešimir Sever. Napominje da minimalna plaća ne bi smjela biti ujedno i linija siromaštva.
Za Gordana Marasa je skandalozno da je država ove godine povećala dužnosničke mirovine. Kako ih nije sram, ako su povećali dužnosničke mirovine za petsto, šesto kuna, danas ovdje govoriti o povećanju minimalne plaće. Ističe kako u SPD-u smatraju kako povećanje minimalane plaće za 130 kuna nije dovoljno. Država zbrinjava dužnosnike, a ne brine o ljudima koji odlaze iz Hrvatske, rekao je Maras.
Paket mjera koji Vlada donosi, usuglašen je danas sa sindikatima i poslodavcima. Povećanje plaće bit će za 5 posto ili 131 kunu , a istodobno se uvodi i fiskalna olakšica za poslodavce koji isplaćuju minimalnu plaću. Radnik tako dobiva 130 kuna višu plaću, a poslodavac snosi 104 kune manje ukupnog troška za tog radnik, rekao je ministar Pavić.
Vlada je nastupila partnerski i dala mogućnost da se neke djelatnosti dignu, smatra poduzetnica Maslać Petričević. Iako u ovom trenutku njeno poslovanje možda neće imati koristi od novih mjera, ističe da se njima nastupilo partnerski i da se nije mislilo samo na poslodavce već da se radi o win win situaciji koja je dobra i za radnike.
