Godina na izmaku, 2024., bila je bogata političkim, ekonomskim, društvenim, zabavnim i sportskim događajima. U nastavku donosimo naš pregled najvažnijih događaja po kojima će ova godina ostati upamćena.
Inflacija, povećanje plaća i tako u krug
U 2024. godini, kao i u prijašnjih nekoliko godina, u Hrvatskoj se dogodio rast cijena. On je vidljiv u izvješćima DZS-a u svakom tromjesečju, a građani ga posebno primjećuju na cijenama prehrambenih artikala.
S druge strane rastu i plaće, brže u javnom nego u privatnom sektoru. U travnju je Vlada, tik pred izbore, povećala plaće cijelom javnom sektoru za što je iz Državnog proračuna izdvojeno čak 1,63 milijardi eura. Povećanje je samo kratkotrajno zadovoljilo apetite sindikata i zaposlenika u javnom sektoru te su već krajem godine iskazani novi zahtjevi za povećanjima plaća.
>Zavod za statistiku: Inflacija u kolovozu na godišnjoj razini 1,8 posto
Prodor rodne ideologije u obrazovni sustav
Da rodna ideologija u svim svojim aspektima sve više prodire u tkivo hrvatskog društva više nije novost. Novost je da je u 2024. taj prodor bio silovitiji nego ikad prije i da je za svoju glavnu metu imao obrazovni sustav. Primjeri ove, po mišljenju velike većine hrvatskih građana, štetne prakse u 2024. ne nedostaju. Jedan od takvih pokušaja dobro se oslikava u namjeri da se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokrene novi sveučilišni diplomski studijski program Rodni studiji.
Primjer uplitanja rodne ideologije u odgojno-obrazovne institucije mogli smo vidjeti i koncem studenog kad je ekstremno liberalna psihologinja i seksualna terapeutkinja Tanja Jurin održala predavanje u zagrebačkom gradskom dječjem vrtiću Iskrica pod nazivom ”Suvremene spoznaje o spolnosti” za odgojitelje i stručni tim. Tanja Jurin je prema našim saznanjima, na predavanju pokazivala slike erekcije djeteta u majčinoj utrobi kako bi ukazala da čovjekov seksualni razvoj počinje od prenatalne dobi…
Osim navedenog od listopada ove godine Grad Rijeka uvodi eksperimentalni program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja u nekoliko osnovnih škola. Ovaj program je izrađen prema modelu izvannastavne aktivnosti Građanskog odgoja i obrazovanja. Grad Rijeka je prva jedinica lokalne samouprave koja je uvela ovakav program u osnovne škole.
>Ravnateljica vrtića: Predavanje Jurin o masturbaciji bilo je informativnog karaktera i besplatno
Eurosong – Naš Baby Lasagna oduševio Hrvatsku i svijet
Baby Lasagna, umjetničko ime Marka Purišića, predstavljao je Hrvatsku na Eurosongu 2024. s pjesmom “Rim Tim Tagi Dim”. Nakon pobjede na Dori, ušao je u finale Eurosonga i osvojio drugo mjesto s ukupno 547 bodova, što je najbolji rezultat Hrvatske do sada.
Posebno se istaknuo osvajanjem prvog mjesta glasovima publike. Njegov nastup, inspiriran hrvatskom tradicijom, uključivao je plesne elemente i kostime koje je dizajnirala Valentina Pliško. Pjesma je postigla komercijalni uspjeh, dosegnuvši prvo mjesto u Hrvatskoj i ušavši u top 10 u nekoliko drugih zemalja.
>Baby Lasagna osvojio publiku i završio na drugom mjestu Eurosonga
Parlamentarni izbori i nova Vlada
Nakon mnogo peripetija s datumom parlamentarnih izbora, oni su održani u srijedu 17. travnja 2024. godine. Prethodila im je žestoka kampanja u kojoj su svi, s lijeva predvođeni predsjednikom Milanovićem i s desna predvođeni DP-om nastojali srušiti HDZ koji je na vlasti još od 2015. I to im uz silan trud, ali i ostvarenu priželjkivano visoku izlaznost od 62%, ipak nije pošlo za rukom.
