S prvim danom nove godine na snagu su stupili zakoni i mnoge izmjene zakona. Promjena će biti u području graditeljstva i prostornog uređenja, socijalne skrbi, statusa stranaca, zaštite okoliša: od novih pravila za iznajmljivanje stanova do naplaćivanja vrećica koje se uglavnom koriste za voće i povrće. Jedna od najvažnijih promjena tiče se poreza.
Od početka 2025. godine kreće nova porezna reforma. Najvažniji dio te reforme je po prvi put uvođenje poreza na nekretnine, dok se dio odnosi i na primjenu novih stopa poreza na dohodak, nove visine osobnih odbitaka, novog načina oporezivanja privatnih iznajmljivača, novog praga za ulazak i izlazak iz sustava PDV-a.
Porez na nekretnine
Porez na nekretnine zamijenit će postojeći porez na kuće za odmor, a pritom je Vlada propisala raspon stopa poreza od 0,6 do 8 eura po četvornome metru, dok će točnu visinu porezne stope određivati jedinice lokalne samouprave (JLS). Taj porez plaćat će i pravne i fizičke osobe za nekretnine koje se ne koriste, kao i banke i tvrtke i država.
Porez na nekretnine neće plaćati oni vlasnici nekretnine koji je koriste za stalno stanovanje, kao ni za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji, ni za one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci u godini ). Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine te nekretnine koje služe za poljoprivredu i nestambene djelatnosti, a oslobođenje od obveze plaćanja tog poreza će se moći dobiti i prema socijalnim kriterijima.Od plaćanja novog poreza na nekretnine bit će oslobođeni i “domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja.
>Ministar Primorac predstavio novi porezni paket: Ipak manji porez na nekretnine
Baza za naplatu novog poreza bit će evidencija po kojoj se obračunava i plaća komunalna naknada, koja će se i dalje naplaćivati. Sve će lokalne jedinice do kraja veljače 2025. godine donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, po zonama i pripadajućim poreznim stopama, prenosi HRT.
Raste minimalna plaća
Prema izmjenama Zakona o tržištu rada, naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se s 30 na 35 posto osnovice.
Nezaposleni uključeni u obrazovanje, pak, moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.
>Vlada ipak unosi promjene u poreznu reformu: Evo što se mijenja
Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, minimalna bruto plaća, pak, od 1. siječnja 2025. raste za 15,5 posto, na 970 eura.
Paušalni porez
Kod turističkog najma, od početka 2025. raste paušalni porez, koji je dosad iznosio po krevetu od 19,91 eura do 199,08 eura. Njegova visina ovisit će o turističkoj razvijenosti općine ili grada, a kretat će se u rasponu od 20 do 300 eura po krevetu.
>Prosvjed malih iznajmljivača: Novi zakon ide u korist velikih hotelskih lanaca
Tako će oni koji se bave turističkim najmom u najrazvijenijim općinama plaćati paušalni porez po krevetu godišnje u rasponu od 100 i 300 eura, oni u drugoj skupini razvijenosti od 70 do 200 eura, u trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Graditeljstvo i prostorno uređenje
Od danas počinje i primjena odredbi Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Njima se uvode nova pravila za kratkoročno iznajmljivanje stanova te novčane kazne za građevinske radove koji narušavaju statiku zgrade, za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade.
Vlasnici koji će htjeti stanove davati u kratkoročni najam i najam za više osoba morat će pribaviti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, a oni koji već iznajmljuju stanove tako morat će tu suglasnost ishoditi u roku od pet godina, odnosno do konca 2029.
Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam najmanje petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba.
>Zabrana klima na pročeljima – što ako zgrada nema balkon?
Zakon uvodi i pojam zajednice suvlasnika, te prateći Registar zajednice suvlasnika, s pravnom osobnosti i vlastitim OIB-om što bi trebalo znatno ubrzati upravne i sudske postupke te olakšati zgradama apliciranje za fondove (obnove fasada, energetske obnove, ugradnja solarnih elektrana i dizalica topline na zgradu).
Za nužne popravke (sanacija krova) trebat će suglasnost trećine suvlasnika (dosad 50 posto), za redovno upravljanje (odabir predstavnika, upravitelja, odluka o ugradnji dizala…) suglasnost više od 50 posto, a za investicijsko održavanje (velika ulaganja u zgradu) suglasnost 80 posto suvlasnika (dosad 100 posto), prenosi HRT.
Kazne do 10.000 eura
Ovlast nadzora nad provedbom zakona dobivaju komunalni redari koji će naređivati mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti.
Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 do 5500 eura, a za suvlasnike od 400 do 10.000 eura.
