Porez na nekretnine će se primjenjivati na sve nekretnine koje su u kratkoročnom najmu i koje su prazne, odnosno koje se ne koriste. Onaj tko ima nekretninu u kojoj živi ili ima nekretninu koja je u dugoročnom najmu, taj neće plaćati porez na nekretnine, kazao je ministar financija Marko Primorac u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” govoreći o dijelu novog kruga porezne reforme.
Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, izjavila je da su na Gospodarsko-socijalnom vijeću, prihvaćene neke sugestije poslodavaca.
– Već godinama se zalažemo za daljnje rasterećenje rada. Nama je to iznimno važno kako bismo zadržali konkurentnost naših plaća u odnosu na države okruženja, ali i na države Europske unije. Rasterećenje rada nam je ključni prioritet i to je upravo smjer u kojem se krećemo i smatramo da je to ispravno, kazala je Weber.
Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalno vijeća, istaknuo je da sindikati godinama progovaraju upravo o tome da smo u situaciji u kojoj se sve više-manje svodi prema jednoj poreznoj stopi.
– Još prije nešto godina imali smo više poreznih stopa kad je riječ o porezu na dohodak i to je jedno stanje koje zagovaraju sindikati ne samo u Hrvatskoj, nego diljem svijeta.
Govoreći o više progresivnih poreznih stopa u sustavu poreza na dohodak, govorimo o uravnoteženju pravednosti, socijalne i društvene pravednosti kao takve i ovdje smo imali stav da bi trebalo povećati još više ovaj osobni porezni odbitak. I ono što nas je posebno zasmetalo, to je pomicanje ove gornje granice za ulazak u najveću poreznu stopu, kazao je i dodao da će najbolje proći oni koji imaju najviše.
>Njavro detaljno objasnio zašto porez na nekretnine nije dobra stvar
“Sve se više ljudi okreće nekretninama, izgradnji apartmana, rentijerstvu – to nije poželjno”
Govoreći o porezu na kuće za odmor Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija, kazao je da smo do sada imali taj porez koji je ustvari “nekretninski porez”.
– On se primjenjivao i trebao primjenjivati na sve one objekte, građevine, dijelove građevina koje se koriste povremeno i sezonski – nosio je naziv porez na kuće za odmor i uglavnom se plaćao na vikendice uz pojedine izuzetke. Bilo je i poteškoća u prikupljanju tog poreza. S obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalazimo u makroekonomskom smislu, u gospodarskom smislu općenito, podoporezivanje nekretnina i podoporezivanje najma, odnosno dohotka od nekretnina, dovelo nas je praktički u situaciju da se sve više ljudi okreće nekretninama, izgradnji apartmana, rentijerstvu i to je ekonomski model koji nije dobar i poželjan, rekao je Primorac.
– Svatko ima legitimno pravo odlučiti što će raditi sa svojim kapitalom, svojim financijskim sredstvima i kojim će se poslom baviti u životu, rekao je Primorac. Ali podoporezivanje nekretnina dovodi do toga da snažno poraste potražnja za nekretninama, ne samo kod domaćega stanovništva, nego i stranoga, tvrdi ministar.
“Porezna oaza strancima”
– Stranci vide da imaju de facto u državi poreznu oazu u odnosu na svoje države, gdje se nekretnine oporezuju i onda shvate da je dobro u takvu državu skloniti svoj kapital jer se taj kapital ne oporezuje, pa računaju da će vjerojatno rasti i vrijednost toga kapitala, kazao je.
>Kako će novi porez na nekretnine utjecati na ponudu i cijene stanova?
– Onda ako ga stavi u funkciju kratkoročnog najma, to je de facto ponovno podoporezovano u odnosu na druge oblike ostvarivanja dohotka, prihoda, dobiti poduzetničke aktivnosti. Ta pojačana potražnja je rezultirala snažnim porastom cijene nekretnina, cijene općenito građenja, a u situaciji u kojoj mladi ljudi ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje. Dakle obitelji ne mogu pronaći priuštive nekretnine niti za kupovinu niti za najam, to je onda nešto čime se država svakako treba pozabaviti, dodao je Primorac.
