Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u subotu na konferenciji za medije održanoj u Banskim dvorima povodom Fitchova podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, nove detalje porezne reforme. Porez na nekretnine ipak neće plaćati svi. Ponajprije oni nižeg socijalnog statusa, koji nisu u mogućnosti plaćati navedeni porez. One nekretnine koje nisu uporabljive također se neće oporezivati, kao ni one u kojima vlasnik živi ili pak one koje su u trajnom najmu.
Drugim riječima stara kuća u Slavoniji neće se oporezivati, ali hoće funkcionalna nekretnina na moru od koje vlasnik može imati financijske koristi. Što vlasnika nekretnine na moru stavlja također u nepovoljan položaj jer ga tjera ili na najam ili da plaća porez na vlastitu nekretninu samo zbog toga što je ima.
Porez na nekretnine će se plaćati u rasponu od 0,6 do 8 eura po četvornom metru. Ovaj zakon Vlada je odlučila uvesti paralelno s izmjenama stope poreza na dohodak, odnosno njegovom smanjenju.
>Što se krije iza famozne brojke od 600.000 praznih stanova kojim se pravda porez na nekretnine?
Porez na kuće za odmor zamijenjen je porezom na nekretnine, ali je uvećan!
Predsjednik Vlade rekao je da porez na nekretnine postoji već 31 godinu, samo se drugačije zove, porez na kuće za odmor. No, porez na kuću za odmor do sada se plaćao manje od onoga koji je određen kroz porez na nekretnine. Lani je gornji limit raspona poreza koji lokalne jedinice mogu zaračunati po četvornom metru kuće za odmor podignut s 2,5 na 5 eura. A prema prijedlogu poreznih izmjena, sad će se podignuti na maksimalnih 8 eura. Donji limit ostaje 0,60 eura.
Plenković je napomenuo da će lokalnim jedinicama biti ostavljena mogućnost da procijene u nekom pojedinom slučaju, ako bi plaćanje poreza na nekretnine nekome predstavljalo takvu vrstu izdatka koju on po nekim socijalnim kriterijima ne bi mogao platiti, onda će se donositi individualne odluke o eventualnom oslobađanju.
>Stižu porezne olakšice: Evo koliko će uštedjeti kupci prve nekretnine
Ciljevi koje Vlada želi postići porezom na nekretnine
Dva su cilja koja Vlada pokušava postići ovim dvjema izmjenama. Prvi je priuštivo stanovanje. Jedan od načina da se to postigne je natjerati iznajmljivače da svoje nekretnine daju u trajni najam. Kao i natjerati vlasnike praznih nekretnina da ih stave u funkciju, u ovom slučaju najbolje trajnog najma, ali i kratkoročnog. Vlada tvrdi da će ovakav trend, ako do njega dođe, utjecati na cijene nekretnina i cijene dugoročnog najma stanova. Tvrde, doći će do pada cijena, što će omogućiti građanima, posebice mladima da povoljno unajme ili kupe nekretninu. Stoga Vlada ovu mjeru naziva demografskom mjerom. No, s ovim se dakako, neki ekonomski stručnjaci ne slažu, kao ni stručnjaci za nekretnine.
>Stručnjakinja: Prije uvođenja poreza na nekretnine treba riješiti veliki problem
Osim što je zabrinuo struku, ovakav zakon najviše je zabolio iznajmljivače, one koji ulažu u nekretnine pa i one koji na taj način ”peru novac”. Legitimni prioritet iznajmljivača je vlastiti profit, a ne ”socijalna” politika koja ima dugoročni cilj spašavanja demografske slike Hrvatske. Cilj ovakvog zakona je, navode njegovi protagonisti, stvoriti stambene uvjete za mlade i za obitelji kako ne bi bježali iz Hrvatske. Jer pravo na stanovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava. U nijednoj civiliziranoj zemlji ne postoji slučaj da su cijene dugoročnog najma stanova u tolikom nesrazmjeru s plaćama i standardom građana.
No drugo pitanje je, može li se takvo što zaista postići navedenim vladinim mjerama ili su potrebni neki drugi koraci? Stručnjaci pak sumnjaju u uspješnost ovih mjera. Tvrde da će porez na nekretnine natjerati iznajmljivače da povise cijene najma tako da će opet najveću cijenu plaćati najmoprimci. Umjesto obrnuto kako tvrdi Vlada.
>Kako će novi porez na nekretnine utjecati na ponudu i cijene stanova?
Smanjenje stope poreza na dohodak
Uz to Vlada donosi još jednu mjeru, a to je smanjenje gornjeg limita stope poreza na dohodak. Drugim riječima ostvarena zarada (ili plaća) će svima biti veća, ovisno o jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalaze. To je drugi cilj. Dakle jedni će plaćati malo veći porez nego do sada, uz malo olakšanje kroz povećanje plaće ili zarade od najma, dok bi oni koji nemaju nekretninu za najam, izvukli korist iz mjere smanjenja dohotka. Za one koji imaju malo bolje pamćenje, Vlada je navedenu mjeru prebacivanja poreznog opterećenja s rada na imovinu, spominjala već prije parlamentarnih izbora.
No, neovisno o tome, ova odluka Vlade je, prema mnogim analitičarima ishitrena i neće postići ciljeve radi kojih se navodno uvodi. Postavlja se pitanje ima li ovdje uopće riječi o socijalnoj politici? Je li riječ zaista o pokušaju spašavanja demografske slike Hrvatske ili se žele postići neki drugi ciljevi od kojih će na koncu profitirati samo Vlada? To ostaje za vidjeti. A to neće biti vidljivo odmah, jer rezultati će se vidjeti dugoročno, tvrde.
>U srednjoj i jugoistočnoj Europi Hrvati plaćaju gotovo najveću stopu poreza na dohodak
Smanjenje stope na dohodak povećat će plaće
Plenković je na konferenciji za medije u Banskim dvorima ustvrdio kako će se procesom smanjenja stope na dohodak povećati svima plaće. Za koliko, ovisi u kojoj jedinici lokalne samouprave se tko nalazi.
”U pogledu poreza na dohodak, slijedi novo rasterećenje za građane. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto. Manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto. Na taj način ćemo direktno utjecati na to da baš svi dobiju veću plaću”, poručio je Plenković.
>Tomaševićev udar na građane; porez na plaće bit će najviši: HDZ mu žestoko odgovorio
Naime, Grad Zagreb trenutno nižu stopu poreza na dohodak može utvrđivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine, pak, nižu stopu mogu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto. Za gradove do 30 tisuća stanovnika, raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu. 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika raspon je od 15 do 23 odnosno od 25 do 34,5 posto.
>Država porezom na nekretnine želi aktivirati nekretnine građana, a zaboravlja vlastite
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.