HDZ-ova koalicijska lista trijumfirala je s osvojenim 61 mandatom. SDP-ova koalicija “Rijeke pravde” ostala je daleko iza s 42 mandata, a potom su slijedili DP s 14 mandata, Most s 11, Možemo s 10, IDS s 2, NPS s 2 i Fokus s 1 mandatom. Nakon rutinski odrađenih pregovora u svibnju je sklopljena nova Vlada RH koju čine HDZ, DP i dio zastupnika nacionalnih manjina. Činilo se tada da će pod utjecajem desnog DP-a smjer Vlade krenuti u smjeru suverenizma i veće zaštite nacionalnih interesa. S vremenskim odmakom od preko pola godine čini nam se da se to ipak nije dogodilo.
>Osvrt Viktora Peterlina: HDZ dobio budućeg šefa, a DP je shvatio da je manje ponekad više
Europsko nogometno prvenstvo
Europsko nogometno prvenstvo 2024. održano je u Njemačkoj od 14. lipnja do 14. srpnja, okupivši 24 reprezentacije koje su se natjecale za naslov europskog prvaka.
Hrvatska reprezentacija nastupila je u skupini B zajedno sa Španjolskom, Italijom i Albanijom. Nažalost, Hrvatska nije uspjela proći grupnu fazu natjecanja, završivši na trećem mjestu u skupini s porazom i dva remija. Hrvatska je tijekom svih svojih utakmica uživala potporu više desetaka tisuća vatrenih navijača koji su hrvatskim obilježjima okupirali njemačke gradove.
Povratak Thompsona
Najpopularniji hrvatski pjevač Marko Perković Thompson ovog se ljeta vratio na pozornicu nakon duge pauze uzrokovane privatnim razlozima.
Na dva je ljetna koncerta u Imotskom i jednom u Dugopolju podsjetio na najbolje dane i u glas s desecima tisuća domoljuba pjevao svoje najveće hitove. Definitivni povratak Thompsona na scenu zbio se 6. prosinca kad je na dubrovačkom Stradunu nastupio u čast branitelja grada Dubrovnika.
Olimpijske igre
Najveći svjetski sportski događaj, Olimpijske igre održane su ove godine u Parizu. Hrvatski sportaši osvojili su ukupno sedam medalja: dva zlata, dva srebra i tri bronce.
Zlatne medalje osvojili su:
Braća Valent i Martin Sinković u veslanju, u disciplini dvojac bez kormilara.
Barbara Matić u džudu, u kategoriji do 70 kg.
Srebrne medalje pripale su:
Donni Vekić u tenisu, u ženskom singlu.
Hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji.
Brončane medalje osvojili su:
Miran Maričić u streljaštvu, u disciplini zračna puška na 10 metara.
Sandra Elkasević u atletici, u bacanju diska.
Lena Stojković u taekwondou.
Ovi uspjesi svrstali su Hrvatsku na diobu 30. mjesta na ljestvici osvajača medalja na Olimpijskim igrama u Parizu.
Raskol u DP-u
Ljetna sapunica raskola u Domovinskom pokretu punila je naslovnice medija tijekom kolovoza i rujna. Zaratili su iz, još uvijek ne posve poznatih razloga, predsjednik stranke Ivan Penava i njegov tadašnji zamjenik Mario Radić. Na unutarstranačkim izborima pobjedu je odnijela Penavina struja koja je u potpunosti ovladala strankom.
Poraženi, okupljeni oko Marija Radića ubrzo su osnovali novu političku stranku Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO).
Možda će vas zanimati
Analiza Viktora Peterlina: Ovo je geneza sukoba u Domovinskom pokretu
Posljednji čin sukoba u najjačoj desnoj stranci odigrat će se u hotelu International
Uvodi se porez na nekretnine
Vlada je, bez obzira na kritike u javnosti i suprotna predizborna obećanja, odlučila provesti novu poreznu reformu. Njezin oslonac bit će porez na nekretnine, a izuzete će biti nekretnine koje služe stalnom stalnom stanovanju vlasnika, povezanih fizičkih osoba ili najmoprimca (najmanje 10 mjeseci godišnje). Jedna od glavnih intencija vladajućih jest novim poreznim izmjenama omogućiti priuštivije stanovanje građanima RH.
Vlada RH suočila se s mnoštvom kritika građana i stručnjaka koji ne podupiru ovakav oblik poreza na nekretnine. Građanska inicijativa ‘Spasimo male iznajmljivače’ bila je jedna od najglasnijih, a organizirali su i niz manjih prosvjeda.