Tko će plaćati porez na nekretnine?
– Porez na nekretnine će se primjenjivati de facto na sve nekretnine koje su u kratkoročnom najmu i koje su prazne, odnosno koje se ne koriste. Onaj tko ima nekretninu u kojoj živi ili ima nekretninu koja je u dugoročnom najmu, taj neće plaćati porez na nekretnine, istaknuo je Primorac.
– Isto tako osobe koje imaju višak nekretnina, a koji je primjerice neuseljiv ili ne može se privesti funkciji stanovanja, dakle nema vrata, prozore, nema priključke, struje, vode itd., niti na te nekretnine se neće plaćati porez, kao i na nekretnine koje su oštećene zbog elementarnih nepogoda, potresa, poplava, požara itd. Dakle na nefunkcionalne nekretnine se neće plaćati porez na nekretnine, pojasnio je Primorac.
Govoreći o tome na temelju kojih informacija će funkcionirati, kazao je da zakon pretpostavlja kreiranje “baza nekretnina”.
– Mi ćemo se u tom smislu osloniti na bazu komunalne naknade i tu ćemo raspolagati s podacima o svim nekretninama. Za one osobe koje imaju prijavljeno boravište, prebivalište na području, odnosno u nekoj nekretnini, te osobe naravno će biti isključene, izuzete od oporezivanja. Isto tako, ako za neku nekretninu postoji ugovor o dugoročnom najmu, a to će biti dokazivo 31. ožujka, jer će se 31. ožujka utvrđivati tko je porezni obveznik i za koju nekretninu – pa ako ima takav ugovor, također neće plaćati porez na nekretnine. Naravno, krajem godine će se provjeriti je li ta osoba iznajmljivala nekretninu 10 mjeseci. Ako je iznajmljivala – neće plaćati porez, pojasnio je Primorac.
Čevizović: Model se zasniva na kvadratima nekretnine
Ivan Čevizović iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa smatra da je ova porezna reforma koja se tiče nekretnina više jedna transformacija postojećeg poreza kuća za odmor. Postavlja pitanje što je zapravo bila intencija te je li ovo sada samo nešto što mijenja naziv, pa zapravo rješava taj problem da smo implementirali preporuku Europske komisije i OECD-a da imamo taj oblik poreza, ili će to biti prvi korak zapravo za nekakvu daljnju reformu ovakvog poreza.
Porez na nekretnine je, kaže, danas zapravo zamišljen po modelu koji se uglavnom zasniva na kvadratima nekretnine.
– Postoje zone koje se mogu implementirati u gradovima i općinama, ali zona i dalje ne definira činjenicu vrijednosti nekretnina s obzirom na njezi status. I to je nešto što zapravo opet ostavlja onda određeno pitanje, rekao je.
>Kako izgleda porez na nekretnine u nekim državama EU: Što bi nas moglo čekati?
U vezi s preporukama, Primorac je uzvratio i kazao da su one bile i proteklih godina, čak desetljeća.
– One nisu obveznoga karaktera i te preporuke su u tim dokumentima navedene na temelju razgovora s dionicima Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije, kazao je.
Podsjetio je da su još 1. siječnja propisali da se porez na kuće za odmor plaća i za one objekte koje su u kratkoročnom najmu.
– Povećali smo raspon, odnosno gornju granicu, s dotadašnjih 2 eura na 5 eura i odlučili smo postupno kroz promjenu naziva, ali onda i širenja obuhvata ovoga poreza, učiniti tu transformaciju. Zbog čega? Postupno zbog toga upravo što je u prethodnim pokušajima dolazilo do snažnih otpora. Rekao bih da su ti otpori bili motivirani određenim ideološkim motivima – da li se uopće smatra opravdanim oporezivati nekretnine i kako i na koji način. Nitko nije ulazio u tehniku, niti je znao da postoji nešto što već imamo, rekao je.