Prekršaji se odnose na ometanje radova obnove i nužnih radova, ugradnju klima uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona te za kratkoročni najam i najam za radnike bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika. Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima uređaja na ulična pročelja i sl.) prekršajne kazne iznose od 5500 eura do 10.000 eura.
Zakon uvodi i mogućnost ugradnje liftova i obnove fasada u zaštićenim cjelinama uz poticaj države od 33 posto i mogućnost da u subvenciji sudjeluje i lokalna samouprava te će za to Vlada donijeti posebne programe i osigurati sredstva.
Da bi se u nekoj od zgrada ugradilo dizalo potrebno je da više od 50 posto suvlasnika donese odluku o ugradnji, izraditi projekt ugradnje i osigurati najmanje 67 posto vrijednosti projekta, dok će država sufinancirati s 33 posto.
Socijalna skrb
Zakonom o privremenom uzdržavanju osniva se alimentacijski fond. Njime bi se trebala unaprijediti potpora uzdržavanju djeteta, osigurava se bolja te efikasnija zaštita prava djeteta na uzdržavanje, kao i poboljšanje socioekonomskog statusa djece čiji roditelji ne doprinose uzdržavanju, iako su prema odluci suda obvezni to činiti.
Povećava se novčani iznos na 100 posto zakonskog minimuma uzdržavanja mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje, odnosno oko 200 eura po djetetu mjesečno, umjesto dosadašnjih oko 100 eura. Proširuje se i krug korisnika na svu djecu koja imaju pravo za uzdržavanje prema Obiteljskom zakonu.
Na snagu stupaju i odluke Vlade o dodjeli sredstava pomoći, a kojima se u 2025. povećava osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, drugih naknada u sustavu socijalne skrbi te naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine.
Tako se povećava osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.
Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada je povećana s 420 na 528 eura; za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete s 315 na 416 eura, dok je za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada uvećana s 400 na 600 eura.
Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada s 632 eura raste na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.
Okoliš
Od 1. siječnja povećava se iznos povratne naknade za boce od pića sa sedam na 10 centi a uvodi se i plaćanje za sve vrlo lagane plastične vrećica za nošenje, s time da cijena vrećica nije propisana već ju određuje prodavatelj, ističe Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Neki su trgovački lanci već najavili, a neki i istaknuli cijenu po kojoj će se te vrećice, koje se u rolama uglavnom nalaze na odjelima za voće i povrće, naplaćivati jedan cent.
Vezano za odlaganje otpada na odlagališta, od 1. siječnja uvodi se naknada za odlaganje otpada koju plaćaju upravitelji odlagališta na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
>U 2025. povećava se naknada za povrat PET ambalaže, a lagane plastične vrećice će se naplaćivati
Ta naknada iznosi od 30 eura po toni odloženog otpada za 2025. i svake se godine povećava za pet, odnosno do 50 eura po toni za 2029. godinu i nadalje. Prikupljena sredstva Fond će koristiti za financiranje gradnje i unaprjeđenje infrastrukture za gospodarenje otpadom i recikliranje otpada te za obrazovne i informativne aktivnosti.
Također, uvode se novine vezane za tvrtke koje imaju dozvole za gospodarenje otpadom. Konkretno, propisuju se stroži uvjeti za primjenu tehničkih mjera koje se odnose na sprječavanje širenja neugodnih mirisa izvan lokacije gospodarenja otpadom, kao i stroži uvjeti za sprječavanje nastanka požara.
Strani radnici
Od siječnja se na temelju izmjena Zakona o strancima u Hrvatskoj uređuje tržište rada koje se odnosi na radna prava stranih radnika.
Produžuje se važenje plave karte EU, čiji je cilj privući visokokvalificiranu radnu snagu, s dvije na četiri godine, a moći će ju dobiti i osobe koje nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju stručne vještine isključivo u IT sektoru.
Novost za radnike iz trećih zemalja je da će im se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci i to kao biometrijska isprava, a od sada će morati dokazati kompetencije i za one poslove koja spadaju pod deficitarna zanimanja. Među novinama je da će prilikom isteka ugovora o radu imati dopušteno vrijeme od 60 dana nezaposlenosti da nađu novi posao, što znači da se mogu prijaviti na burzu i primati naknadu za nezaposlene.
>Što nas čeka u 2025.? Manjak radne snage, niske plaće i – još veći rast cijena
Uvode se i zadužnice novčano jamstvo poslodavaca državi za svakog radnika državljanina trećih zemalja, a strani radnici neće smjeti imati manju plaću od one koju primaju hrvatski državljani zaposleni na usporedivim poslovima. Uređuje se i područje njihova adekvatnog smještaja. Država će osigurati stranim zaposlenicima učenje hrvatskog jezika, što će biti uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta koji je tu neprekidno pet godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