>Njavro detaljno objasnio zašto porez na nekretnine nije dobra stvar
Kaos u Zagrebu u režiji gradonačelnika Tomaševića
Gradonačelnik Zagreba loše se snalazi u svojoj ulozi još od pobjede na lokalnim izborima 2021. godine. Za vrijeme njegovog mandata, mišljenje je velikog broja građana, Zagreb je nazadovao u mnogim bitnim segmentima. Primjerice, kvaliteta, redovitost i pouzdanost linija javnog prijevoza nikad nije bila niža. Također, njegova prometna rješenja su se dokazano pokazala katastrofalnim. Prema istraživanju Global Traffic Congestion Rankingsa Zagreb se našao među gradovima s najizraženijim prometnim gužvama u svijetu, zauzevši 20. mjesto.
Uz to Tomašević nije uspio pronaći odgovorne za prošlogodišnju tragediju na odlagalištu Jakuševec, a nije uspio ni krenuti s izgradnjom stadiona u Zagrebu. Umjesto da se “pokrije ušima” Tomašević najavljuje novi mandat i pretkampanju financira novcem svih građana putem projekta ”Vratimo grad u formu”.
>Tomaševićeve plakate Zagrepčani plaćaju 70 tisuća eura
Sukob Plenkovića i Milanovića oko misije NSATU
Predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković iz dana u dan tijekom posljednjih pet godina zorno ispunjavaju svoje obećanje o “tvrdoj kohabitaciji”. Jedan od najvećih sukoba dvojice najbitnijih političara u RH zbio se oko odlaska hrvatskih časnika u NSATU misiju u Njemačku.
Ova misija osnovana je 12. srpnja ove godine s ciljem pružanja potpore Ukrajini protiv Rusije. Ima oko 700 članova smještenih u bazama u Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Njezina je svrha pružanje Ukrajini dugoročne sigurnosne pomoći. Plenković je zagovarao slanje hrvatskih časnika u misiju, dok je Milanović ostao pri svojem čvrstom stavu da za to kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga neće dati svoj potpis. Tako je i bilo, a Plenković nije uspio ni u zaobilaznom pokušaju da u Saboru za ovu odluku osigura 2/3 većinu.
U tome mu nije pomogao ni dolazak zamjenika glavnog tajnika NATO-a Borisa Rugea i njegovo lobiranje u Hrvatskom saboru.
Izabrano 10 ustavnih sudaca
Hrvatski sabor izglasao je deset sudaca Ustavnog suda. Zastupnici su se iznimno okupili u subotu 7. prosinca od deset sati nakon što prethodnih dana i tjedana, zbog nesuglasica između SDP-a i HDZ-a, nije došlo do glasanja. Glasovanje je prošlo očekivano, a izabrani su: Dražen Bošnjaković, Ante Galić, Rajko Mlinarić, Frane Staničić, Miroslav Šumanović, Andrej Abramović, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan, Maša Marochini Zrinski i Sanja Bezbradica Jelavić.
>Tko su lijevi ustavni suci na koje je Plenković pristao temeljem prijedloga oporbe?
Afera Kekin-Jelavić
Uspavanu političku kampanju pred predsjedničke izbore probudio je susret pjevača Mile Kekina, supruga kandidatkinje Možemo Ivane Kekin, i poduzetnika Nikice Jelavića. Cijela priča, koju je na svojem Facebooku otkrio sam Mile Kekin, obiluje bizarnostima i još uvijek nepoznatim detaljima. Nakon “šaljivog” početka i narativa o slučajnoj kavi u kvartu, velikim interesom javnosti promijenila se i retorika bračnog para Kekin. Ivana Kekin ubrzo je preuzela ulogu arbitra te je za sve, u maniri teoretičarke zavjere, optužila političke oponente. Drugi akter spornog susreta, Nikica Jelavić, putem medija znakovito poručuje bračnom paru Kekin da upoznaju javnost s cijelom istinom…
Do zaključenja ovog teksta razlog spornog sastanka i teme razgovora Mile Kekina i Nikice Jelavića nisu javno objavljene.
>Ivana Kekin požalila se kako su joj djeca ugrožena: Pogledajte kako eksponira sina u javnosti
Predsjednički izbori
Do kraja 2024. godine u političkom smislu očekuje nas još samo prvi krug predsjedničkih izbora. Upravo smo u posljednjim danima kampanje u kojoj se osmero kandidata natječe za naklonost birača u Hrvatskoj i inozemstvu. To su: Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Branka Lozo i Niko Tokić Kartelo.