“Model poreza na nekretninu – veličina ili vrijednost”
Odgovarajući na pitanje zašto se u porezu na nekretnine odabrao model koji će tretirati nekretninu po njezinoj veličini, a ne po vrijednosti Primorac je odgovorio:
– Upravo zbog toga što smo htjeli raditi blagu transformaciju, da oni koji žive u svojim nekretninama i te nekretnine imaju zbog toga da bi riješili stambeno pitanje – ne plaćaju porez. Potom da bi oni koji imaju nekretnine, vikendice i koji su plaćali porez na kuće za odmor – shvatili da će se i tu raditi blaga transformacija.
Napomenuo je da je već sada u zakonu predviđeno utvrđivanje vrijednosnih kriterija.
Porezna pravednost?
Weber ne smatra da se Hrvatska nakon ovoga kruga porezne reforme približila poreznoj pravednosti, ali ipak ide u tom smjeru.
– U trenutačnoj situaciji prosječno porezno opterećenje na kratkoročni najam je oko 2%, dugoročni najam je 8,4%, a porezni klin na rad koji uključuje i poreze i doprinose za zdravstveno i mirovinsko na razini srednjih i viših plaća je 42,3% i po tome smo potpuno nekonkurentni, kazala je Weber.
– Dakle, ovo je sigurno korak u pravom smjeru. Rasterećenje rada je ono što mi zagovaramo, osobito u situaciji dramatičnog nedostatka radne snage, činjenice da se mladi iseljavaju i naše želje da ih vratimo natrag, dodala je.
Kada bi se aktiviralo u određenom vremenu barem 10% neaktivnih nekretnina, a to je oko 60.000, to bi već bio značajan iskorak i pomoglo bi mladim obiteljima da riješe stambeno pitanje, smatra Primorac.
>Stižu porezne olakšice: Evo koliko će uštedjeti kupci prve nekretnine
Porezno rasterećenje rada
Čevizović napominje da je u Hrvatskoj svako rasterećenje rada jako važno. Porezno opterećenje na rad, kaže, u Hrvatskoj je jako veliko. Smatra da ga treba raspodijeliti na druge izvore dohodaka. Možda bi trebalo razmisliti o uvođenju neke dodatne porezne stope, izjavio je.
– Činjenica je da značajan dio naših poreznih obveznika, s obzirom na postojeće i porezne olakšice i osobne odbitke, se nalazi u zoni kada i ne plaća porez na dohodak, pa je zapravo kroz sam porez na dohodak teško i doprinijeti povećanju plaća. Jer naprosto ako netko ne plaća porez ili plaća vrlo malo poreza, ne možete mu kroz taj dio puno pomoći, dodao je.
Spomenuo je da su se nekim promjenama u poreznim reformama stvorile situacije da ponekad neke porezne olakšice ovise zapravo o volji poslodavca, izboru poslodavca.
– Npr. imate dijete u vrtiću, pa trošak vrtića, ako vam nadoknadi poslodavac, to je neoporezivo. Ali ako poslodavac to nije nadoknadio, a vi ste ga i tako morali platiti iz svoje plaće, niste mogli iskoristiti to kao poreznu olakšicu. To je jedna od stvari o kojoj bi trebalo razmisliti, da zapravo vratimo na neki način porez na dohodak onima na koje se odnosi, radnicima, izjavio je među ostalim Čevizović.
Weber za smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje
Weber je odgovorila da je “uvođenje snažnije progresivnosti u oporezivanju poreza na dohodak u uvjetima kad nam dramatično fali radne snage, kad se borimo zadržati svakog radnika na našem tržištu rada, potpuno deplasirano. Treba proći još puno vremena dok se stabilizira tržište rade i dok budemo imali normalno stabilno stanje ponude radne snage, da bi onda uopće ulaziti u tu temu”.
– Radije bih pričala kako dalje rasteretiti rad, kako smanjiti doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5%, po čemu smo apsolutno nekonkurentni u europskim okvirima, kazala je i istaknula da je potrebno značajnije rasteretiti poslodavce upravo kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo.
>Država porezom na nekretnine želi aktivirati nekretnine građana, a zaboravlja vlastite
Sever: Previše se daje poslodavcima u različitim oblicima poticaja
Sever pak naglašava da sa sindikalne strane snažno pozdravljaju promjenu u sustavu uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje, koja je vezana na zapošljavanje mladih radnika kod poslodavaca koji su do određene dobi tih mladih radnika bili oslobođeni u potpunosti plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.
