Velika najavljena porezna reforma Vlade Andreja Plenkovića za okosnicu ima u uvođenju porezna na nekretnine. Vladajući, sudeći prema njihovim izjavama, osim punjenja državnog proračuna porezom žele i pripremiti teren za priuštivije stanovanje mladim sugrađanima. Naime, ističu podatak da je u Hrvatskoj 600 tisuća stanova prazno i da će dio vlasnika, ako će plaćati porez na takve nekretnine, zaključiti da ih je najbolje prodati. Što više stanova na tržištu, to je cijena kvadrata manja. No je li to doista tako i otkuda famozna brojka od čak 600 tisuća praznih stanova?
”Imamo situaciju da imamo oko 600.000 praznih stanova, kuća u RH. Cijena nekretnina i najma je visoka i Vlada želi svojim mjerama stvoriti preduvjete da mladi ljudi i mlade obitelji lakše dolaze do priuštivog stanovanja‘, kazao je Plenković u petak ponovivši time podatak o 600.000 praznih nekretnina.
Iako se najavljeni porez na nekretnine ne odnosi samo na prazne stanove već i nekretnine u kratkoročnom i turističkom najmu, kakvih je oko 230 tisuća, nevjerojatno zvuči podatak koji se stalno vrti po medijima i u izjavama vladajućih o 600 tisuća praznih nekretnina.
Riječ je o podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva 2021. koji su javnost predstavljeni krajem prošle godine.
>Piletić: Postoji konsenzus oko uvođenja poreza na nekretnine
Prema njima, Hrvatska ima 600 tisuća nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica.
Prema Bačiću, u Zagrebu 54 tisuće praznih stanova
S druge strane, ministar graditeljstva Branko Bačić tvrdi da je u Zagrebu 54 tisuće praznih stanova. Do tog je podatka došao – preko potrošnje struje. Naime, u 54 tisuća stanova u Zagrebu brojila se uopće ne vrte. Bačić kaže da je u Rijeci 9,3 tisuće takvih stanova, u Splitu 8,5 tisuća…I svi bio oni, kako je najavio Bačić trebali plaćati ‘određeni porez”.
S najvećim gradovima koje spominje Bačić, ta brojka nije niti 75 tisuća praznih stanova, a kamoli 600 tisuća.
> Kako izgleda porez na nekretnine u nekim državama EU: Što bi nas moglo čekati?
Brkljača: Odakle taj broj?
Ivica Brkljača, neovisni ekonomski analitičar, ima zanimljivo viđenje famozne brojke od 600 tisuća praznih stanova kojima vladajući pokušavaju opravdati porez na nekretnine.
”Vladajuća koalicija uvodi porez na nekretnine. Medijska priprema je rađena dugo, uz pomoć novinara frejmala se slika kako su ‘stručnjaci’ praktički konsenzualno ZA porez na nekretnine, a sada pak svi redom trube o 600 tisuća praznih stanova (koje će valjda porez na nekretnine „vratiti na tržište“). Odakle taj broj?”, pita se Brkljača.
”Prema Popisu stanovništva 2021., točan broj nenastanjenih stanova je 595 tisuća. Ako je tome tako, zašto Hrebak govori o ‘400 do 600 tisuća’, a ne okruglo 600 tisuća? Zašto premijer, koji je tradicionalno oprezan s izjavama, govori kako „Imamo previše praznih stanova koji se ne koriste“ tj. ne navodi konkretne brojeve?
Pod stanove svrstali svaku svaku potleušicu, baraku, kućicu u ruševnom stanju…
Evo jedno potencijalno objašnjenje: zato što znaju da ta brojka od 600 tisuća nema veze sa stvarnim stanjem odnosno da je izvađena iz konteksta. Naime, pojam stana je u Popisu jako široko postavljen pa je tako praktički svaka potleušica, baraka, kućica u ruševnom stanju itd. ubrojena u stambeni fond”, smatra Brkljača.
>Ministre, pošto sladoled? Što nam je ‘afera kuglica’ koja drma Hrvatskom razotkrila
Naglašava da iz toga proizlazi da je svaki treći stan u Hrvatskoj nenastanjen jer je prema Popisu stanovništva u Hrvatskoj ukupno dva milijuna stanova – 1,4 milijuna nastanjenih, ostali – nenastanjeni.
Svaki treći stan prazan?
”Vi koji živite u višestambenoj zgradi, svaki treći stan je prazan? Pazite, u to se ne ubrajaju stanovi koji se koriste za odmor (u koji vlasnici dolaze povremeno – to je druga kategorija, takvih je još 230 tisuća) već potpuno nenastanjeni’, piše Brkljača na Facebooku.
”Da dobijete još malo osjećaja o kojim veličinama govorimo, znate li koliko smo novih stanova izgradili od samostalnosti do 2022.? Oko 450 tisuća. Dakle, u 30+ godina 450 tisuća novih stanova, a oni pričaju o 600 tisuća praznih stanova? Kao da smo Kina i njezini „ghost cities“, s nepreglednim morem novoizgrađenih praznih stambenih zgrada.
Očigledno je da se veliki dio od tih 600 tisuća praznih stanova odnosi se na ruševne građevine, napuštene kućerke po selima od Ravnih kotara, preko Gorskog kotara do Slavonije, potleušica u mjestima u kojima mladi ljudi ne žele živjeti i sl.’, dodatno pojašnjava.
Neželjena posljedica rušenja cijena nekretnina
Upozorava i na moguću neželjenu posljedicu mogućeg rušenja cijena nekretnina što vladajući i žele dobiti s uvođenjem poreza i spominjanjem tolikog broja praznih stanova.
”Koliko shvaćam, porezom se želi učiniti da ‘skupi kvadrati’ to više ne budu, da se više nekretnina nađe na prodaji i tako padnu cijene pa da ‘mladi mogu povoljnije doći do stana’. OK. Samo podsjetnik da je financijsko bogatstvo Hrvata masovno koncentrirano u nekretninama, a ako dođe do željenog ishoda pada cijena nekretnina, to će značiti i – masovno financijsko siromašenje Hrvata. Kako kaže ona izreka, pazite što želite jer bi se to moglo i – ostvariti”, zaključuje Brkljača.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