– Ministar je danas napomenuo da je 385 milijuna eura godišnje odlazilo na taj sustav gdje se oslobađalo poslodavca plaćanje toga doprinosa. U uvjetima u kojima nam itekako treba radne snage, pa je treba i poslodavcima, čini se da država, zapravo javne vlasti, previše toga daju poslodavcima u različitim oblicima poticaja, pa i ovo je bio jedan od potpuno nepotrebnih poticaja. Možda je bio dobar u vrijeme kad je bilo jako puno nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje i posebice mladih ljudi, međutim danas u ovim uvjetima sasvim sigurno ne, uzvratio je Sever.
Progresivno oporezivanje
Sever ne odustaje i navodi da bi trebalo uvesti progresivne stope pa da oni koji najviše primaju, trebaju najviše i doprinositi. Suština je, kaže, da treba drastično početi dizati plaće. Weber pak navodi da bi se svi trebali snažnije angažirati kod radne aktivacije mladih i osobito žena te ponavlja da je doprinos za zdravstvo od 16,5% ogroman teret za poslodavce.
Primorac tvrdi da s jedne strane, ima smisla uvoditi progresivno oporezivanje. Mi smo imali nekada one stope 15, 25, 35, 45 – išli smo prema smanjivanju tih poreznih stopa zbog pojednostavljenja administrativno poreznog sustava, kazao je.
>Hitrec: Uvodimo porez na nekretnine u sasvim krivo vrijeme
– Sada imate situaciju da oko 12.500 poreznih obveznika plaća porez u toj višoj stopi. Postavlja se opravdano pitanje doista trebamo li tu višu stopu. S jedne strane, ukidanje te više stope, odnosno uvođenje jedne stope poreza na dohodak, svakako bi u administrativnom smislu povećalo konkurentnost našeg poreznog sustava. U situaciji u kojoj nemamo baš previše visoko plaćenih zaposlenika, tako nešto bi moglo biti opravdano i s ciljem privlačenja radne snage koja je visoko kvalificirana.
– Ali s druge strane, u potpunosti je gospodin Sever u pravu – to bi eliminiralo ikakvu progresiju zapravo u poreznome sustavu i malo narušilo taj koncept pravednosti. Sad postavlja se pitanje hoćemo li mi kao društvo prioritet dati konceptu pravednosti ili rasterećenja administrativnog i povećanja konkurentnosti, izjavio je Primorac.
Povratnike se oslobađa poreza na dohodak pet godina
Čevizović je komentirao prijedlog da povratnici koji su proveli najmanje dvije godine u inozemstvu, budu na pet godina oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak, piše HRT.
– Dojam je takav da ako ste ostali ovdje i plaćali ste poreze ovdje, nastavit ćete plaćati i dalje. Onaj koji je otišao, pa sad kad se vrati – bit će u nekakvoj povoljnoj situaciji, kazao je i naveo kako se to odnosi na koje dobne strukture.
– Sigurno da to izaziva pomalo revolt kod onih koji jesu ovdje i plaćaju porez, da zapravo netko koji je plaćao porez negdje drugdje, sad bi mogao ovdje ostvariti određeni benefit na pet godina. Nameće se pitanje je li isplativo onda otići dvije godine pa se vratiti, izjavio je.
Ministar Primorac se složio da bi taj dio poreznih izmjena mogao biti kontroverzan jednom dijelu javnosti.
– Međutim, činjenica je kako su okolnosti na tržištu rada takve da mi imamo kontinuirano potrebu za radnicima. Države koje su u našem okruženju uvode slične mjere. Moramo biti svjesni činjenice da je ovakav jedan iskorak, nešto što ne bismo sigurno predložili prije pet godina ili prije deset godina ili prije više godina. Ali onaj koji ima, kako bih rekao, nešto jako puno protiv takvoga modela, očito onda nije svjestan činjenice da se odjednom u Hrvatskoj pojavilo 150.000 radnika iz dalekoistočnih zemalja i da nas je u međuvremenu napustio jedan značajan dio naših radnika, kazao je Primorac.
